„Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac ali i brojne druge nevine žrtve. Mi kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi“, kazao je predsjednik Crne Gore u razgovoru sa Bajrovićem koji mu je ispričao svoju životnu priču i borbu porodice da dođe do istine o njegovom ocu.

Takođe, Milatović je naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti čije posljedice, kazao je, i danas opterećuju crnogorsko društvo.

Kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, predstavnici civilnog sektora istakli su da, nakon više od tri decenije, prvi put imaju priliku da na temu zločina deportacije razgovaraju sa predsjednikom države što smatraju jako važnim.

“Poručili su da zločin koji se desio nije samo trauma za porodice stradalih već i društvo u cjelini, i da stoga mora biti rasvijetljen do kraja, kroz neselektivan pristup sudstva i jačanje kulture sjećanja. Podsjetili su da i pored inicijativa brojnim institucijama za izgradnju spomenika žrtvama u dvorištu Centra bezbjednosti Herceg Novi i ustanovljavanja Dana sjećanja na zločin deportacije, još nisu dobili odgovor”, navodi se u saopštenju.

Povezani članci

Politika

Ibrahimović: Zločin deportacije je tamna mrlja na obrazu Crne Gore

Politika

Završena prva debata predsjedničkih kandidata, svi složni da je Crnoj Gori potreban dijalog

Društvo

Milatović sa porodicama stradalih u Murinu 1999: Založiću se da se zakon što prije nađe u Skupštini

Sastanku sa Milatovićem prisustvovale su predstavnice Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc- Prelević, Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i Tamara Milaš, kao i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Ervina Dabižinović.