Video
Vlasništvo nad brodom Jadran, starim 93 godine, predmet je sporenja Hrvatske i Crne Gore, i dio otvorenih pitanja koja opterećuju odnose dvije zemlje.
Početkom ovog mjeseca Hrvatska je poslala protestnu notu zbog odluke Ministarstva odbrane Crne Gore da izradi značke sa likom Jadrana, navodeći da takvi potezi nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa.
Ministar odbrane Dragan Krapović je u više navrata kazao da je on legalno i legitimno u vlasništvu Crne Gore, te da oko toga ne može biti pregovora s Hrvatskom.
Član Upravnog odbora Savjeta bokeljskih nevladinih organizacija, Ivan Starčević, kaže da ne vidi zašto bi njihova inicijativa pogoršala odnose Crne Gore i Hrvatske.
,,Boka kotorska i Jadran su jedno tijelo. Nikakvi non pejperi, ucjenjivački zahtjevi, vrlo niski, ne bi trebali da dovode u pitanje da je školski brod Jadran vlasništvo države Crne Gore. I istorijski artefakt koji želimo da proglasimo za pokretno kulturno dobro”, navodi Starčević za Radio Slobodna Evropa.
Krajem prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori poslala non pejper, neformalni dokument, sa zahtjevima za rješavanje otvorenih pitanja – vlasništva nad brodom Jadran, odštetom zatvorenika u logoru Morinj, promjenom imena bazena u Kotoru.
Inače, Savjet bokeljskih nevladinih organizacija, koji je podnio inicijativu za zaštitu broda, osnovan je početkom godine. Među članovima su i organizacije bliske Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Miholjski zbor, NVO Karađorđe, NVO Obilić, PMF Ostrog, Udruženje boraca ratova od 1990. Crne Gore Tivat…
Oni se zalažu za skidanje spomen ploče na bivšem logoru u Morinju, gdje su tokom opsade Dubrovnika početkom devedesetih godina zatvarani i zlostavljani hrvatski zarobljenici.
Smatraju je ,,nelegalnom, suprotnom Ustavu i neutemeljenom u faktima”.
U februaru su u Tivtu organizovali skup na kojem je potpredsjednik Opštine Jovan Brinić, kazao ,,da je brod Jadran bio i uvijek će biti simbol Boke i Tivta”.
Hrvatska, koja je članica Evropske unije (EU), krajem prošle godine je Crnoj Gori, kandidatu za prikljućenje EU, blokirala zatvaranje Poglavlje 31 – spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika, zbog pogoršanja međusobnih odnosa.
Odnosi su pogoršani nakon što je u crnogorskom parlamentu sredinom 2024. usvojena Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, na što je Zagreb reagovao proglašavanjem tri visoka crnogorska zvaničnika nepoželjnim.
Pogoršanje je konstatovala i Evropska komsija u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori.
U tom kontekstu se navodi Rezolucija o Jasenovcu, a konstatuje se da nije bilo napretka u pogledu razgraničenja dvije države ili vlasništva nad vojnim brodom Jadran.
Da Crna Gora duguje Hrvatskoj oko dvije milijarde dolara za sukcesiju vojne imovine, navedeno je u protesnoj noti povodom znački broda.
Sporazum o sukcesiji bivše Jugoslavije potpisan je 2001. u Beču između republika sukcesora tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) i Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Bosne i Hercegovina.
Preporučeno
On predviđa da o sukcesiji vojne imovine države sukcesori međusovno dogovaraju aranžmane.
