Kako su pojasnili, predloženim izmjenama Zakonom o zdravstvenoj zaštiti stvaraju se uslovi za pružanje zdravstvenih usluga na daljinu, stomatoloških usluga preko školskog stomatologa, kao i povezivanje informacionih sistema zdravstvenih ustanova.
Kako navode, način upućivanja pacijenta, odnosno zakazivanja pregleda u okviru jedinstvenog sistema upućivanja na sekundarni, odnosno tercijarni nivo zdravstveno zaštite bliže će se urediti podzakonskim aktom.„Kako bi se iznašla najbolja rješenja koja će biti propisana navedenim podzakonskim aktom, već se pristupilo analizi procesa rada Centralnog zakazivanja. U saradnji sa predstavnicima zdravstvenih ustanova, prepoznato je da pacijenti koji dolaze na prvi ili prvi kontrolni pregled treba da budu bolje sistemski prepoznati, jer medicinski gledano u odnosu na hronične pacijente koji već imaju dijagnozu i liječenje ista treba po prvi put da se uspostavi za njih. Cilj je da ovi pacijenti budu prioritetno medicinski zbrinuti i da dobiju adekvatnu terapiju. Iz tog razloga, sistemski su i sada omogućeni posebni termini koji se odnose na ove dvije kategorije pacijenata“, kazali su iz MZ.
Dodaju da je u toku pilot projekat “Zakazivanje prvih pregleda i kontrolnih pregleda”, u okviru kojeg su razdvojeni i otvoreni dodatni termini za prve preglede, prve kontrolne preglede i redovne kontrolne preglede.
„Prve kontrolne preglede zakazuju isključivo ljekari na sekundarnom i tercijalnom nivou i pacijent ne mora da ide kod izabranog doktora da bi dobio ovaj termin. Na ovaj način, omogućena je dostupnost prvih kontrolnih termina, koji su izuzetno važni i smanjen put pacijenta. Dodatno, redovni kontrolni pregledi se umjesto na tri mjeseca, otvaraju na šest mjeseci, kako bi se omogućilo da svaki pacijent dobije termin. Uvedeno je i da se termini otvaraju mjesečno, umjesto na svaka tri mjeseca kao što je ranije bila praksa. Takođe, reorganizovan je rad ambulanti u KCCG. Na taj način se prvi pregledi i prvi kontrolni pregledi, koji imaju prioritet, razdvajaju od ostalih pregleda, redovnih kontrolnih pregleda. Cilj ovog projekta je postizanje transparentnih lista čekanja kako bi svi pacijenti mogli da dobiju termine na vrijeme“, objašnjavaju iz MZ.
Ističu da su rješenja koja se već primjenjuju dala pozitivne rezultate.
„U skladu sa ovim iskustvom i zaključcima koji će se donijeti iz ovog Pilot projekta, urediće se sistem zakazivanja pregleda i smanjiti lista čekanja. Učiniće se dodatni napori da se otkloni jedan od ključnih problema, a to je nepojavljivanje pacijenata na zakazane termine“, poručuju oni.
Kontrola dostupnosti i kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite
Iz Ministarstva zdravlja poručuju da su dostupnost i kvalitet pružanja zdravstvene zaštite osnovna načela u ostvarivanju zdravstvene zaštite, koja se ostvaruju i organizovanjem Mreže zdravstvenih ustanova koju čine, ne samo javne zdravstvene ustanove, već i private zdravstveno ustanove, u skladu sa potrebama za ispunjavanje ovih načela.
„Balans privatnog i državnog sektora ostvaruje se kroz preduzuimanje mjera i aktivnosti za unapređenje i razvoj zdravstvenih usluga i uvođenje novih usluga u državnom sektoru, kao i kroz ugovaranje pružanja zdravstvenih usluga od strane privatnih zdravstvenih ustanova, u slučaju dužeg čekanja na zdravstvene usluge u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač država“, navode oni.
Ističu da kontrolu pruženih zdravstvenih usluga i u javnom i u privatnom sektoru vrši zdravstvena inspekcija, a propisana je i mogućnost eksterne kontrole i odstrane Ministarstva.
Telemedicina- pružanje zdravstvenih usluga na daljinu
Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti stvaraju se uslovi za efikasnije koriščenje informaciono-komunikacionih tehnologija u medicini u svrhu liječenja i promocije zdravlja putem digitalnog zdravstva, ističu iz Ministarstva zdravlja.
Kako objašnjavaju, digitalno zdravstvo obuhvata podršku zdravstvu i oblastima u vezi sa zdravstvom upotrebom mobilnih uređaja (mobilni telefoni, odnosno aplikacije, senzori, uređaji za praćenje pacijenata) za prikupljanje opštih i kliničkih podataka o pacijentu, prenos tih podataka zdravstvenim radnicima, istraživačima i pacijentima, kao i praćenje pacijenata na daljinu.
Pružanje zdravstvenih usluga na daljinu u slučajevima kad se zdravstveni radnik i pacijent ili dva zdravstvena radnika ne nalaze na istoj lokaciji je telemedicina.
„Telemedicina obuhvata praćenje zdravstvenog stanja pacijenta na daljinu, konsultatitve zdravstveno usluge, preventivnu djelatnost u zdravstvu, dijagnosičke i terapijske postupke zasnovane na podacima koji se odnose na zdravstveno stanje pacijenta dostupnim putem informaciono-komunikacionih tehnologija, u zdravstvenim ustanovama na svim nivoima zdravstvene zaštite. U tom cilju, uspostaviće se zdravstvena komunikaciona infrastruktura, kao mrežni komunikacioni sistem za bezbjednu razmjenu podataka o pacijentu i obezbjeđivanje povezanosti i interoperabilnosti registara i informacionih sistema u zdravstvenom sistemu Crne Gore, kao i obezbjeđivanje E-sevisa za interakciju sa građanima ili drugim korisniscima“, ističu oni.
Pored ovoga, novim Zakonom predviđeno je formiranje mreže telemedicinskih centara, koja će obuhvatiti vrstu, broj i raspored zdravstvenih ustanova u kojima će se pružati određene zdravstveno usluge putem telemedicine.
Iz Ministarstva ističu da će ovaj pristup omogućiti pacijentima i doktorima da komuniciraju, konsultuju se i razmjenjuju informacije bez potrebe za fizičkim prisustvom na istoj lokaciji.
„Biće omogućene daljinske konsultacije, na način, da pacijenti mogu kontaktirati doktora putem videopoziva, telefonskih razgovora ili online platforme. Pacijentima će biti omogućena bolja pristupačnost za blagovremenu medicinsku pomoć u ruralnim ili udaljenim područjima. To će doprinijeti uštedi vremena, smanjiće se potreba za putovanjem u drugi grad za zdravstvenu uslugu, čekanje u čekaonicama i sl. Kontinuiranja njega, pomaže u praćenju pacijenta sa hroničnim bolestima“, ističu iz Ministarstva.
Sa druge strane, dodaju oni, doktorima će biti omogućeno da prate pacijenta upotrebom nosivih uređaja i aplikacija za prikupljanje podataka o zdravstvenom stanju pacijenta, poput krvnog pritiska, šećera u krvi ili rada srca.
„Doktori će moći da pregledaju rezultate testova, rendgenske snimke ili laboratorijske nalaze poslate digitalno, da prate medicinske parametre o pacijentu na daljinu, da međusobno razmjenjuju iskustva o stanju pacijenta“, navode oni.
Školski stomatolog
Iz Ministarstva zdravlja su za Gradski portal kazali da je značajna novina pružanje stomatoloških zdravstvenih usluga preko školskog stomatologa djeci do 18 godina.
“Novina je da će se zdravstvena zaštita u dijelu sprečavanja, otkrivanja i liječenja bolesti usta i zuba djece do navršenih 18 godina života ostvarivati preko školskog stomatologa kroz ambulante koje će biti smještene u vaspitno obrazovnim ustanovama, a biće sastavni djelovi ZU dom zdravlja za određenu opštinu“, navode iz MZ.
Na ovaj način, ističu oni, djeci će biti dostupnija stomatološka zdravstvena zaštita.
“Vraćanje medicine rada na primarni nivo zdravstvene zaštite u domove zdravlja, koje su neosnovano potisnute iz javnog sektora. Medicina rada je veoma bitna karika u sistemu zdravstvene zaštite. Vraćanjem te grane medicine u javni sektor obezbijediće se adekvatna zdravstvena zaštita zaposlenih, kao i utvrđivanje radne sposobnosti u skladu sa utvrđenim standardima. Specijalisti medicine rada, koji su neopravdano istisnuti iz javnog sektora su deficitaran kadar u zdravstvenom sistemu Crne Gore“, objašnjavaju iz Ministarstva.
Cilj je, kako navode, da se predloženim zakonskim rješenjem stvore uslovi da se planiranom dinamikom dodjeljuju specijalizacije iz te oblasti i tako obezbijedi nedostajući specijalistički kadar za oblast medicine rada i odgovarajuće zdravstvene usluge, posebno kada su u pitanju profesionalna oboljenja.
Jedna od predloženih novina je omogućavanje zdravstvenim radnicima, koji nisu u radnom odnosu, obavljanje zdravstvenu djelatnost kao fizičkih lica.
“Novina je i omogućavanje da zdravstveni radnik koji nije u radnom odnosu, odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost ili je korisnik starosne penzije, može pod propisanim uslovima samostalno da obavlja zdravstvenu djelatnost kao fizičko lice, uz prethodno dobijeno rješenje od Ministarstva zdravlja da ispunjava uslove u skladu sa ovim zakonom. Nakon dobijenog rješenja registruje se u CRPS kao preduzetnik“, objašnjavjau iz Ministatstva zdravlja.
Novina je i pružanje usluga zdravstvenog turizma.
„Prepoznata je potreba da se omogući i svim privrednim subjektima koji se bave uslugama turizma da pružaju usluge zdravstvene zaštite u skladu sa ovim zakonom, a koje obuhvataju dijagnostičke i terapijske postupke, zdravstvenu njegu, postupke medicinske rehabilitacije i usluge medicinskog wellnes turizma. Dat je pravni osnov za donošenje podzakonskog akta kojim će se bliže urediti ovaj segment“, rekli su iz Ministarstva.
Interoperabilnost sa IZIS-om
Kako navode iz Ministarstva zdravlja, novim Zakonskim rješenjem u okviru postojećeg IZIS-a obezbijediće se povezivanje informacionih sistema zdravstvenih ustanova, drugih subjekata koji pružaju zdravstvenu zaštitu
„Obaveza svih zdravstvenih ustanova, drugih subjekta koji pružaju zdravstvenu zaštitu i privatne prakse koji žele da se uključe u zdravstveni sistem da, u okviru svojih informacionih sistema, obezbijede interoperabilnost sa IZIS-om.
Iz Ministarstva zdravlja ističu, pored ostalog da će postojeći Centar za autizam biti transformisan u Centar za rani razvoj djeteta, kao poseban vid zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja djeteta.
„Centar za rani razvoj djeteta se organizuje kao poseban organizacioni dio Kliničkog centra Crne Gore. Centar vrši dijagnostiku, pruža stručnu pomoć djetetu i porodici, koordinira rad centara za podršku pri domovima zdravlja, dnevnih i resursnih centara“, dodaju oni.
Novina je i formiranje Centra za rijetke bolesti kao poseban organizacioni dio KCCG, sa propisanim nadležnostima.
Dodjela specijalizacije
Kako navode iz Ministarstva, dodjela specijalizacije je uređena na način da se odobri zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja, koji je nakon položenog stručnog ispita bio u radnom odnosu dvije godine u zdravstvenoj ustanovi.
„Izuzetno, specijalizacija se može odobriti doktoru medicine nakon položenog stručnog ispita za: pedijatriju, porodičnu medicinu, urgentnu medicinu, medicinu rada, za rad u zdravstvenim ustanovama na primarnom nivou, kao i druge specijalizacije poodluci Ministarstva, a sve u skladu sa Planom ljudskih resursa u zdravstvu i Godišnjim panom specijalizacija i užih specijalizacija“, objašnjavaju oni.
Osim navedenog, po prvi put se normativno uređuje promocija i unapređenje dojenja koje obuhvata skup mjera i aktivnosti koje preduzimaju zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici, u cilju podsticanja majki na dojenje.
Takođe, izvršeno je usklađivanje sa pravnom regulativom EU vezano za automatsko priznavanje profesionalnih kvalifikacija za regulisane profesije, odnosno prenešena je Direktiva 2005/36/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta o priznavanju stručnih kvalifikacija.
Kako su iz Ministarstva zdravlja kazali za Gradski portal, novim zakonskim rješenjima sistem zdravstvene zaštite biće organizovan na način da obezbijedi prvenstveno dostupniju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, bolju organizaciju, povezanost i funkcionisanje sistema zdravstvene zaštite po svim nivoima, kao i njegova teritorijalna raspoređenost i usklađeno djelovanje javnog i privatnog sektora. Ističu da se predloženim rješenjima stvaraju uslovi da svi subjekti u zdravstvenom sistemu budu informaciono povezani i na taj način imaju pristup zdravstvenim podacima pacijenta u cilju pružanja kvalitetnije zdravstvene zaštite.
Ovim zakonom, ističu iz Ministartva, stvaraju se uslovi za sveobuhvatnu zdravstvenu pokrivenost kao jedan od najmoćnijih principa javnog zdravlja. Zdravstvena pokrivenost, dodaju oni, podrazumijeva da svi građani imaju dostupnu zdravstvenu zaštitu koja im je neophodna, uključujući: promociju, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i palijativnu njegu.
Preporučeno
Takođe, u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, unaprediće se monitoring sistema koji obuhvata prikupljanje, analizu i izvještavanje o zdravlju i zdravstvenoj zaštiti stanovništva.