Tako dok zemlje regiona dižu žičane ograde, kako bi se kako navode izborile sa “migrantskom krizom”, za tri godine kroz Crnu Goru je prošlo oko 13.000 migranata. Crna Gora nije krajnja željena destinacija stranaca koji traže međunarodnu zaštitu, za većinu njih je  tranzitna zemlja, a glavna destinacija im je EU. U prilog tome govori činjenica da veliki broj stranaca koji podnesu zahtjev za međunarodnu zaštitu dobrovoljno napusti Crnu Goru prije donošenja odluke o njihovom zahtjevu.

Podaci pokazuju da se većina kratko zadrži u Crnoj Gori, tek onoliko koliko im je potrebno vremena da nađu način da nastave svoje putovanje ka drugim evropskim zemljama. Međutim, kako navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova, sve navedeno ne utiče na obavezu naše države za uređenim i efikasnim sistemom međunarodne zaštite, niti smanjuje odgovornost našeg sistema za asistenciju i njihovu integraciju, već Crna Gora u kontinuitetu unapređuje kapacitete na ovom planu.

Omladina dominira među onima koji teže da svoju budućnost i sadašnjost obezbjede van svoje domovine. O tome govori i to što je najveći broj onih koji podnose zahtjeve za međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori 18 i 34 godine starosti.

“U objektima Direkcije za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu je  poslednjih godina primjetan porast broja stranaca iz godine u godinu. Stranci koji su koristili pravo na prihvat u Crnoj Gori su u najvećem broju bili iz Maroka, Alžira, Avganistana, Sirije, Irana,  Iraka, Pakistana”, kazali su iz Ministarstva. 

“Tako da je u 2017. godini primljeno na prihvat 799 lica, u 2018. godini 4570 lica i u 2019. godini 7739 lica”, naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova u odgovoru za Standard.

Prema podacima MUP-a, u 2018. godini Direkciji za azil je podnijeto 3104 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, u 2019. godini je podnijet 1921 zahtjev, dok je u ovoj godini podnijeto 452 zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

“Od ukupnog broja podnijetih zahtjeva u 2020. godini (446), muškaraca je bilo 402, žena 21, dok je maloljetnika sa pratnjom jednog ili oba roditelja bilo 23.  U 2019. godini, kao pripadnici vulnerabilnih grupa, međunarodnu zaštitu je zatražilo 185 lica ženskog pola i 196 maloljetnika sa pratnjom jednog ili oba roditelja, dok je u 2018. godini, kao pripadnici vulnerabilnih grupa, međunarodnu zaštitu  zatražilo 317 lica ženskog pola i 272 maloljetnika sa pratnjom jednog ili oba roditelja”, navode iz Ministarstva za Standard.

AZIL ZA ŠEST OSOBA

U ovoj godini je, kako su nam kazali iz Ministarstva, odobreno šest međunarodnih zaštita – status azilanta. U 2019. godini odobreno je šest međunarodnih zaštita, od čega pet statusa azlanta i jedna supsidijarna zaštita, dok je u 2018. godini odobreno  14 međunarodnih zaštita, od čega deset statusa azilanta i četiri supsidijarne zaštite

U okviru Ministarstva unutrašnjih poslova formirana je organizaciona jedinica – Direkcija za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu koja ima dva odsjeka – Odsjek za prihvat stranaca u Spužu koji raspolaže smještajnim kapacitetom od 104 mjesta. Kako su kazali za Standard, od avgusta stavljen je  u funkciju i Odsjek za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu – Božaj, sa kapacitetom za smještaj od 60 mjesta.

OMOGUĆEN RAD, ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DRŽAVLJANSTVO…

Shodno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca međunarodna zaštita obuhvata azil i supsidijarnu zaštitu. Tako azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ostvaruju sljedeća prava:

Boravak u Crnoj Gori – ostvarivanje navedenog prava počinje od dana uručenja odluke o odobravanju međunarodne zaštite i traje do isteka roka do kog je odobrena međunarodna zaštita. Smještaj i novčana pomoć – obezbjeđuje se odgovarajući smještaj i novčana pomoć, najduže u periodu od dvije godine od dana uručenja odluke o odobravanju međunarodne zaštite;

Rad – azilant ili stranac pod supsidijarnom zaštitom mogu raditi u Crnoj Gori bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u skladu sa zakonom kojim se uređuje boravak stranaca. Zdravstvena zaštita – azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom stiču svojstvo osiguranog lica, u skladu sa propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje kao i crnogorski državljanin;

Obrazovanje – azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom imaju pravo na osnovno, srednje i visoko obrazovanje, kao i obrazovanje odraslih,  pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, u skladu sa propisima iz oblasti obrazovanja. Besplatna pravnu pomoć – azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, kao i crnogorski državljanin, u skladu sa zakonom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć. Socijalna zaštita – azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom imaju pravo na socijalnu zaštitu, u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, a prava koja ostvaruju po tom osnovu, po sadržini i obimu ne mogu biti manja od prava koja pripadaju crnogorskom državljaninu.

Spajanje porodice – azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom imaju pravo na spajanje sa članovima porodice; članovima porodice azilanta, odnosno stranca pod supsidijarnom zaštitom, po tom osnovu, odobrava se azil, odnosno supsidijarna zaštita, o čemu odluku donosi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Pomoć pri integraciji u društvo – azilant ili stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na pomoć u integraciji u društvo, najduže tri godine od dana uručenja odluke o odobravanju međunarodne zaštite.

Učenje crnogorskog jezika, istorije i kulture – obezbjeđuje se pohađanje kursa crnogorskog jezika, istorije i kulture radi uključivanja u crnogorsko društvo; učenje crnogorskog jezika, istorije i kulture, u skladu sa propisanim programom obezbjeđuje organ državne uprave nadležan za poslove obrazovanja. Imovina – azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom stiču pravo na imovinu kao i stranac sa stalnim boravkom u Crnoj Gori, u skladu sa posebnim propisima.

Isprave – isprave koje se izdaju azilantu i strancu pod supsidijarnom zaštitom su: lična isprava za azilanta, lična isprava za stranca pod supsidijarnom zaštitom, putna isprava za azilanta i putna isprava za stranca pod supsidijarnom zaštitom, a isprave izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova na propisanom obrascu. Sticanje crnogorskog državljanstva – azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom mogu steći crnogorsko državljanstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje crnogorsko državljanstvo.

EFIKASAN SISTEM ZA UPRAVLJANJE MIGRACIJAMA

Crna Gora je uspostavljanjem strateškog i normativnog okvira, kao i jačanjem institucionalne strukture izgradila efikasan sistem za upravljanje migracijama, koji implementira međunarodne standarde. Poslovi međunarodne zaštite su centralizovani u Ministarstvu unutrašnjih poslova od   prihvata i smještaja stranaca koji traže međunarodnu zaštitu, preko podnošenja i odlučivanja po zahtjevu do integracije lica sa odobrenom međunarodnom zaštitom u receptivno crnogorsko društvo.

“Postignut je visok standard uslova prihvata, procedura i integracije u ovoj oblasti koje je obezbijedila država uz podršku međunarodnih organizacija, primarno Kancelarije UNHCR-a, IOM-a i UNICEF-a u Podgorici, nevladinog sektora i Crvenog krsta Crne Gore”, naveli su iz MUP-a. 

Direktorat za građanska stanja i lične isprave kontiuirano ostvaruje kvalitetnu i intenzivnu saradnju sa Kancelarijom UNHCR-a u Podgorici, a sve sa težnjom da se unaprijedi postojeći sistem i ciljem da se poštuju prava čovjeka kao osnovne vrijednosti našeg ustavnog i savremenog međunarodnopravnog poretka.

Višegodišnja saradnja Ministarstva unutrašnjih poslova i Crvenog krsta Crne Gore ogleda se u brojnim realizovanim aktivnostima pružanja pomoći i podrške strancima koji traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori. Ove aktivnosti su usmjerene prvenstveno na humanitarnu pomoć.

Građanska alijansa pruža besplatnu pravnu pomoć osobama koje traže azil u Crnoj Gori. Te aktivnosti uključuju pravno zastupanje u postupku utvrđivanja izbjegličkog statusa i pravnu pomoć u pristupu pravima tražilaca azila i izbjeglica;

NVO Juventas pruža pomoć i podršku u integraciji izbjeglica i sprovodi aktivnosti u zajednici u kojima učestvuju tražioci azila.

ZEMLJE REGIONA I ŽIČANE OGRADE

Crna Gora za sada nije preduzela mjere u “zaustavljanju” migranata. Međutim, zemlje regiona su uveliko stavile ” blokadu” kako bi, kako navode, se izborile sa migrantskom krizom. Tako je 2015. godine Sjeverna Makedonija podigla ogradu na granici sa Grčkom. Srbija je počela da diže žičanu ogradu na granici sa Sjevernom Makedonijom. Žičanu ogradu na balkanskoj ruti podigla je Mađarska na granici sa Srbijom, Slovenija je na granici sa Hrvatskom krenula postavljati ogradu 2015. godine, a Grčka je prije par sedmica počela da podiže ogradu u Evrosu.

Pored brojnih prepreka na pudu do boljeg sjutra, migranti i izbjeglice nailaze i na žičane ograde, koje su nečija “sigurnost” a njihova nesigurnost ka pogledu u budućnost.

Že.B.