„Promjene se, prije svega, odnose na jasno zacrtane ciljeve koji u svom centru imaju napredak zdravstvenog sistema, sa posebnim fokusom na bržoj , dostupnoj i kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti za sve pacijente. Takođe, promijenio se i odnos prema zdravstvenim radnicima, koji kao nosioci kompletnog sistema zravstvene zaštite sada imaju nedvosmislenu podršku države i resora kojim rukovodim a koji se ogleda u razumijevanju za njihove potrebe, koje su decenijama bile zanemarene“, rekao je ministar zdravlja.

Vojislav Šimun u razgovoru za portal Standard kazao je da nigdje u svijetu ne postoji savršen zdravstveni sistem, ali postoji težnja ka istom koji će biti u stanju da zadovolji potrebe kako pacijenata, tako i zdravstvenih radnika i saradnika.

„Kako se zemlje razvijaju, tako i njihovi zdravstveni sistemi moraju da odgovore na nove izazove. Zato su svi sistemi zdravlja u procesu reformi i svaki je specifičan na svoj način. I crnogorski zdravstveni sistem ima svoje specifičnosti. U godini za nama kroz identifikaciju ključnih i neophodnih procesa realizovani je značajan broj projekata i napravljena čvrsta osnova za dalji napredak i usavršavanje sistema zdravstva koji je godinama bio zanemaren i zapušten na svim nivoima“, rekao je on.

Smrt porodilje

Crnogorsku javnost uznemirila je vijest da je u barskoj bolnici preminula porodilja, odgovaraujući na pitanja našeg portala, Šimun ističe da su povodom ovog slučaja preduzeli sve radnje koje su u nadležnosti ovog resora, a koje za krajnji cilj imaju objektivan i precizan odgovor na pitanja koja čeka porodica preminule porodilje, ali i zdravstveni sistem, kao i crnogorska javnost.

„Javnost je već upoznata da je po nalogu Ministarstva zdravlja, izvršen zdravstveno-sanitarni nadzor i sporveden postupak interne kontrole kvaliteta ustanova koje su učestvovale u  liječenju  pokojne porodilje (OB Bar i KCCG), kao i Komisije za kontrolu kvaliteta Ministarstva zdravlja.  Poseban akcenat stavljen je na kontrolu koju treba da obavi eksterna, nezavisna kontrola koju sam tražio, a koja se sastoji od eksperata iz Slovenije, koje je odredila Ljekarska komora ove evropske zemlje. Nezavisna ekspertska komisija sastoji se od pet ljekara i to specijalista: ginekologije, sudske medicine, urologije,  anestezije i hirurgije. Više državno tužilaštvo preuzelo je takođe postupke u istraživanju ovog slučaja. Po završetku izrade obdukcionog nalaza, koji je u nadležnosti tužilaštva, kao i cijelom dokumentacijom koja je podrazumijevala sve pomenute kontrole i istrage, materijal će biti upućen ekspetima u Sloveniju, koji će dati potpuno nezavistan ekspertski sud u odnosu na dostavljenu dokumentaciju o lječenju pokojne Tafe, kao i o svim ostalim okolnostima koje su prethodile smrti porodilje“, rekao je ministar zdravlja.

Pored toga, kako navodi, Klinika za ginekologiju i akušerstvo KCCG – a organizovala je kadrovsku podršku odjeljenju ginekologije  Opšte bolnice Bar, koja se sastoji u svakodnevnom  prisustvu ginekologa  sa Klinike za ginekologiju i akušerstvo KCCG   koji učestvuje u obavljanju redovnih radnih aktivnosi od sedam do 15 sati na  ginekologiji u tom gradu.

Na  osnovu iskazanih potreba ginekologije  Opšte bolnice Bar, ginekolozi sa Klinike za ginekologiju i akušerstvo KCCG učestvovaće u obavljanju dežurstava u Barskoj bolnici. Proces podrške počeo je 18 .11.2024.

Doktori iz regiona zainteresovani za CG

Ministarstvo zdravlja Crne Gore svjesno je izazova odliva medicinskog kadra, ali kako naglašava Šimun, situacija se značajno popravila nakon uvođenja programa „Evropa sad 1“.

„U prilog tome govore podaci da je samo u periodu od 2014. do 2018. godine našu državu napustio 101 ljekar. Da se nastavio trend odliva kadra iz tog perioda danas bi stopa ljekara na 1000 stanovnika bila drastično manja nego prije sedam godina. Međutim, uvođenjem programa „Evropa sad 1“ i značajnim povećanjem plata ljekara, primjetan je pozitivan trend. Zabilježen je rast broja zahtjeva i interesovanja ljekara iz regiona da Crnu Goru izaberu kao destinaciju za nastavak svoje profesionalne karijere. Tako smo, na primjer, u javnom zdravstvenom sektoru godišnje angažovali preko 90 novih ljekara. Najveća zainteresovanost dolazi iz regiona, pri čemu smo samo iz Republike Srbije zaposlili 25 ljekara. Pored otvorenosti za angažman kvalitetnog medicinskog osoblja iz regiona, Ministarstvo zdravlja ulaže i u međunarodnu saradnju. Otkako sam preuzeo funkciju ministra zdravlja, posebnu pažnju sam posvetio privlačenju vrhunskih stručnjaka iz inostranstva, među kojima su ljekari iz Italije i Švajcarske Konfederacije, koji sada rade u Crnoj Gori“, rekao je Šimun.

Ono što dodatno zabrinjava njegov resor jeste činjenica da je još ranije došlo do značajnog odliva ljekara na primarnom nivou i da po tom pitanju nisu sprovođene adekvatne aktivnosti, već je primarni nivo zdravstvene zaštite bio u neku ruku zapostavljen.

„Ovo Ministarstvo prepoznaje značaj jačanja kadrova na primarnom nivou zdravstvene zaštite, posebno u specijalnostima kao što su porodična medicina, pedijatrija, medicina rada, urgentna medicina i druge ključne oblasti. U tom cilju, u nacrtu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, predložili smo važnu izmjenu: uklanjanje uslova da zdravstveni radnici moraju čekati dvije godine nakon završetka fakulteta kako bi započeli specijalizaciju.

Mladi ljekari

Ova izmjena omogućava mladim ljekarima da odmah nakon završenih osnovnih studija započnu specijalizaciju u ovim oblastima, čime se ubrzava proces sticanja stručnosti i rješava problem nedostatka kadrova na primarnom nivou.  Posebnu pažnju posvećujemo jačanju zdravstvenog sistema u ruralnim područjima, naročito u sjevernom i južnom regionu, gdje su kadrovski izazovi najizraženiji. Prepoznajući specifične potrebe ovih regiona, u godišnjem planu specijalizacija i užih specijalizacija Ministarstvo je vodilo računa o deficitarnim specijalnostima i ciljano ulagalo u njihovo jačanje“, kazao je Šimun.

U cilju pravilne distribucije kadra Ministarstvo zdravlja radi na izradi 20-godišnjeg Plana ljudskih resursa (zato što školovanje jednog užeg specijaliste traje oko 12-13 godina).

Ovaj plan pravilnom stambenom politikom u okviru stambene zadruga Ministarstvo zdravlja ulaže napore i u rješavanju stambene podrške svim radnicima zaposlenim u zdravstveniom sistemu Crne Gore.

Izgradnja stambenih jedinica

On je pojasnio da je u toku je idejni projekat izgradnje stambenih jedinica za opštine Berane, Pljevlja, Kotor i Podgorica.

U Podgorici u planu je izgradnja 209 stambenih jedinica.

U Beranama je u planu izgradnja oko 25 stambenih jedinica, u Kotoru 57, a u opštini Pljevlja planirano je 55 stambenih jedinica čime se po prvi put rješava stambeno pitanje u najsjevernijoj opštini posle više decenija.

„U planu je za naredni period da se obezbijede placevi oslobođeni od komunalija u opštinama Nikšić i Žabljak kao i u drugim opštinama u kojima za koje se iskaže interesovanje što će biti velika olakšica u finalizaciji ovih projekata. Do sada je Ministarstvo zdravlja uplatilo na račun Stambene zadruge 4,5 miliona eura. Za ovu godinu je uplaćeno 500 000, a za sledeće dvije godine obezbijediće još 1 milion eura“, istakao je ministar zdravlja.

Takođe, kaže da se radi na unapređenju uslova rada za sve medicinske radnike, što uključuje obnovu zdravstvene infrastrukture kroz izgradnju i renoviranje zdravstvenih ustanova,

kao i kontinuiranoj medicinskoj edukaciji (KME) medicinskih radnika što im omogućava sticanje novih znanja i vještina kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

„U prethodnim godinama, iznos sredstava opredijeljenih za ovu namjenu bio je minimalan, dok smo za 2024. godinu uspjeli da pravilno rasporedimo i skoro u potpunosti potrošimo raspoloživi budžet. Pored toga, obezbijedili smo dodatna sredstva u iznosu od 200.000 eura, tako da je za 2024. dupliran iznos za KME, iznoseći 400 000 eura, a procenat realizacije će biti oko 90% što je možda i najveći procenat realizacije otkad se izdvajaju sredstva za KME“, dodao je on.

Planovi za narednu godinu

Kada su u pitanju planovi za narednu godinu, napominje da je budžetom predviđena izgradnja novog Univerzitetskog Kliničkog centra, procijenjene vrijednosti 200 miliona eura kao i adaptacija i opremanje Jedinice intenzivnog liječenja KCCG, koja nije renovirana od osnivanja, i to sa budžetom od 1,6 miliona eura.

„Takođe predviđeni su radovi na adaptaciji tri operacione sale u Opštoj bolnici Bijelo Polje (preliminarna vrijednost radova iznosi 847.000,00 eura, dok je procijenjena vrijednost nadzora nad radovima 35.000,00 eura. Vrijednost opreme za operacione sale iznosi 647.350,00 eura. Ukupna vrijednost projekta adaptacije tri operacione sale sa opremanjem iznosi 1.494.350,00 eura). Kapitalnim budžetom za 2025. godinu predviđena je rekonstrukcija domova zdravlja u Rožajama i Tivtu (Ukupna vrijednost neophodna za rekonstrukciju domova zdravlja Rožaje i Tivat iznosi 463.527,00 eura.),uređenje porodilišta u Opštoj bolnici Bar u skladu s UNICEF-ovim „Baby Friendly“ standardima Ukupna vrijednost projekta je 728.808,59EUR.) kao i  ulaganje od 300.000 eura u Dom zdravlja Cetinje koji će dobiti novi sistem grijanja i hlađenja“, rekao je Šimun.

Unapređenje uslova rada

Kako je kazao, ovi projekti će značajno unaprijediti uslove rada medicinskog osoblja i kvalitet zdravstvene zaštite za pacijente širom Crne Gore.

„Poseban fokus stavljen je na ravnomjernu realizaciju kapitalnih projekata u svim krajevima države, kroz blisku saradnju sa zdravstvenim ustanovama. Ukupna vrijednost novih projekata zdravstva koji su usli u Kapitalni budzet za 2025.godinu iznosi priblizno 205 miliona eura. U Predlog zakona o budžetu Crne Gore Vlada je uvrstila  27 projekata od izuzetnog značaja za državu, od čega je preko 18% iz oblasti zdravstva. U planu za kapitalni budžet 2026. godine je dodatno kandidovanje brojnih projekata, a sveukupno u idućoj godini u kapitalnom budžetu za zdravstvo biće 30 projekata iz budžeta za 2024. godinu i 6 iz perspektive za 2025. godinu. Zbirno, vrijednost novih kapitalnih projekata u oblasti zdravstva koji će biti integralni dio kapitalnog budžeta za 2025.godinu iznosi 205,000,000.00 a u toku su, u različitim fazama realizacije, projekti u vrijednosti od 145,000,000.00 eura. Najveći od njih su projekat izgradnje nove bolnice u Pljevljima, vrijedan 40 miliona eura (sa PDV-om) za koju je potpisan ugovor za projektovanje i izgradnju, zatim izgradnja novog doma zdravlja u Siti kvartu vrijednosti 30 miliona eura sa PDV-om i tu je u toku tenderski postupak za izbor projektanta, potom izgradnja PET CT centra sa novom Klinikom za hematologiju, procijenjene vrijednosti 13 miliona eura, gdje se početak radova očekuje krajem prvog kvartala 2025.godine, a u planu je i nabavka nove medicinske opreme, u skladu sa priopritetima ustanova, u vrijednosti od 20 miliona eura“, kazao je ministar.

Adaptacije i rekonstrukcije

Takođe, rade se i adaptacija i rekonstrukcija specijalne bolnice Risan, kao i adaptacija 56 stomatoloških ambulanti u svim gradovima Crne Gore kroz projekat reforme stomatološke zdravstvene zaštite. U toku je izgradnja novog odjeljenja radiologije u Plavu, gdje vrijednost radova iznosi oko pola miliona eura, a takođe u toku je i  dogradnja dijela doma zdravlja Ulcinj za potrebe radiološke službe, gdje su radovi već počeli, a vrijednost ove investicije takođe  iznosi oko pola miliona eura. U toku je tender za adaptaciju i rekonstrukciju doma zdravlja Budva ( vrijednost milion eura), dok se očekuje i raspisivanje tendera za dogradnju dijela Doma zdravlja u Beranama.