Snežana Popović, koja je napadnuta, ispričala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se u tom centru godinama suočavaju s verbalnim napadima pacijenata ili članova njihovih porodica:

“Ali da me neko ošamari na mom radnom mjestu?! To je apsolutno neprihvatljivo. Teško mi je da uopšte pričam o tome… odmah počnem da se tresem i plačem”, kazala je ona.

Na pitanje RSE gdje je u trenutku napada bilo obezbjeđenje Kliničkog centra Crne Gore, u čijem sastavu je i Urgentni centar, kaže da bi i ona voljela to da zna.

Napad na nju pokrenuo je proteste zaposlenih, koji su tražili bolje uslove rada.

Jedan od zahtjeva koji je ispunjen bio je 24-časovno obezbjeđenje u prostorijama Urgentnog.

Osim toga, zaposleni traže beneficirani radni staž i da im se dodijeli status službenog lica, kako bi svaka vrsta napada na njih bila oštrije sankcionisana.

Za udaranje ljekara osuđen na rad u javnom interesu

Da je dosadašnja kaznena politika za napade na ljekare i medicinske radnike bila blaga pokazuju podaci koje je RSE-u dostavio sekretarijat Sudskog savjeta.

Naime, od 2022. godine izrečeno je ukupno šest osuđujućih presuda, u kojima su dvije bile uslovne, jedna rad u javnom interesu a tri zatvorske – u trajanju od dva, tri i pet mjeseci.

Tako je Osnovni sud u Podgorici osudio jednog mladića na tri mjeseci zatvora, a njegovog druga na rad u javnom interesu za napad na doktora Hitne pomoći.

U presudi, u koju je RSE imao uvid, navodi se da je jedan od njih između ostalog “uhvatio doktora za vrat, stezao i zadao više udaraca nogama u predjelu nogu i glavom u predjelu glave”. Osuđen je na rad u javnom interesu.

Drugi je prijetio i pljuvao doktora. Od je ranije osuđivan za nanošenje teških tjelesnih povreda, pa je “dobio” tromjesečnu robiju.

Ministarstvo pravde je pripremilo izmjene Krivičnog zakonika, koji između ostalog predviđa da se za napad na ljekara može izreći kazna do pet godina zatvora.

Video nadzor kao jedina zaštita

Da je nasilje nad “bijelim mantilima” prisutno u velikom procentu potvrđuje prošlogodišnje interno istraživanje Ministarstva zdravlja.

Naime, među ljekarima i medicinskim osobljem u Crnoj Gori verbalni napad doživjelo je 79 odsto ljekara domova zdravlja, čak 95 odsto ljekara Hitne pomoći.

Istraživanje je pokazalo da je u prvoj polovini prošle godine 11 odsto medicinskih radnika bilo izloženo fizičkim napadima.

RSE je u avgustu objavio da je u tom trenutku oko 67 odsto medicinskih radnika u domovima zdravlja radilo u objektima koji nemaju službu obezbjeđenja, a nijedna jedinica Hitne pomoći nije imala bilo kakvu vrstu zaštitarske ili policijske službe.

Jedinu zaštitu imali su u vidu video nadzora.

Godišnje 70.000 pacijenata, uslovi loši

Nasilje nije jedini problem.

Medicinska sestra Urgentnog centra Slađana Đuričković, s 36 godina radnog staža, ističe da je tu zdravstvenu ustanovu posljednjih godina napustilo više od 20 tehničara.

“Plašim se što će biti za par godina, kada nas starije tehničare ispratite u penziju… A mlade snage Urgentnog neće pristati da rade pod ovakvim uslovima.”

Kako kaže, misli i na socio-ekonomski momenat:

“Trideset šest godina staža – plata 650 eura, noćni rad 130 eura mjesečno.”

Urgentni centar je dio Kliničkog centra, najveće zdravstvene ustanove u zemlji.

U njemu se godišnje pregleda i zbrine oko 70.000 pacijenata.

Medicinska sestra ističe da to znači da dnevno pregledaju oko 200 osoba, među kojima je najmanji procenat onih koji su urgentni pacijenti.

“Da li smo krivi za kolektivno nezadovoljstvo? Da zbog svojih socijalnih problema i svih drugih dođu u Urgentni centar i iskale bijes na moje kolege i mene? E, nećemo im dozvoliti”, izričita je Đuričković.

Iz KCCG nisu odgovorili na pitanja RSE kako je do sada bilo organizovano obezbjeđenje i zbog čega nije bilo prisutno u Urgentnom centru u trenutku napada na medicinsku sestru.

Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili na pitanja o zahtjevima zaposlenih u Urgentnom koji se tiču beneficiranog radnog staža i statusa službenog lica.

Vlada je 2020. godine najavila izgradnju novog Urgentnog centra, vrijednog oko 16 miliona eura.