Navodna istraživanja javnog mnjenja pred minule lokalne izbore pripisana Centru za demokratsku tranziciju, posjeta slavne teniserke Ane Ivanović bjelopoljskom selu Barice, te pojava misteriozne životinje koja liči na krokodila na brdu Gorici u Podgorici, samo su neke od lažnih vijesti koje su se u prethodnom periodu pojavile na društvenim mrežama i nekim medijima.

Da su zemlje Balkana i u Jugoistočnoj Evropi najugroženije kada su u pitanju lažne vijesti i dezinformacije, pokazao je indeks medijske pismenosti za ovu godinu Balkanske incijative za slobodne medije (BFMI), gdje se Crna Gora nalazi na 35 mjestu. Indeks mjeri medijsku pismenost i otpornost na dezinformacije u 41 evropskoj zemlji.

Istraživanja koje je Ipsos sproveo u z podršku Unicefa i britanske ambasade u Crnoj Gori tokom prošle godine, pokazuju da svaki treći građanin Crne Gore vjeruje u teorije zavjere i dezinformacije o virusu korona, a svaki peti u teorije zavjere i dezinformacije o vakcinama. Takođe, trećina građana Crne Gore vjeruje da je ideja o globalnom zagrijavanju izazvanom djelovanjem čovjeka prevara, saopštio je za „Dan“ šef predstavništva Unicefa u Crnoj Gori Huan Santander

Ovo su samo neki primjeri raznih dezinformacija i teorija zavjere sa kojima se građani, uključujući i djecu i mlade, moguupoznati krozrazgovor s drugima, medije ili preko interneta. U dezinformacije i teorije zavjere češće vjeruju građani koji su manje medijski pismeni. Radi se o građanima koji kažu da nikad ili rijetko provjeravaju tačnost informacija, kao i da im je teško to daurade, tj. da se bave kritičkom analizom vjerodostojnosti informacija, što je jedna od ključnih vještina medijske pismenosti ukazuje Santander.

Prema njegovim riječima, ovo je bitan društveni problem, jer pod uticajem vjerovanja u teorije zavjere i dezinformacije, građani mogu odabrati da se ponašaju tako daugroze svoj i/ili tuđi život.

Stoga je ključno za svako društvo da podrži razvoj medijske pismenosti od ranog djetinjstva, kako bi što veći broj građanaprovjeravaotačnost svih informacija i kritički ih analizirao. Sedam od deset građana Crne Gore prepoznaje medijsku pismenost kao najefikasniji način borbe protiv dezinformacija. Tokom pandemije virusa korona građani su mnogo više bili izloženi ovom problemu ali i pozivima da provjeravaju sve informacije. Na primjer, Unicefovi mladi reporteri aktivno su promovisali fact-checking tokom pandemije, dok je naš ambasador dobre volje Antonije Pušić (Rambo Amadeus) objavio pjesmu „Osloni se na nauku“ kako bi podsjetio na to da ljudi mogu da vjeruju u šta god hoće, ali da se samo naučnom metodom može dokazati šta je tačno. Podaci iz međunarodnih, ali i istraživanjau Crnoj Gori, pokazuju koliko je povjerenje u nauku bitno: građani koji sumnjajuu nauku češće vjeruju u teorije zavjere i dezinformacije ocijenio je Santander, poručujući da ih raduje što je istraživanje Ipsosa iz decembra prošle godine pokazalo da dvije trećine građana Crne Gore sada provjerava informacije koje im zazvuče sumnjivo.

Ističe da je bitno i da roditelji s djecom razgovaraju o svim medijskim sadržajima i da zajedno provjeravaju tačnost informacija i kritički ih analiziraju.

Raduje nas što je u decembru 2021. svaki drugi roditelj rekao da to radi, dok je to radio tek svaki peti roditelj 2018. godine. Dakle, naša kampanja medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo“, koju sprovodimo s Agencijom za elektronske medije, ali i rad na ovoj temi drugih institucijaipartnerauzemlji, doprinijeli su povećanju svijesti javnosti o tome da sve informacije treba provjeravati i kritički analizirati. Svakako je još puno posla pred nama i zato Unicef poziva nacionalne i lokalne vlasti, kulturne, obrazovne, zdravstvene i druge relevantne institucije, civilni, privatni i akademski sektor da još aktivnije podrže proces razvoja medijske pismenosti u Crnoj Gori. Imajući u vidu da se ove nedjelje širom svijeta slavi Globalna sedmica medijske pismenosti, naša poruka svim građanima Crne Gore je: Birajmo šta gledamo, slušamo i čitamo. Birajmo kome vjerujemo i šta objavljujemo poručio je Santander.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković u izjavi za „Dan“ kaže da je teško kvantifikovati pojavu lažnih vijesti bez obzira na relativno malu zajednicu kakva je naša.

Svjedoci smo da ih ima i da su uglavnom povezane sa senzacionalističkim izvještavanjem, bez obzira na svrhu koju takav vid izražavanja ima. Pri tome svakako imam u vidu način izvještavanja i prostor u kojem se ta informacija plasira. Ako imamo u vidu da je sajber prostor postao dominantni način saopštavanja informacija, ideja i stavova, onda svakako moramo zapaziti da se ogroman dio lažnih informacija slivaupravou taj prostor, a onda zavisno od svrhe prenosi u druge oblike izvještavanja kao što su elektronski ili štampani mediji. Ono što je moždaključnoutoj priči jeste d a se kod plasiranja lažnih vijesti često zanemaruje čitav društveni kontekst i rizik koji one nose zarad vrlo sumnjivih, a ponekad razumnom čovjeku i nerazumljivih i nedostojnih razloga i interesa izjavio je Bjeković.

Bjeković ukazuje da je ovaj problem višedimenzionalan i pretpostavlja šire angažovanje donosilaca odluka.

Osim pravosudne intervencije koja mora biti dozirana i odmjerena u kontekstu zaštite viših društvenih vrijednosti kao što su moral, zdravlje, nacionalna bezbjednost svakako da se moraju iskoristiti i drugi mehanizmi koji kod nas funkcionišu samo djelimično ili ni toliko (kao recimo samoregulacija, poštovanje kodeksa etike, sindikalne i druge aktivnosti) koje mogu pomoći u jačanju profesionalizma i uloge novinarstva kakvo ono zapravo treba da bude ukazuje Bjeković.

U širenju lažnih vijesti, prema ocjeni Bjekovića, prednjače društvene mreže i portali, a kulminacija se po pravilu veže za politički i nacionalni diskurs, odnosno događaje u političkoj sferi djelovanja pa čak i onda kada politika nije niti jedini cilj, niti jedino sredstvo…

Kada govorimo o pismenosti više nikome ne pada na pamet da to činimo iz ranije poznatih razloga opismenjavanja ljudi, već sa stanovišta potrebe da onaj ko učestvuje u procesima informisanja može razaznati svrhu, motiv i suštinu onoga do čega kao korisnik informisanja dođe. Nažalost, vrlo često se dešava da to izostaje i da su ljudi prepušteni sami sebi. U takvim okolnostimarijetko je da dominira zdrav razum i poznavanje suštine, već više isplivavaju unaprijed izoštreni antagonizmi, sujete i predrasude u odnosu na ponuđenu informaci ju. U uslovima prevelike politizacije svih društvenih aktivnosti pritisak na korisnike informacije je toliko jak da vrlo često podliježu lažnim informacijama i kada to nema nikakvu logičnu i vjerodostojnu podlogu. Dakle, način borbe se ogledau potrebi smanjenja tenzija u društvu, usmjeravanju na štetne posled ice dezinformaci ja, u prevashodno snažnom uticaju na medije da svoju ulogu vrše u skladu sa standardima profesionalne etike poručuje Bjeković. M.M.KRGOVIĆ

Jokić: Boriti se i edukacijom

Aktivistkinja za ljudska prava Bojana Jokić kazala je da sa sve većom zasgupljenošću društvenih mreža i aktivnim korišćenjem onlajn prostora, lažne vijesti postaju dio svakodnevice ne samo u Crnoj Gori već i svugdje u svijetu.

Ove vijesti su su u najvećoj mjeri dominantne kada se pokušava plasirati sadržaj manipulativnog i senzacionalističkog karaktera, a upravo se njima nastoji dobiti određena reakcija javnosti i uticati na ponašanje građana, a sve to u ličnom interesu strane koja ih objavljuje i dalje plasira. Sa ovim vijestima mora se izboriti prvenstveno edukacijom ljudi zaposlenih u medijima i poštovanjem profesionalnih standarda i Etičkog kodeksa novinara kao ključnim dokumentom za ovu profesiju, a novinari su dužni pažljivo provjeravati informacije prije objavljivanja i daljeg prenošenja. Takođe, primjena Zakona o medijima izuzetno je važna ističe za „Dan” Jokić.

Jokić poručuje da je medijska pismenost od izuzetnog značaja za sve građane, imajući u vidu da mediji igraju važnu ulogu u savremenom dobu i klljučni su izvor informisanja za sve uzraste.

Kada je u pitanju podizanje medijske pismenosti a i svijesti, edukacija je alatka od ključnog značaja. Jedan od ozbiljnih današnjih problema u medijima jeste govor mržnje koji je sve više zastupljen u onlajn prostoru, a koji dominantno targetira marginalizovane društvene grupe (OSI, LGBTI, RAE populacija, rodno zasnovano nasilje itd.) Upravo je za ovu negativnu pojavu najbitnija konstantna edukacija i obrazovanje kako mlađe populacije, tako i odraslih zaključuje Jokić.

Đurović: Alat za politički uticaj

Direktor Medija centra Goran Đurović ocijenio su za „Dan” da u veoma konfuznoj političkoj situaciji, lažne vijesti alat za ostvarivanje političkog uticaja.

Lažne vijesti često se plasiraju od pojedinih političkih partija s ciljem kreiranja konfuzije kod građana kako bi lakše osgvarili svoje trenutne političke ciljeve. Plasiranje lažnih vijesti se po pravilu vrši preko medija koje kontrolišu političke partije. Potrebno je da shvatimo ko ima koristi od lažnih vjesti i da naučimo kako da ih prepoznamo. Tome na duge staze može pomoći uvođenje predmeta medijske pismenosti u osnove i srednje škole. S druge strane, obim širenja lažnih vijesti može se smanjiti samo unapređenjem i primjenom zakonske regulative smatra Tjurović.

Prema njegovim riječima, sankcionisanje medija koji plasiraju vijesti uz kršenje profesionalnih standarda jedan je od načina za smanjenje ovog problema.

U procesu izrade tri su medijska zakona a veoma je zabrinjavajuće što Ministarstvo kulture i medija u ovom trenutu ne prepoznaje potrebu da proširi nadležnosti Agencije za elektronske medje i na rad portala, kako bi se omogućilo sankcionisanje onih portala koji krše profesionalne standarde. U ovom trenutku samo se na sudu može ostvariti zaštita od neprofesionalnih sadržaja i lažnih vijesti koje objave portali, dok se za kršenje profesionalnih standarda na TV i radio-stanicama može kao krajnja mjera oduzeti i odobrenje za rad od strane Agencije za elektronske medije. Takođe, u odbrani od lažnih vijesti značajnu ulogu imaju i javni medijski servisi na državnom i lokalnom nivou. Problem sa lažnim vijestima dodatno je komplikovan zbog činjenice da su društvene mreže postale najveća platforma za širenje govora mržnje kao i širenja dezinformacija kojima se značajno utiče na svijest građana zaključuje Đurović.

OEBS: Medijsko obrazovanje je proces

Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori kazali su „Danu” da se sa novim aplikacijama, digitalnim mrežama, upotrebom vještačke inteligencije, mediji i digitalno okruženje stalno razvijaju.

Ono što je važno razuijeti jesu teme kao što su influenseri, dezinfornacije ili algoritmi. Medijska pismenost nas uči da sve informacije kojima smo izloženi posmatramo kroz prizmu kritičkog mišljenja. Podstiče zdrav skepticizam, pomaže da se razlikuju činjenice od mišljenja i podučava mnoge druge stvari u vezi sa privatnošću, reklamom, društvenim mrežama, la čak i stereotipima. Medijsko obrazovanje je proces kroz koji osoba postaje medijski pismena. Crna Gora sada razvija medijsku i digitalnu pismenost, kao i druge zemlje u regionu, i nalazi se u prvoj fazi implementacije medijske pismenosti kroz zakonski okvir. U toku je završna faza izrade Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama. U skladu sa direktivom EU o audio-vizuelnim medijskim uslugama, omogućiće kvalitetniju zaštitu maloljetnika od štetnih sadržaja objašnjavaju u OEBS-u.

Misija OEBS-a, u saradnji sa crnogorskim institucijama, sprovešće niz aktivnosti na podizanju svijesti o medijskoj pismenosti.

Ove godine u okviru globalne nedjelje medijske pismenosti, Misija će ugostiti regionalnu konferenciju o medijskoj pismenosti. Tokom događaja biće predstavljena sveobuhvatna publikacija „Medijska i digitalna pismenost”, namijenjena nastavnicima, roditeljima i djeci, a koju su zajednički pripremile Misija i Agencija za elektronske medije (AEM). Svi zainteresovani za ovu publikaciju, njen štampani primjerak mogu dobiti AEM-a, dok će elektronska verzija biti dostupna na veb-stranici Misije. Aktivnosti Misije će se nastaviti i tokom novembra, sa promocijom publikacije i težnjom da dopremo do što većeg broja školaraca, kroz posjete školama i organizovanjem raznih događaja. Misije je spremna da podrži sve sistemske napore crnogorskih institucija u izgradnji medijski pismenog društva zaključuju u Misiji.