Najzvučnije ime u Crnoj Gori svakako je Milo. Naravno, zahvaljujući najpoznatijem Đukanoviću. Ipak, nije on taj Milo o kom Crna Gora bruji od sinoć. Na javnu scenu kročio je policajac iz Kolašina Milo Šćekić o kom je Al džazira Balkan snimila dokumentarni film koji je sinoć premijerno prikazan u CNP-u, a gledaoci širom svijeta vidjeće ga u četvrtak.
Film govori o Milu koji napamet zna časni Kur’an i Sveto pismo, citira Dostojevskog, Tomasa Mana i Getea, Krležu i Andrića, analizira Njegoša, izučava psihologiju, otkriva uticaje svetih knjiga na Dantea i Teslu, bavi se ezoterijom, metafizikom i filozofijom, govori poeziju, pomaže djeci s autizmom…
Milo zna i dosta pojedinosti iz naše istorije, a jedna koja se mogla čuti u insertima filma kog ćemo tek gledati skrenula je posebnu pažnju novinaru Standarda.
Šćekić je u filmu “oživio” sjećanje na to kako je Pavino Polje dobilo ime.
Riječ je o legendi koju je Uprava za zaštitu kulturnih dobara proglasila nematerijalnim kulturnim dobrom od lokalnog značaja.
Priča počinje prije tri ili tri i po vijeka kada je u pitomu dolinu Vraneš, između Bijelog Polja i Pljevalja, na čelu turske vojske, dojahao je silni Ahmed-paša. Prema legendi, jedina kćerka vraneškog kneza Nikole Milikića, Pava udala se za Ahmet-pašu Hasanbegovića, uz uslov da ne mijenja vjeru.
“Ahmed-paša bijaše mlad, lijep, pun snage kao planine Lisa i Žuber što se izdižu iznad Vraneša. Ramena mu kao kovrenska i gorička brda. Kad bi projahao kroz dolinu, put kao da se lomio pod njegovim azginim atom. Jednoga dana su ga prostrijelile bistre oči vraneške ljepotice Pave. U njima se Ahmed okupao kao u bistroj rijeci Ljuboviđi i rastrčao konja kroz livadu, galopirao vijencima obližnjih brda, a onda se ponovo spustio u dolinu”, piše Veselin Konjević u knjizi “Vraneška legenda”.
Ahmed-paša i Pava su u braku, kako se vjeruje, dobili tri sina: Mušu, Hasana i Dauta,
Prema legendi, Ahmet i Pava su se dogovorili da muška djeca budu islamske vjeroispovijesti, a ženska pravoslavne. Tako su rođeni blizanci Muša, Hasan i Daut, koji su svake nedjelje, na konju sa pozlaćenom opremom, majku vodili u crkvu i ispred vrata je sačekivali dok obavi obred. Po imenima trojice sinova nastala su tri znamenita muslimanska bratstva – Mušovići, Hasanbegovići i Dautovići.
Na drugom porođaju, rađajući kćerku Anđeliju, Pava je umrla. Njih dvije sahranjene su zajedno, a Ahmet-paša u znak velike ljubavi i poštovanja prema Pavi, posjede koje mu je donijela u miraz, nazvao je Pavino Polje.
U amanet je ostavio da bude sahranjen pored Pave. I danas dvije kamene ploče, na jednoj urezan krst a na drugoj polumjesec, nedaleko od centra Pavinog Polja, svjedoče o toj ljubavi nesvakidašnjoj…
“Predanje o Pavi, odnosno o nastanku imena Pavino Polje nosi u sebi snažnu poruku o potrebi za vjerskom i nacionalnom tolerancijom, bez obzira na sve moguće ljudske razlike i predrasude koje nameću razna vremena. Ljubav Pave i njenog muža (paše) ruši sve moguće barijere i predrasude. Iako nam dolazi iz dalekog srednjeg vijeka, ova priča nosi u sebi klicu savremenosti, oličenu u potrebi za trpeljivošću i suživotom, gdje se ne pita ko je koje vjere ili nacije, već da li je neko vrijedan poštovanja i ljubavi, ili ne”, zapisao je Konjević.
U čast ove legende Pošta Crne Gore je promovisala markicu „Pava i Ahmet“, u okviru izdanja „Istorijsko nasljeđe“.
Preporučeno
M.M.
Video