To su za Bankar zvanično kazali iz ovog resora kojim upravlja Slaven Radunović.
Radunović je početkom oktobra tokom radne posjete Plavu najavio da će državna Agencija za planiranje, do kraja ove godine pristupiti izradi prostornih planova za nacionalne parkove “Biogradska gora” i “Skadarsko jezero”, dok će tokom sljedeće raditi na istoj dokumentaciji za “Prokletije”, “Lovćen” i “Durmitor”.
Iz resora su naveli da im je cilj da očuvaju prirodne vrijednosti i uspostave režim zaštite, valoruju prirodne potencijale kroz održive djelatnosti, razviju funkcije parkova koje su usklađene sa zaštitom prirode i uključe lokalno okruženje u razvojne procese.
“Cilj planiranja je i uspostavljanje uravnoteženog odnosa između zaštite i korišćenja prostora, razvoj kontrolisane turističke infrastrukture, unapređenje saobraćajne i komunalne opremljenosti u funkciji nacionalnih parkova, kao i obezbjeđivanje uslova za naučno-istraživačke i edukativne aktivnosti. Rok za izradu planova za koje je Vlada Crne Gore donijela odluke iznosi 20 mjeseci. Vremenski horizont važenja je 2040. godina”, naveli su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva su istakli da im je dugoročni cilj očuvanje nacionalnih parkova kao prostora visoke ekološke vrijednosti, uz održivi razvoj i racionalno korišćenje prirodnih resursa. Naglasili su i da su prostorni planovi područja posebne namjene (PPPPN) urađeni za sve nacionalne parkove u Crnoj Gori, te da su važeći i da se nalaze u Registru planskih dokumenata.
Dodali su i da Crna Gora ima dugu tradiciju u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja.
“Razvoj prostornog i urbanističkog planiranja u Crnoj Gori započeo je sredinom 20.-og vijeka. Prethodnih decenija su rađeni: Regionalni prostorni plan za Crnogorsko Primorje, urađen 1964. godine, kada je donešen i prvi Zakon o regionalnom urbanističkom planiranju; Regionalni prostorni plan Južni Jadran (1967-1970), poznat i kao “Jadran I”; Generalni urbanistički plan Boke Kotorske, urađen 1970.godine za period do 1990.godine; Regionalni prostorni plan Sjeverne Crne Gore, donesen 1971.godine, kada je donesen i prvi Zakon o planiranju i uređenju prostora”, naveli su oni.
Iz Ministarstva su kazali da su PPPPN za nacionalne parkove doneseni 1990-tih godina, dok su kasnije rađene i revizije za Bjelasicu i Komove, “Lovćen” i Durimitorsko područje. Istakli su da je PPPPN za Prokletije donijet nakon proglašavanja tog nacionalnog parka, dok za “Skadarsko jezero” traje važeći plan iz 2001. godine.
Upitani da li je neažurirana ili nepostojeća planska dokumentacija djelimični razlog za nelegalnu gradnju koja se dešavala u zaštićenim zonama u Crnoj Gori, naglasili su da su planovi važeći – i da to nije uzrok nezakonite gradnje. Dodali su i da su se donošenjem Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, stvorili preduslovi za ubrzani nastavak procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Preporučeno
Na pitanje da li ubuduće namjeravaju da donošenje još nekih ključnih planskih dokumenata, pojasnili su da po Zakonu o uređenju prostora – Program uređenja prostora za period od jedne godine donosi Vlada, te da se njime planira izrada nove dokumentacije.
















