IMG_7553

IMG_7552

Ovogodišnji forum, kako je saopšteno iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, posvećen je globalnoj bezbjednosti u kontekstu međunarodnih odnosa, ekonomskog razvoja, biznisa i investicija.



&#8220;Prvog dana foruma učesnici su istakli da se, iako je bezbjednost tema koja je uvijek aktuelna na međunarodnoj sceni, današnji svijet suočava sa kontinuiranom i opšteprisutnoj nesigurnošću, kako kroz vojne konflikte, tako i kroz pojave kao što su terorizam, klimatske promjene, ugrožavanje životne sredine, pandemije, a koje prijete ugrožavanju osnovnih ljudskih prava – pravo na život i zdravlje svakog stanovnika planete.



Regionalni sukobi, izraelsko-palestinski rat i ostali sigurnosni izazovi koji imaju transnacionalni karakter, a kojima smo danas izloženi, ugrožavaju regionalnu i svjetskog bezbjednost tako da ekstremni razvoj vojne tehnologije i nekonvencionalni način ratovanja dovode do ogromnih razaranja i velikog broja ljudskih žrtava, najvećih od kraja II svjetskog rada.



Takvo stanje zahtjeva hitnu uključenost međunarodne zajednice, kako u pogledu humanitarne pomoći izbjeglicama i podrške žrtvama rata, tako i u pogledu blagovremenog i odlučnog posredovanja u smirivanju tenzija i približavanja pozicija sukobljenih strana&#8221;, navedeno je u saopštenju.



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="900" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/IMG_7552-1-1200x900.jpg" alt="" class="wp-image-780855" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/IMG_7552-1-1200x900.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/IMG_7552-1-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/IMG_7552-1-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/IMG_7552-1-1536x1152.jpg 1536w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/IMG_7552-1-2048x1536.jpg 2048w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/IMG_7552-1-696x522.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/IMG_7552-1-1068x801.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>Izvor: MDUP
</figcaption></figure>



Tokom rasprave zaključeno je da je jačanje saradnje u okviru multilateralizma, te unapređenje modela komuniciranja na međunarodnoj političkoj sceni, kroz uspostavljanje novih instituta i foruma, neophodno za stimulisanje prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa, otklanjanje osjećaja isključenosti i izolovanosti država i naroda, te stvaranja uslova za ekonomski prosperitet i investicije, prekograničnu saradnju, razmjenu iskustava i obrazovanje, koji će u konačnom umanjiti mogućnost radikalizacije pojedinaca i grupa, odnosno redukovati prostor za nove sukobe.



Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović se, kako se navodi, tokom foruma susreo sa više vladinih zvaničnika, uglednih privrednika i predstavnika međunarodnih, finansijskih i tink-tank organizacija iz Evrope, Azije i Afrike koji učestvuju na ovom trodnevnom skupu.



&#8220;Nastavak Foruma obilježiće odvojene rasprave o zdravstvenoj bezbjednosti, sigurnosti nacionalne vitalne infrastrukture, zaštiti životne sredine, sajber bezbjednosti i zaštiti finansijskih institucija&#8221;, navedeno je u saopštenju.

Radunović na Kran Montana Forumu: Jačanje saradnje u okviru multilateralizma neophodno za stimulisanje dobrosusjedskih odnosa

Vlada-56-sjedn-3-kvartal

Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal

Damjan-Culafic

ratlozi-kasnenja

spajic m vlad

Vlada Crne Gore je u III kvartalu realizovala manje od trećine obaveza iz Programa rada, dakle onih obaveza koje je sama sebi zacrtala, pokazuje <a href="https://wapi.gov.me/download/1b41e2c2-7919-443d-8136-a80bb14b6be1?version=1.0">Izvještaj koji je usvojen na 56. sjednici</a>, održanoj u petak, 8. novembra. Od planiranih 68 obaveza, Vlada je realizovala 22.



Sve obaveze su realizovala ministarstva evropskih poslova i vanjskih poslova kojima rukovode Maida Gorčević i Ervin Ibrahimović. Gotovo polovina ministarstava ima stepen realizacije nula.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="442" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-3-kvartal.jpg" alt="" class="wp-image-778936" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-3-kvartal.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-3-kvartal-300x166.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-3-kvartal-768x424.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-3-kvartal-696x385.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Kumulativno od početka godine, odnosno u prva tri kvartala 2024. Vlada je realizovala 162 od 262 obaveze odnosno 61,68% obaveza koje je planirana da realizuje.



U čitavoj godini najslabiju realizaciju imaju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kojim rukovodi Damir Gutić sa 20% realizovnaih obaveza i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kojim rukovodi Slaven Radunović sa 25% realizovanih obaveza.



Stopostotnu realizaciju od početka godine imaju Kabinet potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice, Ministarstvo evropskih poslova kojim rukovodi Maida Gorčević i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, kojim rukovodi Ernad Suljević.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="498" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal.jpg" alt="" class="wp-image-778937" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal-300x187.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal-768x478.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Vlada-56-sjedn-1-2-i-3-kvartal-696x433.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Vlada je u aktu objavila i obrazloženja koja su ministarstva navela kao razloge što nijesu realizovala planirane obaveze. Statistika tih razloga porazna je po vladu Milojka Spajića.



Četvrtina obaveza, 25 od 100, nije realizovana zbog lošeg ili sporog usaglašavanja između ministarstava međusobno ili ministarstava i Generalnog sekretarijata Vlade. Ima slučajeva da se ministarstva prozivaju međusobno. Ministarstvo javne uprave, na primjer, naglašava u obrazloženju razloga što nije realizovalo jednu od svojih obaveza da „još uvijek očekuje mišljenje od Ministarstva finansija“. Ovo ministarstvo pak uzvraća još intenzivnije u obrazloženju jedne svoje nerealizovane obaveze stavom: „Ministarstvo javne uprave mora intenzivirati aktivnosti…“ jer Ministarstvo finansija ne može da realizuje svoju obavezu „bez inputa Ministarstva javne uprave“.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="572" height="302" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ratlozi-kasnenja.jpg" alt="" class="wp-image-778941" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ratlozi-kasnenja.jpg 572w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/ratlozi-kasnenja-300x158.jpg 300w" sizes="(max-width: 572px) 100vw, 572px" /></figure>



U dvadeset od sto slučajeva nerealizovanih obaveza razlog je loše planiranje unutar Vlade ili ministarstava. To su slučajevi u kojima se navodi da je tokom rada na tekstu utvrđeno npr. da nije potrebno raditi izmjene i dopune zakona nego novi zakon ili protokol, da obaveza ne može biti realizovana jer realizacija nije predviđena budžetom, da nema kadra za realizaciju obaveze itd.



Od toga u devet slučajeva ministarstava kao razlog neizvršenja obaveza navode da prethodno nije usvojen neki akt čije je usvajanje uslov za realizaciju obaveze. Ova obrazloženja znanju da budu i apsurdna kao u slučaju kada Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u obrazloženju razloga što nije pripremilo Predlog zakona o vodnim uslugama navodi da je tekst spreman, ali da se čeka Predlog zakona o komunalnim djelatnostima – a to je zakon za koji je nadležno to isto ministarstvo i to u ovom istom periodu.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="454" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Damjan-Culafic.jpg" alt="" class="wp-image-778939" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Damjan-Culafic.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Damjan-Culafic-300x170.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Damjan-Culafic-768x436.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/11/Damjan-Culafic-696x395.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić</figcaption></figure>



U osam slučajeva kao razlog je navedena promjena organizacije državne uprave nakon rekonstrukcije vlade, a u šest čekanje odgovora Evropske komisije.



Međutim, u najvećem broju obrazloženja neizvršenih obaveza – u 42 od 100 – prosto se konstatuje da realizacija kasni u odnosu na planiranu i navode se novi rokovi do kojih bi obaveze mogle biti realizovane. Dio rokova koji se navode nije realan, te stoga slična obrazloženja treba očekivati i prilikom izvještaja o ralizaciji obaveza i IV kvartalu i u cijeloj 2024. godini.



Ono što je posebno zabrinjavajuće je da su među 100 obaveza koje nijesu realizovane 24 predloga novih zakona i 26 predloga izmjena ili izmjena i dopuna postojećih zakona. Među predlozima zakona koje je Vlada već trebalo da utvrdi su zakoni o Vladi, energetici, željeznici, planiranju prostora, turizmu i ugostiteljstvu, zaštiti prirode, zaštiti podatka o ličnosti, o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije… Ostale nerealizovane obaveze su: četiri uredbe, osam strategija, deset godišnjih izvještaja, 11 programa i planova…



Ni odnos planiranih i izvršenih obaveza iz kapitalnog budžeta nije za pohvalu.



U <a href="https://wapi.gov.me/download/27f0d654-43f2-4b05-be5d-01489c02591e?version=1.0">Informaciji o neutrošenim sredstvima u Kapitalnom budžetu Uprave za kapitalne projekte za 2024. godinu</a>, koju je Vlada usvojila u petak, 8. novembra na 56. sjednici, navedeno je da iz nadležnosti ove uprave neće biti u 2024. realizovani kapitalni projekti vrijedni 14.843.057,15 eura.



Među projektima vrijednim gotovo 15 miliona eura za koje je novac bio izdvojen ovogodišnjim budžetom, dakle čiji je početak realizacije bio najavljen i planiran, a koji neće biti realizovani su:



<ul type="1"><li>Opšte bolnice u Pljevljima i u Meljinama, Urgentni blog KCCG, Rekonstrukcija i dogradnja centra za neonatologiju lnstituta za bolesti djece i Dom zdravlja u City kvartu u Podgorici, lzgradnja zgrade Urgentnog bloka u Nikšiću, Nabavka magnetne rezonance i linearnog akceleratora za KCCG</li><li>Dječiji vrtići gradnja ili rekonstrukcija. u City kvartu, Momišićima, na Starom Aerodromu, Tuškom putu, Zabjelu i Zlatici, Podgorica, u Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Plavu, Kotoru, Baru i Ulcinju</li><li>Školski i univerzitetski objekti: Druga gimnazija, osnovna škola na Zabjelu, u City kvartu (Podgorica), Lastva, Gradiošnica ( Tivat), Filosofski fakultet, Nikšić</li><li>Gradnja ili unapređenje, sanacija ili rekonstrukcija vodovoda, Trešnjevo (Andrijevica), „Višnjica“ i „Velja Gora“, (Cetinje), vodovodi Borkovići, Dubljevići, Goransko (Plužine), Petnjica, Nikšić</li><li>Gradnja ili rekonstrukcija devet lokalnih puteva i saobraćajnica</li><li>Rekonstrukcija vodovodne mreže u Prijestonici Cetinje</li><li>lzgradnja i rekonstrukcije Vučedolske ulice, Cetinje</li><li>lzgradnja bulevara Majka Tereza u Ulcinju</li><li>Rekonstrukcija glavne saobraćajnice Župa Nikšićka</li><li>Uređenje trga Božane Vučinić sa izgradnjom podzemne garažom u Podgorici</li><li>Rekonstrukcija starog objekta Robne kuće za potrebe inovacijskog centra u Podgorici</li><li>Rekonstrukcija Ržaničkog mosta u Tuzima</li><li>lzgardnja sportsko-rekreativne zone Tuzi</li><li>lzgradnja trim staze oko Trebjese i izgradnja sportstko-rekreativnog parka u Nikšiću</li><li>lzgradnja multifunkcionalnog sportsko-rekreativnog kompleksa u Baru,</li><li>lzgradnja sportske zone u Kolašinu</li><li>lzgradnja olimpijskog bazena u Baru</li><li>lzgradnja panoramske gondole lgalo-llinica</li><li>Ski centri Kolašin, Cmiljača, Žarski i Durmitor</li></ul>

Vlada u III kvartalu realizovala manje od trećine planiranih obaveza, gotovo pola ministara ima učinak nula

o_1881292_1024

Javna rasprava o Nacrtu PPCG završena je 29. aprila,a taj dokument predstavila je Vlada u tehničkom mandatu tadašnjeg premijera&nbsp;Dritana Abazovića&nbsp;prije više od godinu – 19. oktobra 2023.



Na najvažnijem strateškom planskom dokumentu, od utvrđivanja njegovog nacrta, objavljivanja i 90-dnevnog trajanja javne rasprave, a potom analize pristiglih primjedbi, komentara i sugestija, a potom i na izradi izvještaja o javnoj raspravi i upućivanju Savjetu za reviziju na mišljenje, radile su tri administracije nadležnog ministarstva, odnosno tri ministra.&nbsp;Ana Novaković Đurović&nbsp;bila je na čelu resora kada je taj dokument utvrđen u formi nacrta, za vrijeme&nbsp;Janka Odovića&nbsp;Nacrt PPCG je dat na javnu raspravu, dok je za njega sada zadužena administracija ministra&nbsp;Slavena Radunovića.



Abazovićeva vlada je očekivala da će PPCG biti usvojen do kraja prošle godine. Odović je najavljivao da će ovaj dokument biti donesen u trećem kvartalu ove godine, što se nije desilo. S obzirom na dosadašnju dinamiku rada na ovom dokumentu, uz procedure koje mora proći, gotovo je izvjesno da PPCG neće biti usvojen ni do kraja ove godine.



Iz resora ministra Radunovića objašnjavaju da je osnovni programski zadatak pri izradi Prostornog plana Crne Gore uravnoteženo korišćenje cjelokupnog prostora naše države, sa jasnom projekcijom da se omogući održivi razvoj, kako za sadašnje, tako i za buduće generacije.



&#8220;Procedura izrade planskih dokumenata, pa i ovog, propisana je Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, pa je, sljedstveno tome, sprovedena javna rasprava o Nacrtu PPCG trajala 90 dana i završena je 29. aprila 2024. godine. U toku javne rasprave na Nacrt PPCG prispjelo je 449 predloga, primjedbi i sugestija zainteresovanih korisnika prostora&#8221;, kazali su nam iz ministarstva.



Po okončanju javne rasprave, kako dodaju, pristupilo se izradi izvještaja o sprovedenoj javnoj raspravi, koji sadrži izjašnjenja o svim datim predlozima, primjedbama i sugestijama, a koji je završen početkom avgusta ove godine.



&#8220;Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi, shodno zakonskoj obavezi, dostavljen je na mišljenje Savjetu za reviziju, koji je dužan da da mišljenje na izvještaj. Ministarstvo će, po prijemu mišljenja Savjeta za reviziju, objaviti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi na svojoj internet stranici, pa će, na taj način, zainteresovana javnost biti upoznata sa primjedbama na nacrt plana i datim izjašnjenjima. Nakon što Savjet za reviziju dostavi mišljenje na izvještaj, slijedi priprema Predloga plana, dostavljanje Predloga plana organima za tehničke uslove na saglasnost, a jedinicama lokalne samouprave na mišljenje; zatim dostavljanje Vladi radi utvrđivanja Predloga i, na kraju, dostavljanje Skupštini Crne Gore radi donošenja. Prostorni plan Crne Gore biće donijet u skladu sa novim Zakonom o uređenju prostora koji će, kako je planirano, biti donijet do kraja 2024. godine&#8221;, odgovorili su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.







<a href="https://dan.co.me/crna-gora/video-opstina-bar-javna-rasprava-na-temu-prostornog-plana-crne-gore-5228292"></a>

Na Nacrt Prostornog plana Crne Gore dobili 449 primjedbi, od predloga još ništa

Slaven Radunović

Radunović je, gostujući na Televiziji Crne Gore, rekao da je Velje brdo najveći urbanistički poduhvat u Crnoj Gori.



On je ponovio da je jedan mali dio imovine Veljeg brda u privatnom vlasništvu, ali očekuje, kako je rekao, lagan dogovor sa sadašnjim vlasnicima.



&#8220;Svi parametri pokazuju da se radi o vrlo uspješnom projektu. Tvrđava koja se nalazi tu ostaje zaštićena i ostaje u šetačkoj zoni. Planirano je da bude 57 odsto zelenih površina, ali i površine za sport i rekreaciju, a uz to takođe tu će biti i vrtići i škole&#8221;, kazao je Radunović.



<a href="https://dan.co.me/globus/svijet/vasington-post-vise-od-20-iranskih-raketa-pogodilo-dvije-vojne-baze-u-izraelu-5263100"></a>

Radunović o projektu Velje brdo: To bi mogao biti treći grad po veličini u Crnoj Gori

Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata usvojen je 30. septembra 2017. godine.



Iz ovog resora objašnjavaju da, u cilju praćenja uspješnosti postupka legalizacije, na polugodišnjem nivou, prikupljaju podatke od nadležnih organa lokalne uprave koji sprovode postupak legalizacije.



„Prema posljednjim podacima, od početka tekuće godine do juna mjeseca je legalizovano 495 objekata, dok je u toku prethodne godine legalizovano 288 objekata. Evidentno je da se broj legalizovanih objekata povećava iz godine u godinu, i smatramo da će se broj legalizovanih objekata povećavati i nakon usvajanja novog zakonskog rješenja koje će tretirati oblast legalizacije bespravnih objekata koji je u pripremi“, navode iz Ministarstva.



BEZ PRECIZNIH PODATAKA O BROJU NELEGALNIH OBJEKATA



Nadležni organi lokalne uprave su, u skladu sa važećim zakonskim rješenjem, bili dužni da sistematizuju i utvrde listu bespravnih objekata za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, odnosno koji nijesu ispunili uslove za legalizaciju u skladu sa ovim zakonom, ali to je, kako kažu iz Ministarstva, uradio samo mali broj njih.



Iz tog razloga Ministarstvo nema precizne podatke o broju nelegalnih objekata na teritoriji Crne Gore.



U CRNOJ GORI OKO 70.000 NELEGALNIH OBJEKATA



„Međutim, Ministarstvo, kao nadzorni organ nad sprovođenjem postupka legalizacije bespravno izgrađenih objekata, dobija podatke o broju podnijetih zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, na polugodišnjem nivou, od jedinica lokalne samouprave, odnosno organa lokalne uprave koji sprovode postupak legalizacije nelegalnih objekata“, kazali su iz resora na čijem je čelu ministar Slaven Radunović.



Na osnovu navedenih podataka iz juna, u Podgorici je podnijeto 14.105, u Budvi je 4.740, Herceg Novom 5.280, Kotoru 3.494, Ulcinju 4.625, Tivtu 2.190, Baru 9.874 zahtjeva za legalizaciju. Što se tiče jedinica lokalne samouprave na sjeveru države, najviše zahtjeva za legalizaciju je podnijeto u Opštini Bijelo Polje i to 1.968.



„Ministarstvo je na osnovu podataka o broju nelegalnih potrošača, dobijenih od javnih preduzeća, ustanovila da se taj broj kreće oko 70.000“, navode iz Ministarstva prostornog planiranja.



BEZ MOGUĆNOSTI ZA LEGALIZACIJU OBJEKATA KOJI SU SAGRAĐENI NAKON ORTO-FOTO SNIMKA



U odnosu na povećan broj nelegalnih graditelja, tj. kada se gradi objekat bez podnesene prijave građenja i dokumentacije propisane članom 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, urbanističko-građevinska inspekcija nakon sprovedenog postupka inspekcijskog nadzora i tačnog utvrđivanja činjeničnog stanja, donosi rješenje o zabrani građenja, odnosno rješenje o rušenju objekta, ako isti nije u skladu sa planskim dokumentom za predmetnu lokaciju, a šta je i propisano članom 201 pomenutog Zakona.



„U skladu sa važećim zakonskim rješenjem ne postoji mogućnost za legalizaciju objekata koji su sagrađeni nakon orto-foto snimka, odnosno koji se ne nalaze na istom. Za njih je predviđena primjena Odluke o naknadi za korišćenje zemljišta za bespravne objekte, do njihovog uklanjanja“, objašnjavaju iz Ministarstva.



Godišnja naknada za korišćenje prostora po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 odsto do dva odsto prosječne cijene građenja m² novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.



NOVO ZAKONSKO RJEŠENJE DO KRAJA OVE GODINE



Iz Ministarstva su kazali da, shodno Programu rada Vlade Crne Gore za 2024. godinu, donošenje novog zakonskog rješenja koje će tretirati proces legalizacije bespravnih objekata planirano je do kraja tekuće godine.



„S tim u vezi, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine uveliko radi na Nacrtu zakona o legalizaciji bespravnih objekata i očekujemo da do kraja kalendarske godine ovaj Zakon bude usvojen od strane Vlade Crne Gore, a nakon toga i od Skupštine Crne Gore, kako bi se stekli uslovi da legalizacija bespravnih objekata u mnogome doprinese zaustavljanju neplanske gradnje u Crnoj Gori“, navode iz ovog resora.



PLANIRANO DA OPŠTINE VRŠE LEGALIZACIJU OBJEKATA DO 500 KVADRATA



Ističu da je u Nacrtu zakona o legalizaciji koji je trenutno u izradi nekoliko izmjena u odnosu na važeće zakonsko rješenje.



„Ovo se prvenstveno odnosi na to da će opštine vršiti legalizaciju objekata površine do 500m2, a Uprava za legalizaciju bespravnih objekata preko 500m2 i legalizaciju objekata u zaštićenim zonama, koju će oformiti Vlada Crne Gore i rad Uprave će biti ograničen na pet godina, kao i važenje ovog Zakona“, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.



Građani koji posjeduju nelegalan objekat će, kako kažu, biti u obavezi da u roku od šest mjeseci dostave zahtjeve za legalizaciju.



„U katastru će biti upisani svi zatečeni objekti koji su prepoznati na orto-foto snimku, upisani u katastar nepokretnosti, objekti koji nisu izgrađeni na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju objekata od opšteg interesa i svojom površinom ne prelazi regulacionu liniju. Takođe, moći će se legalizovati objekti osnovnog stanovanja, kao i objekti neto površine do 500m2 koji nisu izgrađeni u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta pod uslovom da ispunjavaju uslove koje će propisivati ovo zakonsko rješenje“, ističu.



Prema njihovim riječima, u cilju suzbijanja građenja nelegalnih objekata, neophodno je povećati kadrovske kapacitete, odnosno uposliti veći broj osoba u Direktoratu za inspekcijski nadzor, a sve u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta Ministarstva, kako bi se u krajnjem povećao broj vršenja inspekcijskih nadzora na terenu, kako legalnih, tako i nelegalnih objekata.



„Takođe, u prethodnom periodu sprovedena je praksa da se Uprava za nekretnine Crne Gore uredno obavještava o donesenim rješenjima o rušenju objekata radi upisa u teretima i ograničenjima listova nepokretnosti, kako se kupci ne bi dovodili u zabludu pri kupovini objekata, već imali uvid u tačno činjenično stanje“, kazali su iz Ministarstva.



Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine objašnjavaju i šta je ono što građani treba da znaju o legalizaciji objekata:



Shodno važećem zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, nadležni organ lokalne uprave dužan je da u roku od 15 dana od dana prijema dokumentacije koja se dostavlja uz zahtjev za legalizaciju uputi poziv podnosiocu dokumentacije da u roku od 120 dana, od dana prijema poziva, dostavi:



1) dokaz o riješenim imovinsko-pravnim odnosima na zemljištu na kome je bespravni objekat izgrađen;



2) dokaz o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za urbanu sanaciju;



3) dokaz o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja posebne naknade na investicije u skladu sa zakonom kojim se uređuje regionalno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja (u daljem tekstu: posebna naknada);



4) analizu privrednog društva iz člana 122 ovog zakona koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta neto površine do 500 m2 u skladu sa propisom iz člana 160 ovog zakona i izjavu tog privrednog društva da je objekat podoban za upotrebu;



5) analizu privrednog društva iz člana 122 ovog zakona koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta neto površine preko 500 m2 i izjavu tog privrednog društva da je objekat podoban za upotrebu.



Rok od 120 dana, kako kažu, se može smanjiti ukoliko se tražena dokumentacija pribavi ranije.



„Takođe se treba naglasiti i da spoljni izgled bespravnog objektamora uskladiti sa smjernicama planskog dokumenta ili sa smjernicama glavnog gradskog arhitekte. Ukoliko to nije slučaj vlasnik bespravnog objekta je dužan da u roku od tri godine, od dana izvršnosti rješenja o legalizaciji, uskladi spoljni izgled bespravnog objekta sa zahtjevima određenim smjernicama za usklađivanje spoljnog izgleda iz planskog dokumenta odnosno smjernicama glavnog gradskog arhitekte.



Potvrdu o usklađenosti objekta sa smjernicama za usklađivanje spoljnog izgleda iz planskog dokumenta, odnosno smjernicama glavnog gradskog arhitekte izdaje glavni gradski arhitekta, na osnovu dostavljenih fotografija svih fasada objekta usklađenog sa smjernicama iz stava 1 ovog člana izrađenih u jpg formatu minimalne rezolucije 2 megapiksela.



Nadležni organ lokalne uprave dužan je da, u roku od osam dana od dana izvršnosti, rješenje o legalizaciji dostavi nadležnom inspekcijskom organu i Katastru radi upisa podataka iz rješenja o legalizaciji bespravnog objekta u katastar nepokretnosti.



Rješenje o legalizaciji objekata se, ukoliko su ispunjeni svi zakonski uslovi, donosi u roku od 30 dana, shodno Zakonu o upravnom postupku“.

Za sedam godina podnijeto 60.000 zahtjeva, legalizovano samo 3.217 objekata

pres

bobo-ostz

„Želim da putem Javnog servisa informišem javnost da me predsjednik Vlade poslije podne informisao da je prihvatio moju ostavku koju sam mu ponudio juče, prvog narednog dana po povratku iz Bijelog Polja.“ <a href="https://youtu.be/zvGxnnRPIRk?si=ox-vig1YE_HqG2fs" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Ovako je u II Dnevniku TV Crne Gore 18. novembra 2014. </a>ministar zdravlja obznanio građanima Crne Gore da više neće obavljati tu dužnost. Povod je smrt jedne bebe u Bijelom Polju.



Dva sata ranije, razgovarali smo. Obavljao sam tada dužnost rukovodioca Službe za odnose s javnošću Vlade Crne Gore. Zamolio me za pomoć u koncipiranju obraćanja javnosti. Kasnije ću saznati da je već obavio sve razgovore, i da nije bilo te sile koja bi ga spriječila da podnese ostavku. Oko sedam je vidno utučen iz moje kancelarije otišao na Televiziju.



Takav je profesor Miodrag Bobo Radunović.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="768" height="576" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/bobo-ostz.jpg" alt="" class="wp-image-761233" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/bobo-ostz.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/bobo-ostz-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/bobo-ostz-696x522.jpg 696w" sizes="(max-width: 768px) 100vw, 768px" /><figcaption>II Dnevnik, 18. novembra 2014. &#8211; ostavka ministra Miodraga Radunovića</figcaption></figure>



A realno nije bilo nikakve njegove krivice. Toga je bio svjestan. To je i rekao.



„Vjerujem da je jasno da ne može biti direktne odgovornosti onoga koga nijesu informisali o događajima u Opštoj bolnici u Bijelom Polju. Ali je isto tako jasno da sam ja objektivno odgovoran jer sam na vrhu zdravstvenog lanca čiji je dio zakazao pa je došlo do takvog stanja u kojem je moguće da ministar zdravlja ne bude informisan o zarazi koja danima bjesni u četvrtom gradu po broju stanovnika Svaki čovjek suočava se u životu sa trenucima u kojima izgubi neku bitku. Mi ljekari se, poznato je, u takvim situacijama prirodom posla nađemo češće nego drugi. Ovo je bila moja najteža bitka. Dobio sam ih hiljade kao hirurg. Ovu nijesam mogao dobiti jer sam se kasno u nju uključio kada je već bila izgubljena“, kazao je tada profesor Radunović.



Pet godina kasnije – repriza.



„Ne znam ima li građanina Crne Gore koji plaća porez, a da mu sinoć nije bilo teško. Pokušali smo da gonimo jednog od dvojice inspektora koji se pominju nijesmo u tome uspjeli. Procesuirali smo nekoliko disciplinskih postupaka protiv njih nijesmo uspjeli u tome i zbog toga sam odlučio da podnesem ostavku”. Ovo je izgovorio ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović na vanrednoj konferenciji za medije koju je sazvao kako bi obznanio ostavku.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="532" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/pres.jpg" alt="" class="wp-image-761231" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/pres.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/pres-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/pres-768x511.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/pres-696x463.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>1. novembar 2019. vanredna konferencija za medije &#8211; ostavka ministra Pavla Radulovića (FOTO: Vlada CG)</figcaption></figure>



Učinio je to nakon što je prethodne večeri u emisiji Načisto Televizije Vijesti emitovan snimak kao dokaz da dva građevinska inspektora reketiraju jednog investitora iz Budve.



Znam jer sam radio takav posao da ni u jednom od ova dva slučaja nije bilo „sugestija“ odozgo. Ni profesoru Radunoviću ni Pavlu Raduloviću. Sami su donijeli odluke. Principijelne, moralne, za primjer i ponos.



Bilo je u crnogorskoj politici ostavki i ostavki. Ali su ove dvije značajne zato što ličnosti na vrhu lanca o kojima je ovdje riječ nijesu znale niti su mogle znati, pogotovo nijesu učestvovale ni u čemu što je bio razlog njihovih ostavki. Učinili su to jer su takvi ljudi.



Nedavno je uhapšen Rade Dabetić, koordinator glavnog urbanističkog inspektora za Južnu regiju, inače kandidat za odbornika sa liste stranke Slavena Radunovića. DPS je pozvala Radunovića da podnese ostavku. On odgovara da nije imenovao Dabetića i da zato neće.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="1000" height="667" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2021/12/Slaven-Radunovic.jpg" alt="" class="wp-image-443515" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2021/12/Slaven-Radunovic.jpg 1000w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2021/12/Slaven-Radunovic-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2021/12/Slaven-Radunovic-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2021/12/Slaven-Radunovic-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2021/12/Slaven-Radunovic-630x420.jpg 630w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption>Slaven Radunović, iz vremena kad je bio poslanik</figcaption></figure>



Slaven Radunović moguće čeka da prođu izbori u Podgorici i Kotoru da ostavkom ne ugrozi svoju partiju. Ako je to razlog – prihvatljivo je sačekati ostavku par dana, premda bi se dalo diskutovati o tome da li bi principijelna ostavka bila percipirana kao minus ili kao plus. Političarima bi trebalo da je posao emancipacija, pa bi u tom smislu i ovo bila zgodna prilika da Slaven Radunović, rječit kakvim ga je bog dao, objasni glasačima da je ovo plus za NSD.



Ako se Slaven Radunović odluči da zadrži dužnost u Vladi iz „viših ciljeva“ – mora znati da time gubi pravo da ikada išta prigovori na temu odgovornosti bivše vlasti i još mnogo toga što je rado spočitavao DPS-u.

Šta je sporno u „argumentaciji“ Slavena Radunovića da ne podnese ostavku

c11c4b630691b701db6649d54ffdade7

&#8220;Svaka istina DPS-a je poput ove da sam ja imenovao Dabetića za glavnog inspektora za južnu regiju. Nisam ga imenovao čak ni na poziciju inspektora koordintora, jer je on već tu poziciju pokrivao. Posebno je licemjerstvo tražiti ostavku od ministra koji je na dužnosti dva mjeseca, zbog hapšenja inspektora za potencijalno učinjena djela u proteklim godinama.



To može samo DPS, stranka koja je decenijama bila simbol za sistemsku korupciju, a danas pokušava da optužuje druge za ono u čemu su sami prednjačili. Hapšenje inspektora Dabetića jasno pokazuje da se danas zakon primenjuje jednako na sve, bez obzira na funkciju ili političku pripadnost&#8221;, naveo je Radunović.



Kako kaže, za razliku od vremena DPS-a, ova Vlada omogućava pravosuđu da djeluje nezavisno i transparentno.



&#8220;Pozivi DPS-a na moju ostavku su očajnički pokušaji skretanja pažnje sa njihovih afera i dugogodišnje pljačke države. Građani Crne Gore i te kako dobro znaju ko je ogrezao u kriminalu i ko je učestvovao u masovnim zloupotrebama za ličnu korist. To svakako nije ova Vlada, već oni koji su godinama zloupotrebljavali državne resurse radi sopstvenog bogaćenja&#8221;, poručio je Radunović.

Radunović: Pozivi DPS-a na moju ostavku su očajnički pokušaji skretanja pažnje sa njihovih afera i dugogodišnje pljačke države

“Bez želje da presuđujemo i poštujući pretpostavku nevinosti Dabetića, ipak i ovaj slučaj dokazuje da je aktuelna većina ogrezla u korupciju koja se najbolje vidi kroz poslovanje Rudnika uglja, Cedisa i ukupno energetskog sektora kao i kroz brojne sumnje koje su pratile tender za škode, nabavku brodova za potrebe Vojske Crne Gore itd”, naveli su iz partije u reagovanju.



Kada se tome doda jučerašnje hapšenje za kupovinu ličnih karata za potrebe stranaka vlasti, prema njihovim riječima, jasno je da je aktuelna Vlada “u potpunosti ogrezla u goli kriminal radi opstanka na vlasti i nastavka daljeg pustošenja države”.



“Finalno, s obzirom na činjenicu da je Dabetić nedavno imenovan na ovu poziciju od strane aktuelnog ministra, pozivamo Slavena Radunović da zbog objektivne i političke odgovornosti podnese ostavku kako bi se pokazao odgovoran odnos prema institucijama”, poručili su iz DPS.

DPS: Hapšenje odborničkog kandidata sa liste KZB potvrdilo korupcionaški karakter vlasti, Radunović da podnese ostavku

“Sa ekonomskog stanovišta, jednostavna poruka građanima, a posebno mladima, je da ne vjeruju ni jednu riječ u vezi projekta Velje brdo. Nije pitanje što je sve laž, već postoji li nešto gore od fatamorgane… Nisma uspjela da dokučim. Nisam stručnjak za ozbiljne književne alegorije, ali premijer i ministar nisu zaslužili ni satiru, ni ironiju, ni cinizam“, kaže Kasalica.



Napominje da o&nbsp;ekonomskoj nestabilnosti u Crnoj Gori svjedoče&nbsp;podaci, a posljednji, nedavno objavljeni odnose se na&nbsp;platni&nbsp;promet.



&#8220;Ukupan obim i broj transakcija u avgustu je za svega procenat veći od&nbsp;istog perioda&nbsp;prošle godine, ali je za&nbsp;osam&nbsp;procenata manji od jula&nbsp;2023. Prosjeci za avgust uvijek su bili veći za 38 do 40 odsto u odnosu na prosjek čitave godine, a ove su svega 16 procenata.&nbsp;Šta to znači?&nbsp;Da nećemo uspjeti da kolektujemo toliko&nbsp;PDV-a&nbsp;koliko smo planirali, u skladu sa budžetom.&nbsp;A planiramo nešto, od&nbsp;kojih para? Toga se, naravno, premijer nije dotakao, bez obzira što je bio&nbsp;ministar finansija.&nbsp;Zapravo, rijetko kad se i&nbsp;dotakne para,&nbsp;osim&nbsp;ako&nbsp;nije riječ o zaduženju” &#8211; naglasila je Kasalica.



Premijer obećava&nbsp;građanima “crnogorski san” po ugledu na krilaticu “američki san”,&nbsp;a da ozbiljno prati politiku, dodaje Kasalica,&nbsp;znao bi da je već desetak godina američki san mrtav,&nbsp;odnosno, ono što je&nbsp;jačalo&nbsp;emigracionu politiku Sjedinjenih Američkih Država.



“U prezentaciji je predstavljena izvedena kamata, a takav pojam ne postoji ni u finansijskoj teoriji, ni u finansijskoj praksi, ni&nbsp;u&nbsp;praksi tržišta kapitala, ni kriptovaluta, ni bilo čega drugoga. Postoji obračunata kamata, efektivna kamata, eskontna, diskontna&#8230; Izvedena kamata je upravo ovo što kažem, nešto što je gore od fatamorgane, predstavlja laž i neistinu, i prevaru, u ekonomskom smislu. U suštinskom, egzistencijalnom smislu, svako od nas pojedinačno mora da razmisli šta to znači” &#8211; poručila je Kasalica.



Ako&nbsp;se&nbsp;nešto definiše kao razvojna&nbsp;javna&nbsp;politika&nbsp;po kojoj&nbsp;treba da se razvija dio grada, poručuje Kasalica,&nbsp;to se može desiti&nbsp;ukoliko se sagledaju svi elementi koji se tiču ekologije, sociologije, urbanizma, demografije, partikularne&nbsp;i&nbsp;biološke zajednice,&nbsp;kao&nbsp;i vodoizvorišta.&nbsp;Sve su to, dodaje,&nbsp;ekonomski elementi koji&nbsp;se&nbsp;moraju sagledati, a na prezentaciji projekta Velje brdo nije bilo riječi ni o infrastrukturi, kako&nbsp;komunalnoj,&nbsp;tako ni&nbsp;putnoj&nbsp;ili&nbsp;elektro.



“Bili su samo&nbsp;Spajić i Radunović, da predstave partije, a ne razvojni cilj i projekat. To je naša najveća građanska tuga, naš najveći socijalni poraz&nbsp;poslije&nbsp;30. avgusta.&nbsp;Sve što se radi ne radi se da se razvija Crna Gora i&nbsp;njena&nbsp;ekonomija, kao naša zajednička kuća, nego da&nbsp;sakrijemo&nbsp;da volimo korupciju.&nbsp;A&nbsp;to nije tačno, i ne smije da bude tačno”- poručila je Kasalica.

Kasalica: Projekat Velje brdo gori od fatamorgane

image-21

Radunović je kazao da je posrijedi&nbsp;najveći urbanistički projekat koji pamti. &#8220;Plan je usmjeren na mlađe koji žele putem povoljnih uslova da riješe stambeno pitanje.&nbsp;I osnuju porodicu&#8221;, naveo je on.



Površina projekta je 9.226.470 metara kvadratnih, 923 hektara.



&#8220;To dođe kao novi grad, koji podrazumijeva i stanovanje u zgradama, lamelama, samostalno građenje na kupljenim parcelama. Ovo nismo imali prilike da gledamo kod nas. Ovdje treba da živi preko 40 hiljada ljudi&#8221;, naveo je Radunović.



&#8220;Ako Bog da i sreća junačka, ovaj projekat bi trebalo da bude usvojen do Nove godine, javna rasprava o prostornom planu Podgorice, koja će biti dopunjena ovim projektom, trajaće 15 dana&#8221;, dodao je Radunović.



Spajić je kazao da&nbsp;Amerika ima američki san, da će Crna Gora&nbsp;imati&nbsp;crnogorski san. &#8220;Rim je napravljen na sedam brda, Podgorica zaslužuje da ima makar jedno gdje će se razvijati.&nbsp;Ovdje ce živjeti privilegovani građani, a to su državljani Crne Gore.&nbsp;Imati crnogorski pasoš, biti državljanin ove zemlje &#8211; to će biti privilegija&#8221;, naveo je on.



Kako je pojasnio primjer otplate stanova: krediti će biti bez učešća, pa na rok od 30 godina, stan od 100 kvadrata iznosiće 390 eura.&nbsp;Izvedena kamata je 1.2% godišnje, a kvadrat će biti oko hiljadu eura.



Na pitanje novinara da li je posrijedi funkcionerska kampanja Spajić kaže&nbsp;da &#8220;imamo svaka dva mjeseca lokalne izbore pa država ne može stati, Vlada mora da radi&#8221;.



Raspisaće, kako navodi, internacionalni tender za idejno rješenje, te će nastojati da najbolje arhitekte svijeta apliciraju.



Prvi stanovi će, očekuje, biti disperzovani do 2026.



&#8220;Suštinski tržište rada i življenja diktira migraciju, a ne idejni projekat i stanovanje. Između nas i DPS je ogromna razlika, DPS nije davao rezultate, mi ih isporučujemo&#8221;, naveo je.



Radunović je kazao da je to jeftino jer je 90% teritorije Veljeg Brda u vlasništvu grada i države.



&#8220;Eto odgovora na pitanje i negodovanje nevjernih Toma&#8221;, naveo je.



Radunović je saopštio da je najbolji život na brdu, a na pitanje novinarke Antene M što ćemo sa natrpanim Malim Brdom.



“To je naslijeđeni problem, a mi za rušenje nismo, već za kozmetička rješenja i legalizaciju. Ovdje to neće biti slučaj”, kaže Radunović.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="770" height="431" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/image-21.png" alt="" class="wp-image-758328" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/image-21.png 770w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/image-21-300x168.png 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/image-21-768x430.png 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/09/image-21-696x390.png 696w" sizes="(max-width: 770px) 100vw, 770px" /><figcaption>Foto: Antena M</figcaption></figure>



<figure class="wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<iframe loading="lazy" title="Predstavljanje projekta &quot;Velje brdo&quot;" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/ylrjlKRWz54?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe>
</div></figure>