Video
Logor na ostrvu Lastavica, poznatijem kao Mamula, rasformiran je nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943. godine, prije 77 godine, a svakog septembra se održava komemoracija u znak sjećanja na zločine koji su se desili na Mamuli.
“Međutim, zbog epidemiološke situacije u zemlji, delegacija CGO-a ove godine neće posjetiti ostrvo i položiti cvijeće kako bi odala pomen nastradalima. Stoga, na ovaj način podsjećamo na ovaj zločin i pozivamo državu Crnu Goru da preuzme obavezu prema žrtvama i tekovinama antifašističke borbe, kao i da adekvatno zaštiti ovaj lokalitet i obilježi mjesto stradanja”, navodi Milaš.
Prema njenim riječima brojna su mjesta stradanja na teritoriji Crne Gore, na kojima su počinjeni zločini tokom Drugog svjetskog rata, a da o tome mlađe generacije danas ne znaju gotovo ništa.
“Strašno je ne znati da je preko stotinu građana i građanki ubijeno ili umrlo od gladi, a preko 2.000 je bilo zarobljeno u Kampo Mamuli, kako se procjenjuje na osnovu podataka iz italijanskih vojnih dokumenata. Zato, da bi ovakve činjenice pamtili i da bi podstakli razvoj kulture ljudskih prava u Crnoj Gori, čiji je jedan od glavnih stubova i kultura sjećanja, Mamula, ali sva druga mjesta stradanja na teritoriji Crne Gore, bi morala biti dio obrazovnog sistema i posebne ponude obrazovnog turizma”, ističe ona.
Milaš smatra da su cjelokupno crnogorsko društvo, a posebno institucije sistema, dužni da se sjećaju svih zločina nad nedužnim civilima tokom ratova na prostoru Crne Gore, ali i da posvećeno rade na razvijanju kulture sjećanja i poštovanja, priznanja i suosjećanja sa svim žrtvama, kako se počinjeni zločini ne bi zaboravili i kako bi se uticalo da se oni nikada više ne ponove.
Preporučeno
“Apelujemo na novu vladajuću većinu, da se u svom budućem mandatu aktivno zalaže za ustanovljavanje kulture sjećanja, koju je prethodna vlast samo deklarativno podržavala. Najviši predstavnici dosadašnje vlasti nikada nisi ni otišli na komemoraciju na Mamulu, a ovo antifašističko stratište su tretirali kao bilo koji komad zemlje i izdali ga u višedecenijski zakup investitoru koji, shodno predočenom planu javnosti, ne može adekvatno zaštiti sjećanje na žrtve. Obaveza je svih u Crnoj Gori da posvećeno radimo na oblikovanju društva koje će biti bazirano na poštovanju žrtava, pomirenju, pravu na istinu, mir, suživot i toleranciju”, zaključila je ona.
