Uz podršku Vlade, Mićović lako i do nacionalne penzije

Uz podršku Vlade, Mićović lako i do nacionalne penzije

Standard

26/09/2025

07:00

Nakon skandala u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade pjesniku Bećiru Vukoviću, Vlada Crne Gore juče je uvažila prijedlog stručne komisije Ministarstva kulture i medija i status istaknutog kulturnog stvaraoca dodijelila i srpskom književniku Milutinu Mićoviću, osvjedočenom negatoru Crne Gore, crnogorskog identiteta i kulture, piše Pobjeda.

Na taj način je direktno prekršen član 3 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac, koji jasno propisuje da se ovaj status „ne može dodijeliti umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“.

Pored Mićovića, status istaknuti kulturni stvaralac dobili su i Andrija RadulovićBranislav Sekulić, Darko Nikčević, Dimitrije Popović, Dragan Koprivica, Jelena Tomašević, Naod Zorić, Novica Đurić, Radovan Radonjić, Roman Simović, Senad Gačević, Srđa Bulatović, Tomislav Pavićević Šerbo Rastoder. Njima će doživotno biti isplaćivana mjesečna naknada u iznosu od jedne do dvije prosječne zarade u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga da li su dobitnici Trinaestojulske nagrade (godišnje ili za životno djelo), nagrade Miroslavljevo jevanđelje, nagrade „Petar Lubarda“ i Njegoševe nagrade. 

„ČUDNE OKOLNOSTI“

Informaciju o procesu glasanja za prestižni status pomenutim dobitnicima Pobjeda je objavila 4. jula, a činjenica da je među kandidatima i Milutin Mićović, dobitnik državne nagrade Miroslavljevo jevanđelje, izazvala je oštre reakcije i lavinu komentara u dijelu crnogorske javnosti. Dan kasnije reagovao je i jedan od članova Stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac, reditelj Branko Baletić. On je, podsjetimo, kazao za Pobjedu da je odluka da se Mićoviću prihvati kandidatura za ovaj prestižan status koji vodi do nacionalne penzije – donijeta pod jako čudnim okolnostima. Baletić je naveo da je na prvoj sjednici komisije na Cetinju kandidatura Mićovića dobila samo dva glasa podrške, dok je šest članova bilo uzdržano, a jedan član je bio odsutan. Na narednoj sjednici u Podgorici, iako je tema bila kandidatura Šerba Rastodera i Radovana Radonjića, ponovo je otvoreno pitanje Mićovića. Tada su, uz prisustvo svih članova, ponovo glasali – i Mićović je prošao sa pet glasova za i četiri protiv. Baletić i troje kolega (Radmila Vojvodić, Marko Eraković i Tatjana Krkeljić) povukli su se iz daljeg odlučivanja. 

Baletić je ustvrdio da Mićović nema relevantne nagrade, da su njegovi tekstovi i djela puni mržnje prema Crnoj Gori, te da je na dio članova Savjeta najvjerovatnije vršen snažan pritisak uoči glasanja. Pored pomenuta četiri člana komisije, o kandidaturi su odlučivali i Aleksandar Čilikov, Svetlana Dragojević, Isidora Damjanović, Dalibor Elezović i Novica Đurić koji je, kako tvrde izvori Pobjede, izašao iz prostorije kada se odlučivalo o njegovoj kandidaturi. 

Na ove tekstove Pobjede, koje je prenijelo nekoliko crnogorskih medija, osim Baletića, niko nije zvanično reagovao. Nije se oglasio ni Mićović, niti Ministarstvo kulture i medija, niti neko od drugih članova Stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac. Jedino je, kako saznaje Pobjeda, u mejlu upućenom članovima komisije reagovala samo predsjednica tog stručnog tijela Isidora Damjanović koja je odbacila optužbe Baletića i istakla da joj ne pada na pamet da se bavi ili sudi Mićovićevim stavovima o državi i identitetu. Ne želi, kako je napisala, da „izigrava inkviziciju i lovi vještice“. Poručila je da Crna Gora ima sudove i tužilaštvo, te da je u njihovoj ingerenciji bavljenje protivzakonitim djelovanjem, te da „ko zaslužuje neka odgovara“.

URUŠAVANJE

Dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca Milutinu Mićoviću, čovjeku koji godinama osporava crnogorsku državu, identitet i kulturu, dakle, nije samo sporno – to je otvoreno poništavanje samog smisla Uredbe kojom se taj status reguliše. Ako se priznanje namijenjeno onima koji svojim djelom afirmišu crnogorsku kulturu, crnogorski identitet i sve posebnosti, dodjeljuje onima koji sve to negiraju, onda se ne urušava samo kredibilitet jedne komisije, već se obesmišljava i institucija države koja tu odluku sprovodi. U tom paradoksu krije se jasna poruka: u Crnoj Gori danas nagradu ne dobija onaj ko čuva njenu kulturu, već onaj ko je najupornije potire.

Izvor: Pobjeda
Izvor (naslovna fotografija): Bojana Čupić/Vlada Crne Gore

Ostavite komentar

Komentari (0)

X