Zvicer je u intervjuu za portal Standard naglasila da je ono što ostaje kao izazov za naredni period transponovanje European media freedom act i Digital service act u crnogorsko zakonodavstvo, čime treba da se dodatno urede i regulišu medijske slobode, zabrana upotrebe špijunskog softvera, ali i odnos sa velikim digitalnim kompanijama.

Ona je poručila da građani treba da budu oprezni, da informacije provjeravaju iz više izvora i da ne dijele sadržaj bez provjere njegove tačnosti. ,,U digitalnom prostoru svako od nas ima određenu odgovornost, jer način na koji koristimo medije utiče i na kvalitet javnog dijaloga i na društvo u cjelini”, dodala je Zvicer.

STANDARD: Da li digitalna transformacija smanjuje ili povećava društvene razlike?

ZVICER: Digitalna transformacija može i smanjiti i povećati društvene razlike. Sa jedne strane, omogućava brži pristup informacijama, obrazovanju i uslugama, čak i ljudima u udaljenim sredinama. Govoreći iz ugla medija, digitalna transformacija omogućava da informacije podjednakom brzinom stignu do svakog građanina i građanke koji imaju pristup ovim servisima. Istovremeno, tu dolazi do problema, oni koji nemaju pristup internetu i drugim vezanim alatima mogu ostati uskraćeni za informacije od javnog interesa.

Veliku ulogu u tome igra i nivo digitalnih vještina zbog čega jedan dio populacije, u prvom redu starije, može ostati uskraćen za pravovremeno i brzo informisanje, ali i prepoznavanje brojnih manipulacija koje se u digitalnom prostoru brzo šire.

Problem sa digitalnim vještinama je posebno vidljiv kada je riječ o uslugama koje se ostvaruju online putem, zbog čega, jedan dio građana može ostati uskraćen za dobijanje onih usluga koje su jedino tako dostupne. Primjera radi, transformacija Poreske uprave, osim pravnim licima, otežala je pristup uslugama i svim fizičkim licima, jer nije pravovremeno i dobro iskomunicirana. Zato je važno da države ulažu u digitalnu infrastrukturu, ali jednako tako i u digitalnu pismenost kako bi transformacija bila inkluzivna i ravnomjerna.

STANDARD: Kako digitalizacija utiče na demokratiju i učešće građana?

ZVICER: Digitalizacija je otvorila nove mogućnosti za građansko učešće, komunikaciju sa institucijama i pristup informacijama. Građani danas lakše izražavaju stavove, pokreću inicijative i učestvuju u javnim raspravama.

Međutim, digitalni prostor nosi i rizike poput dezinformacija, manipulacije javnim mnjenjem i govora mržnje.

Zato je posebno važno jačati medijsku i digitalnu pismenost kako bi građani mogli da prepoznaju rizike digitalne sfere, pravilno koriste dostupne informacije i u konačnici donose informisane odluke.

STANDARD: Kako institucije odgovaraju na izazove modernog informacionog društva?

ZVICER: Institucije se prilagođavaju kroz digitalizaciju usluga, razvoj e-uprave i unapređenje zakonskog okvira. Ipak, izazovi ostaju veliki – od zaštite podataka i sajber bezbjednosti, do borbe protiv dezinformacija i potrebe za većom transparentnošću.

Ključno je da institucije budu efikasne, otvorene prema građanima i spremne da prate brze tehnološke promjene.

STANDARD: Koja je uloga medija u savremenom dobu?

ZVICER: Uloga medija danas je važnija nego ikada. Mediji ne samo da informišu građane, već oblikuju javni diskurs, kontrolišu rad institucija i doprinose demokratskoj kulturi. U vremenu ogromne količine informacija, profesionalno i odgovorno novinarstvo postaje ključna zaštita od manipulacija, propagande i dezinformacija.

Obaveza je medija da se prilagode digitalnim trendovima i odgovore potrebama savremene publike. No, u toj transformaciji moraju voditi računa da očuvaju profesionalne standarde kako bi zaštitili javni diskurs i omogućili građanima da donose informisane odluke.

STANDARD: Koliko je važna medijska pismenost u savremenom društvu?

ZVICER: Medijska pismenost je danas osnovna društvena kompetencija. Građani moraju znati kako da razlikuju vjerodostojne izvore od manipulativnog sadržaja, kako funkcionišu algoritmi društvenih mreža i na koji način se šire dezinformacije.

Zbog toga je uz medijsku važno razvijati i digitalnu pismenost, jer bez tih kompetencija građani ulaze u rizik da budu dovedeni u zabludu i da sa poteškoćama dolaze do tačnih informacija. Bez medijske i digitalne pismenosti teško je graditi informisano i demokratsko društvo.

STANDARD: Koji su najveći izazovi razvoja informacionog društva u Crnoj Gori?

ZVICER: Među najvećim izazovima su nedovoljna digitalna pismenost, neravnomjeran pristup digitalnim tehnologijama, slaba otpornost na dezinformacije i ograničeni kapaciteti institucija za praćenje brzih tehnoloških promjena. Takođe, važno pitanje je i jačanje profesionalnih medija i povjerenja građana u informacije koje dobijaju.

Crna Gora tek treba da razvije strategiju upravljanja i korišćenja vještačke inteligencije koja uzima primat u digitalnom prostoru. U tome, pitanje jačanje profesionalnih medija i povjerenja građana u informacije dobija novu dimenziju.

STANDARD: Da li su medijski zakoni usklađeni sa standardima Evropske unije?

ZVICER: Crna Gora je u prethodnim godinama radila na usklađivanju medijskih zakona sa evropskim standardima, posebno u oblasti slobode medija, transparentnosti vlasništva i zaštite novinara. Ipak, pored usvajanja zakona, ključna je njihova dosljedna primjena u praksi i jačanje nezavisnosti institucija koje nadziru medijski sektor.

Ono što ostaje kao izazov za naredni period je transponovanje European media freedom act i Digital service act u crnogorsko zakonodavstvo, čime treba da se dodatno urede i regulišu medijske slobode, zabrana upotrebe špijunskog softvera, ali i odnos sa velikim digitalnim kompanijama. U tom smislu Crna Gora mora posebno voditi računa da obezbijedi uslove za profesionalno i slobodno funkcionisanje medija, oslobođeno pritisaka.

STANDARD: Kako balansirati slobodu govora i borbu protiv dezinformacija?

ZVICER: Balans se može postići samo uz poštovanje demokratskih principa. Sloboda govora mora ostati zaštićena, jer je kao takva jedan od osnovnih postulata demokratskog društva. No, kao i svako pravo nije neograničena.

U prvom redu potrebno je razlikovati slobodu govora od govora mržnje. A istovremeno je potrebno razvijati mehanizme za suzbijanje namjernih dezinformacija, manipulacija i nezakonitog sadržaja. Važnu ulogu u tome imaju profesionalni mediji, nezavisni regulatori, obrazovni sistem i same digitalne platforme.

STANDARD: Koja je Vaša poruka građanima/kama kada je riječ o odgovornom informisanju i korišćenju digitalnih medija?

ZVICER: Građani treba da budu oprezni, da informacije provjeravaju iz više izvora i da ne dijele sadržaj bez provjere njegove tačnosti. U digitalnom prostoru svako od nas ima određenu odgovornost, jer način na koji koristimo medije utiče i na kvalitet javnog dijaloga i na društvo u cjelini.

Kritičko razmišljanje i medijska pismenost danas su jednako važni kao i sama dostupnost informacija.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA ,,ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE