Video
Crna Gora je 2020. bila prva na listi mladih koji najkasnije napuštaju roditeljski dom, prosječno sa 33,3 godine dok u Švedskoj sa 17,5, pokazuju podaci međunarodnog sajta Statista.
Brojni su izazovi na putu nezavisnosti crnogorski mladih, navodi demografkinja, Mileva Brajušković Popović.
„Država treba da omogući mladim ljudima da žive, a ne preživljavaju. Država treba da omogući mladim ljudima da ukoliko to žele da se osamostale i da formiraju porodice kroz stvaranje stabilnih političkih ekonomskih uslova“, kazala je Brajušković Popović.
Da socio-ekonomski položaj mladih treba da bude prioritet državi, smatraju iz Mreže za omladinski aktivizam, te dodaju da bi se rješavanjem njihovog stambenog pitanja spriječilo i odliv mozgova.
„Na način što će obezbijediti stambene jedinice po povoljnim uslovima od države koji će mladi moći uzeti uz niže kamatne stope i duži period otplate kako bi mjesečna rata bila realistična u skladu sa primanjima mladih ljudi na početku radnog angažmana kao svršeni srednjoškolac ili student“, kazala je Marija Boljević iz Mreže za omladinski aktivizam.
Pored loših finansijskih uslova, problem je i okruženje, odnosno ušušaknost i sigurnost koju roditelji pružaju, navodi psihološkinja Stela Burzanović.
„Tako da je jako važno da roditelji budu uvijek tu, budu podrška od mlaih nogu, i tu otvoreni za komunikaciju, ali da djeca već od mlaih nogu probaju sami da rješavaju, sami da zaključuju, sami rješavaju neke zadatke, probleme, da bi se to kasije nastavilo kroz život, jer aposlutno ostavlja sve one negativne emocije, kao što smo rekli, nezadovoljstvo, nisko samopouzdanje, nisko samopoštovanje, i to je opet ključno za samo bitisanje osobe“, istakla je Burzanović.
Preporučeno
Demografkinja Brajušković Popović procjenjuje da će se u narednom peridu povećati prag napuštajanja roditeljskog gnijezda, te da će još teže biti doći do sopstvene nekretnine.
