Iako bi pravo na bolovanje trebalo da bude zagarantovano, praksa pokazuje drugačiju sliku – zaposleni iz straha često izbjegavaju da ga koriste, čak i kad im je pošteda od posla neophodna.
“Malo se ili nimalo govori o onim zaposlenima, koji zaista trebaju zdravstvenu njegu, a da su spriječeni ili su u nemogućnosti da je koriste, zbog straha od odmazde od poslodavca, određenih šikaniranja po povratku sa tog bolovanja, smanjenje zarade, koje je značajno za veliki broj zaposlenih tokom korišćenja pravo na privremenu spriječenost za rad, i u konačnom u Crnoj Gori, ne rijetko iz straha, čak i od otkaza, zbog korišćenja privremene mjere spriječenosti za rad, kazala je predstavnica Unije slobodnih sindikata, Ivana Mihajlović.Posebno zabrinjava, kaže Mihajlović, što zaposleni rijetko prijavljuju nepravilnosti, jer nemaju povjerenja u institucije i boje se dodatnih posljedica. Situacija je, ističe, dodatno komplikovana za one koji su zaposleni na određeno – u strahu od gubitka posla, rijetko se odlučuju da koriste bolovanje.
“Morate imati u vidu i armiju svih zaposlenih koji rade pod nesigurnim ugovorima o radu: poput zaposlenih po ugovoru na određeno, koji zaista smatraju da po nekim konkludentnim radnjama poslodavaca, takvo odsustvo nije poželjno i da eventualno mogu biti zamjenjeni, da za njih ugovori neće biti produženi, zbog čega se slabo odlučuju da koriste pravo u onim trenucima kada je ono zaista opravdano i potrebno“, istakla je Mihajlović.
Izmjenama Zakona o radu iz 2019-te, regulisane su određene nedoumice oko korišćenja godišnjih odmora i bolovanja, ali to nije riješilo sve probleme. Dodatan izazov je, naglašava, i nizak procenat naknade za vrijeme bolovanja, posebno u privatnom sektoru, gdje sindikalnog dijaloga gotovo da nema, pa su zaposleni prepušteni sebi.
“Pokušavamo da taj iznos podigenmo na veći stepen. Dakle, pa tako imamo primjer iz prakse, da ona ide i do 90 odsto osnova za naknadu , ali nažalost to je najčešći slučaj samo za zaposlene u javnom sektoru, koji na neki način opet pregovaraju sa državom i mogu da ispregovaraju neke bolje uslove. U privatnom sektoru nemamo razvijen socijalni dijalog u toj mjeri. Nemamo puno zaključenih kolektivnih ugovora, pa je prostor za djelovanje na žalost sužen”, kazala je Mihajlović.
Preporučeno
Dok se radnici suočavaju sa brojnim preprekama pri ostvarivanju prava na bolovanje, sindikati upozoravaju da je neophodno unaprijediti zakonsku zaštitu i osnažiti socijalni dijalog, poručila je Mihajlović.
Video