Video
“Nakon što smo ih upoznali sa smjernicama za izradu programa, nijesmo od Bogoslovije dobili naknadne materijale”, kategorični su iz Zavoda.
Sa druge strane, cetinjska Bogoslovija vidi Zavod kao isključivo odgovornu isntituciju za otezanje i neažurnost u procesu akreditacije koja traje dvije godine.
Iz Zavoda su pojasnili da su u posljednjim smjernicama koje su uputili Bogosloviji, u februaru 2019.godine, istakli da sve javne privatne i vjerske škole moraju da realizuju nastavu crnogorskog srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti; da u okviru društvene grupe predmeta program mora da sadrži teme iz istorije i geografije Crne Gore, kao i da u okviru grupe predmeta iz likovne i muzičke kulture, program mora da sadrži teme iz likovne i muzičke tradicije Crne Gore.
Da bi se akreditovala jedna vjerska škola, mora da ima program koji je minimalno sličan ostalima, odnosno mora da obezbijedi učenicima da steknu znanja i vještine koje su minimalne u odnosu na ostale škole. Tačnije, ta ustanova treba da ispoštuje državu Crnu Goru na način da u svoj kurikulum uvrsti njen jezik, minimum njene istorije, muzike, kulture…
Zavod za školstvo je ustanova koja daje zeleno svjetlo za program, a potom se o njemu izjašnjava Nacionalni savjet za obrazovanje.
Ministarstvo prosvjete je, takođe, u obavezi da formira komisiju koja provjerava tehničke uslove u školi, te se nakon te analize donosi konačna ocjena da li se ustanova priznaje ili ne.
Iz Zavoda za školstvo podsjećaju da su se nakon uvida i detaljne analize programa rada Bogoslovije, u okviru svojih nadležnosti, izjasnili o programu tog 13. februara 2019. godine i dali su uputstva i smjernice za izradu obrazovnih programa koje je proslijedio rektoru Bogoslovije Gojku Peroviću.
KONTRADIKTORNOSTI…
Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić je na sastanku sa predstavnicima ove vjerske škole kazala da će aktivno učestvovati u integrisanju najstarije škole u Crnoj Gori u obrazovni sistem, poručujući da je logično da se akredituje i ostvari određena zakonska prava.
Perović za Pobjedu kaže da su se stekli uslovi da se završi taj posao, navodeći da je nova ministarka prosvjete “spremna da taj proces privede kraju“.
“Mi smo uskladili plan i program i poslali to nadležnim državnim adresama. Samo što mi nijesmo mjerodavni da ocijenimo jesmo li ga uskladili kako treba, pa čekamo da se izjasne nadležne institucije”, rekao je on.
Njegovo je mišljenje da ovaj posao još nije završen “jer je procedura bila previše spora“.
Nije želio da komentariše pitanje da li će u Bogosloviji da se uči srpski jezik ili crnogorsko-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, ali je naveo da se sve usklađuje da svaka propisana grupa predmeta mora biti zastupljena u planu i programu škole.
Perović kaže da su ranije predali zahtjev za akreditaciju, te da je načelno tada postojala spremnost Vlade za to.
“Ali dosta dugo traje, na jedan dopis pola godine se čeka odgovor, pa odgovor sadrži podsjećanje da nešto treba popraviti, pa mi popravimo, pa se ponovo čeka… Dvije godine čekati nešto, mislim da nije bilo potrebe”, navodi on.
Željeli su, kaže Perović, da prilagode plan i program vjerske škole sa opštim obrazovnim standardima za sve škole u Crnoj Gori, a sve kako bi ta diploma bila validna, poput ostalih.
Istakao je da program Bogoslovije do sada nije podrazumijevao predmete iz prirodno-matematičkih nauka, te da su ga izmijenili i predočili novi fond časova, vannastavne aktivnosti…
“To je tehnički problem… To treba da se uskladi i da se steknu uslovi da se našoj školi da to takozvano ,,pravo javnosti”. Sve se usklađuje, svaka propisana grupa predmeta mora biti zastupljena u planu i programu škole. Na isti način i Medresa je morala da uskladi svoj program, a to nije baš tako ni jednostavno”, kaže on.
(NE)OBAVEZNO
Perović tvrdi da do akreditacije Medrese nije postojalo “nikakvo interesovanje“ države da se ove dvije škole akredituju “iako obnovljena Cetinjska bogoslovija radi od 1992. godine, a da ne govori da se radi o najstarijoj srednjoj školi u novovjekovnoj Crnoj Gori”
“Obraćali smo se državi i ranije za to, nije bilo nikakvog interesovanja, ali evo raduje nas što je Medresa to prva uradila, pa ćemo, ako Bog da, i mi”, kaže Perović.
Crkvene škole, navodi on, nemaju obavezu da se akredituju mogu da rade i zasebno, ali da je ovo mogućnost koja otvara određene povoljnosti školi i đacima koji kad završe školu mogu da idu na druge fakultete.
“Država brine o uslovima rada, pomaže rad te škole i nadzire rad kako bi se obrazovni proces ispratio do mature. Uključenje u sistem je svakako jedna povoljnost”, kaže Perović.
Iz Zavoda za školstvo kazali su Pobjedi da su u februaru prošle godine zatražili od Bogoslovije da uskladi program na način da, između ostalog, moraju da realizuju nastavu crnogorskog srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, nakon čega nijesu dobili povratnu informaciju.
Preporučeno
Rektor Gojko Perović nije želio da komentariše pitanje o jeziku, ali je naveo da se sve usklađuje da svaka propisana grupa predmeta mora biti zastupljena u planu i programu škole.
