Video
“Činjenično zasnovano informisanje posebno je značajno u kriznim situacijama poput aktuelne globalne pandemije virusa COVID 19, a crnogorski mediji su tu pokazali visok stepen odgovornosti. Ipak, i pored određenog napretka, potrebni su širi i sistematičniji napori kako bi Crna Gora bila društvo medijske pismenosti. Iako u aktuelnoj situaciji pandemije virusa COVID 19 u crnogorskim medijima gotovo da nema dezinformacija, u prvom kvartalu 2020. godine konstatovan je niz primjera medijske manipulacije i zloupotreba, uključujući i lažne vijesti. Indeks medijske pismenosti globalne Fondacije za otvoreno društvo za 2019. godinu, Crnu Goru svrstava na dno ljestvice država u kojima je mjerenje urađeno, odnosno na 31. mjesto od 35. zemalja. Pomenuto istraživanje, i region i Crnu Goru, definiše kao izuzetno ranjive kada je u pitanju podložnost lažnim vijestima”, kazao je Damir Nikočević, koordinator za razvoj.
On dodaje da u Crnoj Gori djeluje i niz ad-hoc portala kreiranih dominantno za jednokratno širenje lažnih vijesti, i blaćenje neistomišljenika, a isto se odnosi i na Internet publikacije registrovane van Crne Gore koje ostaju van crnogorskog zakonskog okvira.
Kako kaže, takvi namjerni ili nenamjerni pokušaji medija da manipulativno utiču na javno mnjenje ne smiju biti alibi za generalizacije i za diskreditaciju onih medija i novinara koji svoj posao rade profesionalno i etički, niti da se loši primjeri koriste za ograničenja slobode izražavanja.
“Stoga je potreban još snažniji institucionalni pristup koji ima za cilj jačanje medijske pismenosti svih građana Crne Gore. CGO se zalaže za široko upoznavanje javnosti sa ulogom medija, vrijednosnim okvirom koji mediji stvaraju, uticajem informativnog programa koji proizvode, značajem provjere izvora i izvještavanja koji se zasniva na činjenicama, analizom medijskog sadržaja, mehanizmima medijske regulacije i samoregulacije, Kodeksom novinara, senzacionalizmom u medijima, oglašivačkim monopolima, ali i ulozi društvenih medija koji postaju jedan od ključnih kanala za širenje lažnih vijesti i dezinformacija”, smatra Nikočević.
Prema njegovim riječima, i dalje je svijest o medijskoj pismenosti, načinima medijske manipulacije, medijske zloupotrebe i zaštite od neprovjerenih informacija nedovoljno razvijena. Ističe da uprkos činjenici da je Crna Gora među prvima u regionu uvela predmet medijska pismenost u obrazovni sistem, istraživanje Instituta za medije je pokazalo da postoji značajan pad interesovanja učenika za taj predmet.
“Kako bi se to promijenilo, neophodno je uložiti dodatne napore unutar obrazovnog sistema, ali i kroz angažman crnogorskih i međunarodnih nevladinih organizacija koji se bave afirmacijom medijske pismenosti. To snažno preporučuje i JUFREX analiza medijskog sektora u Crnoj Gori izrađena od strane eksperata Savjeta Evrope i Evropske komisije. Samo građanin koji kritički i sadržajno „čita“ tradicionalne i nove digitalne medije može da donosi samostalno odluke što je osnov za jačanje demokratskog društva. CGO će, u tom smislu, nastaviti sa neformalnim programima obrazovanja i javnim zagovaranjem sa ciljem daljeg pozicioniranja medijske pismenosti kao važne teme za sve građane u Crnoj Gori”, poručio je Nikočević.
Preporučeno
