Video
Uz gotovo 82 miliona eura bespovratne podrške kroz IPARD III, država, poručuje Joković, želi da posebno podrži mlade i stvori uslove da ostanu na selu i od poljoprivrede naprave ozbiljan i održiv posao.
U razgovoru za Standard, Joković govori o tome šta zatvaranje pregovaračkih poglavlja konkretno donosi poljoprivrednicima, ribarima i prehrambenoj industriji, koliko su evropski fondovi promijenili mogućnosti ulaganja u crnogorsku poljoprivredu i zbog čega je edukacija proizvođača ključna. Poseban fokus stavlja na mlade poljoprivrednike, kojima je kroz novi program opredijeljeno 20.000 eura podrške za pokretanje poslovanja, uz jasnu poruku da selo ne smije biti mjesto iz kojeg se odlazi, već prostor u kojem se gradi budućnost.
„OSTANITE NA SVOM OGNJIŠTU“ – DRŽAVA ŽELI DA MLADI VIDE BUDUĆNOST U POLJOPRIVREDI
STANDARD: Crna Gora je privremeno zatvorila pregovaračka poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo. Šta taj korak u procesu evropskih integracija konkretno znači za građane, poljoprivrednike, ribare i prehrambenu industriju? Koje će koristi oni osjetiti već u narednom periodu?
JOKOVIĆ: Da bi se zatvorila navedena poglavlja, bilo je neophodno u potpunosti usaglasiti zakonodavni okvir, koji je veoma obiman i čini oko 40 odsto ukupnog procesa. Usvajanjem navedenih zakona Crna Gora je uspostavila standarde u oblastima poljoprivrede, ribarstva i bezbjednosti hrane, čime su stvoreni uslovi da ovi sektori u potpunosti prate EU trendove.
Pored toga, bilo je neophodno uspostaviti prateću infrastrukturu, kao što su Agencija za plaćanja, Kuće poljoprivrede, napredna softverska rješenja i adekvatni registri u svim sektorima, kao i uskladiti mjere agrarne politike. Sve ovo će cjelokupnom sektoru donijeti veće mogućnosti u narednom periodu. Prije svega, mislimo na bržu i efikasniju dostupnost mjera podrške iz EU fondova, kao i na povećanje konkurentnosti i dostupnosti domaćih proizvoda.
STANDARD: Ministarstvo intenzivno sprovodi IPARD III program, dok se kroz Agrobudžet i druge mjere daje podrška domaćim proizvođačima. Koliko su evropski fondovi promijenili mogućnosti za razvoj crnogorske poljoprivrede i koje su najveće šanse koje proizvođači danas imaju zahvaljujući procesu pristupanja Evropskoj uniji?
JOKOVIĆ: Evropski fondovi su značajno promijenili mogućnosti za razvoj crnogorske poljoprivrede. Bespovratna sredstva koja su poljoprivrednicima dostupna kroz IPARD program omogućila su da se u prethodnom periodu ulaže u modernizaciju proizvodnje, savremenu mehanizaciju i opremu, izgradnju i unapređenje objekata, podizanje višegodišnjih zasada, razvoj prerade i druge investicije koje su direktno uticale na povećanje produktivnosti i konkurentnosti naših poljoprivrednih gazdinstava.
Posebno je važno što podrška nije usmjerena samo na pojedinačne investicije, već i na podizanje ukupnog nivoa standarda u poljoprivredi. Gazdinstva koja koriste IPARD sredstva danas su modernija, bolje opremljena i sve više usklađena sa evropskim standardima u oblastima bezbjednosti hrane, zaštite životne sredine i dobrobiti životinja. Istovremeno, povećava se broj registrovanih gazdinstava i investiciona aktivnost na selu, što pokazuje da evropska podrška postaje važan pokretač razvoja crnogorske poljoprivrede.
Kroz IPARD III program crnogorskim poljoprivrednicima dostupno je gotovo 82 miliona eura bespovratne podrške, od čega 63 miliona eura obezbjeđuje Evropska unija. Uz nacionalno kofinansiranje i učešće korisnika, otvara se prostor za ukupne investicije od oko 128 miliona eura u crnogorsku poljoprivredu. To je snažan investicioni impuls za sektor koji je od velikog značaja za ruralni razvoj i ukupnu ekonomiju Crne Gore.
Najveća šansa koju proizvođači danas imaju zahvaljujući procesu pristupanja Evropskoj uniji jeste upravo mogućnost da kroz evropske fondove unaprijede svoju proizvodnju i pripreme se za mnogo veće i zahtjevnije tržište. Cilj nije samo da naši proizvođači dobiju finansijsku podršku za jednu investiciju, već da izgrade konkurentna i održiva gazdinstva koja će biti sposobna da posluju po pravilima i standardima Evropske unije.
Drugim riječima, evropski fondovi nijesu samo finansijska podrška – oni su instrument transformacije crnogorske poljoprivrede. Zahvaljujući tim ulaganjima, proizvođači dobijaju priliku da proizvode kvalitetnije, efikasnije i uz više standarde, čime se stvaraju preduslovi da sa svojim proizvodima budu konkurentni na evropskom tržištu.
Posebna prilika postoji za mlade poljoprivrednike. Kroz IPARD III program oni imaju mogućnost da ostvare veći intenzitet podrške, kao i dodatne bodove prilikom rangiranja, što im olakšava pokretanje novih investicija, modernizaciju porodičnih gazdinstava i stvaranje stabilnog izvora prihoda. Na taj način evropska podrška nije samo ulaganje u proizvodnju, već i ulaganje u generacijsku obnovu sela i stvaranje uslova da mladi ostanu na svojim ognjištima.
Možemo reći da je proces pristupanja Evropskoj uniji crnogorskoj poljoprivredi otvorio vrata koja ranije nijesu bila dostupna u ovom obimu. Na nama je da te mogućnosti iskoristimo kako bismo dodatno modernizovali proizvodnju, podigli kvalitet i produktivnost i pripremili naše proizvođače da budu ravnopravni učesnici na jedinstvenom evropskom tržištu.
STANDARD: Ministarstvo organizuje brojne obuke, savjetovanja i informativne kampanje za poljoprivrednike, a razvija i saradnju sa međunarodnim partnerima poput IFAD-a. Koliko je važno da proizvođači budu edukovani za korišćenje evropskih fondova i novih standarda, i kakvi su dosadašnji rezultati tih aktivnosti?
JOKOVIĆ: U pretpristupnom periodu Ministarstvo je kroz IPARD program, uz značajna sredstva Evropske unije, u velikoj mjeri dalo podsticaj razvoju crnogorske poljoprivrede. Sama potrošnja sredstava iz IPARD programa u početku je bila dosta otežana, između ostalog i zbog toga što poljoprivredni proizvođači nijesu posjedovali dovoljno znanja i vještina za proces apliciranja.
Ovo ministarstvo je u prethodnom periodu organizovalo brojne obuke, radionice i edukacije sa ciljem da se poljoprivrednim proizvođačima olakša proces apliciranja, što je na kraju i urodilo plodom.
Želim da naglasim da smo posljednjih godina višestruko povećali broj aplikanata po raspisanim javnim pozivima, što je značajno ubrzalo potrošnju sredstava iz EU fondova. U ovom trenutku nalazimo se na maksimalnom nivou potrošnje, što je konstatovala i revizija Evropske unije, koja kontinuirano prati sprovođenje procedura i potrošnju sredstava iz IPARD programa.
STANDARD: Evropski standardi podrazumijevaju viši nivo kvaliteta i bezbjednosti hrane, kao i lakši pristup tržištu od gotovo 450 miliona potrošača. Kako će članstvo u EU unaprijediti konkurentnost crnogorskih proizvoda i otvoriti nove mogućnosti za izvoz domaće hrane?
JOKOVIĆ: Kao što smo i kazali, pregovaračko poglavlje 12 biće zatvoreno u narednih mjesec dana, što je dokaz da su ovo ministarstvo i Uprava za bezbjednost hrane uspostavili i usaglasili zakonodavni okvir i da se kvalitet i bezbjednost hrane koja se proizvodi u Crnoj Gori kontrolišu na najvišem nivou.
Otvaranjem zajedničkog tržišta otvaraju se i nove mogućnosti za crnogorske proizvođače, naročito za one koji imaju kontinuitet proizvodnje i razvijen asortiman gotovih proizvoda. Jedan od glavnih zadataka u narednom periodu biće da kroz mjere agrarne politike povećamo asortiman gotovih proizvoda, ali i obezbijedimo njihov kontinuitet i kvalitet.
STANDARD: Kada govorimo o evropskom putu Crne Gore, šta biste izdvojili kao najvažnije rezultate koje je Ministarstvo ostvarilo u prethodnom periodu i koje poruke biste uputili poljoprivrednicima i mladima koji žele da ostanu na selu i svoju budućnost grade upravo u poljoprivredi?
JOKOVIĆ: Cjelokupan pretpristupni period bio je veoma zahtjevan i tražio je da Crna Gora, kao zemlja kandidat, ispuni brojne obaveze kako bi u trenutku pristupanja bila spremna za članstvo u Evropskoj uniji.
Najvažniji segmenti ovog procesa bili su jačanje mjera agrarne politike, izgradnja Kuća poljoprivrede u regionalnim centrima, uspostavljanje funkcionalne Agencije za plaćanja sa pratećom softverskom infrastrukturom, kao i uspostavljanje registara koji garantuju potpunu sljedljivost, praćenje i kontrolu po granama poljoprivredne proizvodnje.
Takođe, bilo je neophodno uskladiti zakonodavni okvir, ojačati administrativne kapacitete za praćenje procesa i kontrolu kvaliteta, kao i izraditi akcioni i implementacioni plan koji prati ispunjavanje svih obaveza u periodu pristupanja Evropskoj uniji.
Moja poruka mladima je jednostavna – ostanite na svom ognjištu.
Selo danas nije samo tradicija, već velika razvojna šansa. Poljoprivreda može biti ozbiljan i perspektivan posao, a država će nastaviti da stvara uslove da mladi koji žele da ostanu na selu imaju podršku za pokretanje i razvoj svojih gazdinstava.
Upravo sa ciljem ostanka mladih na selu i stvaranja uslova za njihov početak u poljoprivredi, Ministarstvo je Javnim pozivom za dodjelu podrške pokretanju poslovanja mladih poljoprivrednika predvidjelo 20.000 eura podrške za mlade poljoprivrednike početnike. Želimo da im pomognemo upravo na početku, kada je najteže, i omogućimo da naprave prvi korak ka samostalnom i održivom gazdinstvu.
Vaša znanja, energija i nove ideje mogu promijeniti crnogorsko selo. Želimo da mladi vide budućnost u poljoprivredi, da od svog rada mogu pristojno da žive i da svoje porodice grade upravo tamo gdje su njihovi korijeni.
Budućnost crnogorskog sela zavisi od mladih – a mi želimo da im budemo partner na tom putu.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.
