Video
“Šta je sa drugim preduzećima koja su nastala iz ovog jednog, velikog preduzeća, ne znam”, rekao je Zujović.
Prema njegovim saznanjima, saslušano je više bivših radnika i akcionara, ali ne zna da li je neko dobio povratnu informaciju dokle se stiglo u predmetu.
“Ja nijesam još uvijek”, kazao je ovaj akcionar.
Rekao je kako su oni iz ranijih prijava imali podatke o tome da se radi o 400 hektara zemljišta pod šumama, livadama i voćnjacima, ali da su u tužilaštvu saznali kako je u pitanju, zapravo, skoro duplo veća brojka.
“Meni su rekli da oni ispituju kako je prodato ili preprodato oko 700 hektara. Od toga se 500 hektara vodilo kao državno zemljište. Manjinski akcionari su vlasnici deset odsto ukupnog zemljišta na teritoriji opštine Berane”, rekao je Zujović.
Radnici i akcionari ovog nekadašnjeg preduzeća tvrde da su neke osobe prilikom privatizacije “Agropolimlja” kontinuirano, u dužem vremenskom periodu, preduzimale brojne nezakonite radnje radi pribavljanja protivpravne imovinske koristi na štetu radnika, akcionara i države Crne Gore.
Zujović podsjeća da već godinama od najvećih instanci traže da se utvrdi zbog čega nadležne institucije nijesu na vrijeme preduzele mjere kako bi se na putu potpune likvidacije “Agropolimlja” na vrijeme spriječilo neodgovorno ponašanje stečajnih upravnika, stečajnih sudija, tužilaca, inspekcijskih službi i Područne jedinice Uprave za nekretnine Berane.
“Na naše ranije zahtjeve niko se do sada nije ozbiljno osvrtao. Akcionari su zbog brojnih propusta grubo oštećeni na način što nam je prilikom diobnog bilansa preduzeća uskraćeno pravo na dio svojine koja je pripadala nekadašnjem preduzeću “Agropolimlje”. Mi i dalje tvrdimo da postoje osnovane sumnje da se radi o organizovanom kriminalu i da akteri tih radnji godinama ostaju nekažnjeni”, tvrdi Zujović.
Prema njegovim riječima, slučaj “Agroplomlje” predstavlja najveću pljačku u Beranama u oblasti poljoprivrede.
“Pljačka je velika jer je bilo veliko preduzeće, kao i imovina ovog preduzeća koja je na čudne načine prešla u ruke privatnika. Mi ne možemo ravnodušno da gledamo kako i danas ta imovina ide iz ruke u ruku”, kaže Zujović.
Beranski agroindustrijski kompleks “Agropolimlje” nastao je kao dio nekadašnje kompanije “Agrokombinat 13. jul”.
Tada, već daleke 1963. godine, upošljavao je preko 800 radnika.
Inače, “Agropolimlje” je u svom sastavu, između ostalog, imao pekaru, mljekaru, klanicu, voćnjak od 47 hektara, brojne trgovinske i uslužne objekte, kao i preko sto hektara šume i zemljište na kom se obavljala poljoprivredna proizvodnja. Odlukom Skupštine akcionara DD “Agropolimlja” Berane od 24. juna 1998. godine, to društvo je podijeljeno na deset novih pravnih subjekata i akcionarskih društava.
Sva imovina DD “Agropolimlja” koja je podijeljena između akcionarskih društava procijenjena je, tako da je utvrđen akcionarski kapital zaposlenih i fondova. Sva nova akcionarska društva su formirala skupštine akcionara i upravne odbore i imenovala izvršne direktore. Bivši radnici, kao i manjinski akcionari, tvrde da brojni dokazi ukazuju da se nakon tih transakcija pristupilo nezakonitim radnjama u preduzeću.
Ističu da su privilegovani pojedinci poslednjih godina vrijednu nepokretnu imovinu, vlasništvo akcionara, bivših radnika DD “Agropolimlja”, na svoju ruku prodavali raznim kupcima. Navode da su novac od prodatih nepokretnosti zadržavali isključivo za sebe i da je neophodno angažovati finansijske stručnjake spremne da saopšte o kakvim transakcijama je riječ.“
“Mi mislimo da je potrebno da vještaci utvrde koja je površina nepokretnosti bila upisana na AD ‘Poljoprivreda i šumarstvo’, koje je nastalo kao jedan od subjekata ‘Agropolimlja’ i na osnovu kojeg pravnog osnova, zatim koliko je od tih nepokretnosti otuđeno, kada, kojim licima i kako i na koji način su vršene promjene na nove kupce”, ističu manjinski akcionari, među kojima je i Zujović.
Oni dodaju da je takođe potrebno da se preko vještaka finansijske struke utvrdi za koje novčane iznose su sve te nepokretnosti prodate, da li su vršene zakonite prodaje tih nepokretnosti, da li su vršene od strane vještaka poljoprivredne ili šumarske struke procjene tih prodatih nepokretnosti, te da li je novac od svih tih prodatih nepokretnosti samo poslednjih godina ulazio i u završne bilanse AD “Poljoprivreda i šumarstvo”
“Neophodno je ispitati puteve toga novca i za šta je utrošen, jer AD “Poljoprivreda i šumarstvo” svih ovih godina formalno postoji samo na papiru” – kažu akcionari. Tvrde i da je Uprava za nekretnine bez validnih dokaza upisivala imovinu bivšeg “Agropolimlja” na ime određenih lica i privatnih firmi, a da su oni ostali kratkih rukava. Smatraju da je to klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara.
“Građani koji su uložili vaučere i bivši radnici su osiromašeni, a neko je preko noći stekao bogatstvo“, kažu akcionari.
Portal RTCG je ranije pisao o tome kako se tako opljačkana preduzeća koja su nastala iz “Agropolimlja“ i dalje vode u Centralnoj depozitarnoj agenciji, Hladnjača AD Berane, Maloprodaja AD Berane, Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane. Na mjestu tih preduzeća danas se nalaze trgovinski centri, poslovni prostori pretvoreni u kafane, šume su posječene, voćnjaci su prošli kroz tri ruke, na mjestu AD Klanica gola ledina čeka nekog investitora, a na njivama nikli pogoni.
“Ovo je velika pljačka. Dobro je što su počeli da se prikupljaju podaci o tome i dobro je da ne ode sve u zaborav. Počeli smo već da sumnjamo, jer smo odavno podnijeli prijave i pisali na sve adrese. Vjerujemo da o svemu što tužilaštvo bude interesovalo postoje jasni i precizni tragovi“, rekao je ovaj bivši akcionar „Agropolimlja“.
Imena bivših radnika i akcionara još se provlače kroz registar Centralne depozirane agencije, od čega nemaju nikakve koristi, osim što podsjećanja na nekadašnje uspješne poljoprivredne firme i pljačku koja je uslijedila nakon toga.
Preporučeno
Da li je ovo tračak nade da je počelo rasvjetljavanje velike tranzicione prevare, ostaje da se vidi.
