Video
Govor mržnje – oružje koje svako ima i samo je pitanje kada će ga i gdje upotrijebiti. Društvene mreže najlakši su teren na koji se izlazi, nerijetko putem medija, a u ekstremnim slučajevima i na javnim površinama
“Sjetite se samo Pljevalja nakon izbora 2020., koliko su ljudi tamo doživjeli patnje i stresa. Naš zaključak je da država ne radi dovoljno, da još uvijek nijesmo svjesni obima opasnosti govora mržnje”, rekao je programski direktor Građanske alijanse Milan Radović.
Svjesni opasnosti jer su je ne malo puta osjetili na svojoj koži su pripadnici LGBT populacije, koji ukazuju na lošu zakonsku regulativu.
“Ti ljudi nijesu nakon tih presuda diskriminatori, sistem ih ne vidi kao nekog ko je širio govor mržnje već ih vidi kao nekoga ko je remetio javni red i mir, što je velika razlika u kontekstu principa, ali i zadovoljenja pravde”, kazao je Džon Barec iz NVO-a LGBT Forum Progress.
Govor mržnje često se koristi u nedostatku argumenata a kada želimo da diskreditujemo nekog, smatra urednik u RTCG-u i novinar Miomir Maroš.
“Oni koji su bili realizatori govora mržnje išli su na taj lični plan, na kvalifikacije, na neke snimke koji su do tada nepoznati i koji omalovažavaju. Nije se radilo o bilo čemu što može biti argument za polemiku nego o ličnoj kvalifikaciji koja je kod tih moralnih gurua smatrana za ponižavajuču”, ocijenio je Maroš.
Preporučeno
Iz GA ističu da su vjerska i nacionalna mržnja doveli da ratova u Jugoslaviji a nerasvijetljeni zločini prostor su da se ponove, zato se govoru mržnje mora posvetiti veća i sistemska pažnja.
