Evropske integracije se u Crnoj Gori najčešće mjere datumima, poglavljima i političkim porukama. Mnogo rjeđe se govori o onome što građanin stvarno dobija kada pravila počnu da važe, institucije počnu da rade svoj posao, a medijski prostor prestane da bude zona u kojoj se zakoni formalno poštuju, a suštinski zaobilaze. 

Upravo tu, prema ocjeni direktorice Agencije za audiovizuelne medijske usluge Sunčice Bakić, počinje suština evropskog puta Crne Gore. 

Ona u intervjuu za Standard kaže da Crna Gora ulazi u zahtjevnu završnicu pregovaračkog procesa, ali i u izbornu godinu, zbog čega će sve ono što nije riješeno postati vidljivije, a sve što je odlagano doći na naplatu. 

Bakić upozorava da evropski standardi neće sami riješiti probleme medija, dezinformacija, govora mržnje i političke propagande, ali mogu pomoći da građanin zna ko mu plasira informaciju, ko za nju odgovara i iz kojih interesa ona dolazi. 

Posebno naglašava da pitanje medija pod uticajem kapitala, politike ili bezbjednosnih struktura iz druge države ne može biti svedeno samo na tržište, jer kada je riječ o uticaju na javno mnjenje, demokratske procese i odluke građana, riječ je i o pitanju nacionalnog interesa. 

EU NIJE SAMO DATUM 

STANDARD: Kada govorimo o ulasku Crne Gore u EU, građani najčešće čuju velike političke poruke, ali ne i odgovor na jednostavno pitanje: šta će se konkretno promijeniti u njihovom svakodnevnom životu? 

BAKIĆ: Ulazak u Evropsku uniju nije cilj sam po sebi, i to je jasno. To je kraj jednog dugog procesa koji prirodno uzima najveći dio političke i institucionalne energije. 

Ulaskom u EU otvara se prostor da se mnogo više bavimo suštinom – kako rade institucije, koliko su efikasne, koliko građani vjeruju sistemu, koliko brzo mogu da ostvare svoja prava. Integracija je, takođe, dvosmjeran proces i u tim stremljenjima i mi kao država imaćemo očekivanja od same Unije. 

Neće se život promijeniti preko noći. Ali će država Crna Gora dobiti stabilniji okvir u kojem može da se razvija, a građani više sigurnosti da pravila važe jednako za sve. To je, po mom mišljenju, najveća vrijednost evropskih integracija. 

MEDIJI SU PROSTOR U KOJEM GRAĐANI SPOZNAJU STVARNOST 

STANDARD: U evropskim integracijama često se govori o vladavini prava, ekonomiji i institucijama, ali se manje govori o medijima. Koliko je uređen medijski prostor važan za stvarni ulazak u EU? 

BAKIĆ: Mnogo važniji nego što se često predstavlja. Mediji nijesu samo jedno pregovaračko pitanje, niti set birokratsko-institucionalnih procedura i pravila. Mediji su prostor u kojem građani svakog dana spoznaju svoju zbilju, realnost – svakodnevicu. 

Crna Gora je godinama usklađivala medijsko zakonodavstvo sa evropskim pravilima. To je bio važan i mukotrpan posao, ali je često bio usmjeren na ispunjavanje standarda i formalnih pravila koje propisuje evropski regulatorni okvir. Nedovoljno smo se bavili pitanjima koja proizlaze iz specifičnosti našeg društva i našeg malog medijskog tržišta. Nažalost, propustili smo da riješimo mnoga pitanja. 

Vjerujem da će upravo nakon ulaska u EU biti više prostora da se bavimo temama imanentnim našem prostoru. Istorijske okolnosti su takve da su na prostoru Zapadnog Balkana medijske slobode i regulacija medija tema tek posljednjih 30 godina. U tom višedecenijskom zaostajanju za državama čiji dio kluba izvjesno postajemo, očekivano je da kasnimo u odnosu na sisteme sa dužom demokratskom tradicijom. 

Ipak, brojni primjeri zemalja članica ohrabruju. Kada više ne budemo opterećeni formom i ispunjavanjem uslova, možemo više energije usmjeriti na kvalitet sistema i ono što je zaista važno građanima Crne Gore. To ne znači da će uspjeh biti zagarantovan, ali ćemo mnogo bolje vidjeti i pravac i horizont i spoznati sve naše mane, ali i prednosti. 

PRAVILA VIŠE NE SMIJU DA SE ZAOBILAZE 

STANDARD: Crna Gora je formalno uskladila ključne medijske zakone sa evropskim direktivama, ali se često čuje da je implementacija najveći problem. Šta građanin konkretno dobija ako evropska pravila u medijima počnu stvarno da se primjenjuju? 

BAKIĆ: Implementacija jeste jedan dio problema, ali nije jedini. Nažalost, kao društvo smo godinama razvijali praksu da tražimo način kako da zaobiđemo ograničenja koja zakon postavlja. Često se pronalaze modeli koji možda i jesu formalno zakoniti, ali nijesu legitimni, jer nijesu u skladu sa ciljem koji je zakon želio da postigne. 

Utisak je da nijesmo imali tu dalekovidost kako bismo neke probleme preduprijedili. Zato smo stalno u situaciji da mijenjamo propise, zatvaramo pravne praznine i pokušavamo da spriječimo nove načine njihovog zaobilaženja. 

U nekom trenutku taj krug mora da se prekine. Moramo početi ozbiljnije da razgovaramo o odgovornosti institucija da dosljedno primjenjuju zakon i odgovornosti nosilaca javnih funkcija da svojim odlukama štite javni interes, bez obzira na sve teškoće donošenja nekih odluka. To često zvuči kao floskula, ali vjerujem da će upravo evropski pravni okvir pomoći da odgovornost postane pravilo, a ne izuzetak. 

Drugi dio problema je možda i važniji. Tokom procesa evropskih integracija često smo bili više usmjereni na ispunjavanje forme nego na rješavanje suštine. 

Nijesmo se dovoljno bavili ekonomskom održivošću malog medijskog tržišta, uticajem stranog kapitala, transparentnošću vlasništva i finansiranja medija ili ograničenjima sistema samoregulacije. To nijesu pitanja implementacije, jer za mnoga od njih i nemamo razvijena regulatorna rješenja. 

Da bi ona postojala, potrebna je politička volja da se otvore teme koje zadiru u različite političke i poslovne interese i da se ti interesi stave iza interesa građana Crne Gore. To je neophodnost. Koliko su ta očekivanja realna, vrijeme će pokazati. 

Crna Gora sada ulazi u veoma zahtjevnu fazu evropskih integracija. Završetak procesa pristupanja znači da više ne smije biti bilo kakvih izgovora i aboliranja od odgovornosti. Stvari će biti mnogo jasnije – ili sistem funkcioniše ili ne funkcioniše. Ukoliko ne funkcioniše, moraće biti jasno i ko za to snosi odgovornost. 

Ono što me dodatno zabrinjava jeste što nas u isto vrijeme očekuje završnica pregovaračkog procesa i izborna godina. Sve ono što nijesmo riješili postaće mnogo vidljivije, a sve što smo odlagali dolazi na naplatu. 

Upravo zato vjerujem da je ovo trenutak u kojem institucije moraju napraviti dodatan iskorak. Nadam se da će prepoznati važnost ovog trenutka i učiniti sve da zakoni koje smo donosili konačno počnu da se primjenjuju onako kako građani od njih sa pravom očekuju. 

Dakle, odgovor na vaše pitanje nije jednostavan. Pogrešno je obećavati da će evropski standardi riješiti sve probleme. Neće, i to tako treba komunicirati građanima. Nijedan zakon neće učiniti da svi mediji budu profesionalni, niti će ukloniti dezinformacije. Ali će evropska regulatorna praksa pomoći da građanin više zna o tome ko mu plasira informaciju, ko za nju odgovara i iz kojih interesa ona dolazi. A to je već velika razlika. 

DEZINFORMACIJE VIŠE NIJESU PROBLEM SAMO BALKANA 

STANDARD: Dezinformacije, govor mržnje i politička propaganda danas direktno utiču na izbore, društvene podjele i povjerenje građana u institucije. Da li se evropski put Crne Gore može odvojiti od borbe za zdraviji javni prostor i otpornije društvo? 

BAKIĆ: Danas više ne može. Ono što je prije desetak godina djelovalo kao problem karakterističan za zemlje Zapadnog Balkana, danas je postalo izazov za cijelu Evropu. 

Strani maligni uticaji, zloupotreba novih tehnologija, pokušaji manipulacije izbornim procesima i uticaj velikih digitalnih platformi više nijesu tema samo za periferiju Evrope. Evropska unija se ovim pitanjima intenzivno bavi zato što je i sama osjetila njihove posljedice. 

Još od Bregzita postalo je jasno koliko dezinformacije i koordinisane kampanje mogu uticati na demokratske procese, ali i izborne ishode. Nakon toga uslijedili su slučajevi u Rumuniji, Slovačkoj, Mađarskoj, ali i pokušaji stranog uticaja u Njemačkoj i Francuskoj, ili nedavno na slovenačkim izborima. Danas je jasno da nijedno društvo nije imuno na ove izazove. 

Zato se mijenja i evropski regulatorni okvir. Evropska unija razvija nova pravila i mehanizme kako bi zaštitila demokratske procese, medijski pluralizam i integritet informacija. To je velika prilika i za Crnu Goru. Kao dio evropskog prostora nećemo morati sami da tražimo odgovore na izazove koji su postali globalni, već ćemo biti dio sistema koji ta rješenja razvija i primjenjuje zajedno. 

ODGOVORI NEĆE DOĆI IZ BRISELA 

STANDARD: Da li su crnogorski mediji, regulator i institucije spremni za evropsko medijsko tržište? Šta bi u tom sistemu najprije „puklo” kada bi se evropska pravila primjenjivala punim kapacitetom? 

BAKIĆ: Ne mislim da bi nešto „puklo”, ali mislim da bi se vrlo brzo pokazalo da Crna Gora još nema odgovore na nekoliko ključnih pitanja. Evropska pravila daju okvir, ali ne daju odgovor kako treba da izgleda medijski sistem države od 600 hiljada stanovnika. Na to pitanje moramo da odgovorimo mi sami. 

Da li želimo veliki broj medija koji jedva opstaju ili manji broj održivih medija? Koliko javnog novca treba da bude u medijskom sektoru? Kako zaštititi domaću produkciju na tržištu na kojem građani svakodnevno prate regionalne medije? Gdje je granica između otvorenog tržišta i zaštite javnog interesa? To su pitanja na koja evropske direktive ne daju gotova rješenja. 

I nije to samo osobenost medija. Isto važi i za druge oblasti. Da li smo dostigli evropske standarde? Nijesmo. Da li smo danas na nivou država članica Evropske unije? Jasno je da nijesmo. Da li je u procesu pristupanja važna forma ili suštinska primjena standarda? Suština, bez dileme. Ali uprkos svemu, ovo je proces koji traje predugo i važno je da dobije svoj epilog. 

Pogrešno bi bilo obećavati da će ulazak u Evropsku uniju preko noći promijeniti stanje. Ali bilo bi jednako pogrešno ne suočiti se sa činjenicom da odgovore na mnoga pitanja više ne možemo očekivati iz Brisela. Moraćemo da ih pronađemo sami, u skladu sa evropskim vrijednostima, ali prije svega u skladu sa potrebama građana Crne Gore. 

MEDIJI SU I PITANJE NACIONALNOG INTERESA 

STANDARD: Ako medij sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori faktički dođe pod uticaj kapitala, politike ili bezbjednosnih struktura iz druge države, da li je to samo pitanje tržišta ili i pitanje nacionalnog interesa? 

BAKIĆ: Pitanje medija jeste pitanje slobode, ali je uvijek i pitanje uticaja. A kada govorimo o uticaju na javno mnjenje, na demokratske procese i na odluke građana, onda govorimo i o pitanju nacionalnog interesa. 

Mislim da u prethodnim godinama nijesmo dovoljno dobro štitili sopstveni medijski prostor. Nekada iz neznanja, nekada zato što nijesmo mogli da anticipiramo posljedice novih tehnologija i promjena na medijskom tržištu, nekada zato što je nedovoljno uređena regulativa ostavljala prostor da se mediji iskoriste za ostvarivanje kratkoročnih političkih ciljeva. 

Danas nam sve to dolazi na naplatu. I mislim da je to važna lekcija. Političke okolnosti se mijenjaju, vlasti se mijenjaju, ali mehanizmi koje danas koristite kao instrument svog političkog uticaja, sjutra mogu postati instrument uticaja protiv vas.

Zato se pravila ne donose zbog jedne vlasti ili jedne političke generacije. Ona se donose da bi trajno štitila javni interes. Bilo bi od suštinskog značaja da to razumiju sve političke elite, bez obzira na to da li su danas vlast ili opozicija. 

Evropski pristup upravo na tome insistira – na jasnim pravilima, transparentnom vlasništvu, odgovornosti i snažnim, nezavisnim institucijama koje neće zavisiti od dnevne politike. To nije ograničavanje slobode medija, već stvaranje pravne sigurnosti za sve. 

Crna Gora će, zbog svoje veličine, otvorenosti i razumljivih jezika u regionu, uvijek biti izložena različitim spoljnim medijskim uticajima. I to je nešto što ne možemo promijeniti. Ono što možemo jeste da izgradimo sistem u kojem su ti uticaji transparentni u mjeri mogućeg, u kojem možemo da ih prepoznamo i u kojem konačne odluke donose građani Crne Gore, slobodno i bez manipulacije. 

To je, po mom mišljenju, suština i nacionalnog interesa i evropskih standarda. 

MEDIJSKA PISMENOST NIJE DOVOLJNA BEZ REAKCIJE INSTITUCIJA 

STANDARD: Medijska pismenost se često doživljava kao dodatna tema, a ne kao pitanje demokratije. Može li Crna Gora ući u EU kao društvo koje formalno ispunjava uslove, a u kojem veliki broj građana ne razlikuje informaciju, propagandu i manipulaciju? 

BAKIĆ: Medijska pismenost jeste veoma važna, ali ja je vidim kao investiciju u budućnost. To je ulaganje u generacije koje će u budućnosti donositi odluke, o svojoj i budućnosti Crne Gore. 

Međutim, ona sama nije odgovor na probleme koje imamo danas. Organizovane kampanje dezinformacija, govor mržnje ili nezakoniti sadržaji zahtijevaju reakciju institucija sada, a ne za deset godina. 

Mi u Agenciji već duži niz godina pokušavamo da ovo pitanje pozicioniramo u odnosu na sve generacije kroz brojne aktivnosti na teritoriji cijele Crne Gore. 

Stoga, važno je da građani budu obrazovani, ali je jednako važno da država jasno pokaže da ono što nije dozvoljeno u stvarnom životu ne može biti prihvatljivo samo zato što se dešava na internetu. 

GRAĐANE NEĆE ZANIMATI BROJ ZATVORENIH POGLAVLJA 

STANDARD: Da li je članstvo u EU samo pitanje datuma i zatvorenih poglavlja ili pitanje toga da građanin konačno živi u državi u kojoj institucije rade svoj posao? 

BAKIĆ: Datum je važan jer označava završetak jednog istorijskog procesa. Ali ono što dolazi poslije tog datuma mnogo je važnije. 

Tek tada ćemo imati priliku da se u potpunosti posvetimo unapređenju sopstvenog sistema, unutar zajedničkog evropskog okvira koji počiva na slobodi, transparentnosti i vladavini prava. 

Crna Gora će kao dio Evropske unije imati koristi čak i od rješenja koja sama nije razvila. Biće dio zajedničkog prostora u kojem države zajedno odgovaraju na izazove, od digitalnih platformi do bezbjednosti i zaštite demokratije. 

Na kraju, građane neće zanimati broj zatvorenih poglavlja. Zanimaće ih da li žive u državi u kojoj institucije rade svoj posao, mediji služe javnom interesu i u kojoj imaju više povjerenja nego što su ga imali juče. Mislim da je upravo to puni smisao evropskih integracija.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA ,,ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE