Video
Dok mladi, koji su najveći ‘konzumenti’ ovakve muzike, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da im se sviđa ritam ali i tekstovi ove muzike, sociolog Andrija Đukanović ukazuje na opasnost da se oni “tako usmjeravaju na destruktivno ponašanje”.
“Muzika je samo manifestacija lošeg sistema vrijednosti. I više nije važno obrazovanje, već posjedovati i imati. Emocije su potisnute u drugi plan kao pokazatelj slabosti”, ističe on.
I u Juventasu naglašavaju da glorifikovanje kriminalnih i rizičnih postupaka u tekstovima analiziranih pjesama može normalizovati upravo te postupke.
Šta je pokazalo istraživanje?
Prema nalazima Juventasa, oko 40 odsto najslušanijih pjesama u Crnoj Gori na muzičkoj platformi YouTube, posvećene su veličanju kriminala, brzom životu, narkoticima.
Najslušaniji izvođač je Jala Brat i njegova pjesma “Coco”, koja je poslušana blizu 17,7 miliona puta.
“A oko tebe bebo niko nema kinte/Moji su milione uzeli na finte/ Tetovaže, tijela puna tinte”, dio je ove numere.
“Stremljenje ka materijalizmu i nepoštovanje pravila ili posljedica, u ovim pjesmama, predstavljene su kao svakodnevica”, primijetili su autori istraživanja.
Miloš Milačić iz Juventasa kaže da su im mladi u neformalnim razgovorima kazali da ih privlače ritam i sloboda, “kao i bunt koji nalaze u tekstovima”.
Kuda idu ‘neki novi klinci’?
“Šta da kažem? Jednostavno mi se sviđa taj ritam, ‘vozi’ me nekako”, kaže za RSE 15-ogodišnji Luka.
“Vama je taj tekst loš čim me to pitate”, kroz smijeh kaže Jovana i dodaje da ne obraća mnogo pažnju na riječi dok sluša.
“Više je razlog ritam koji mi prija i dobro se osjećam. Tu muziku puštamo na žurkama, kod kuće. Puni me energijom, najkraće objašnjeno”, ističe ona.
Kosta, njen drug iz odjeljenja, navodi da se često u tekstovima pronađe. “Brz život, psovanje, lijepe žene… ništa loše”.
Da mladi slušaju ovakvu muziku svakodnevno svjedoči i nastavnik u jednoj srednjoj školi u Baru.
“Nisam iznenađen podacima. Ovi stihovi, pjesme, izvođači – pa to cijelo dvorište naše škole sluša. Nekada donesu i zvučnike”, kaže nastavnik.
On povezuje pjesme koje slušaju i sa ponašanjem.
“Ima dobre djece, ne mogu da generalizujem ali mnogo više je nevaspitanih. Možda je muzika tome doprinijela, ne znam. Sa njima se teško o čemu može pričati osim o temama iz gradiva”, ističe nastavnik.
Paradoks u vrjednosnom sistemu mladih
Andrija Đukanović primjećuje i jedan, kako kaže, paradoks kod mladih, od kojih dio baštini dio desne ideologije i desničarskih grupa.
“Veliki broj njih pripada crkvenom pokretu i nekim bratstvima, takođe ih je puno i u navijačkim grupama. Desničari gaje te tradicionalne vrijednosti i konzervativizam. S druge strane žive neku vrstu ‘holivudskog’ života gdje su izgled i materijalno najvažniji. Upravo ono što kritikuju kao zapadne vrijednosti.
Ne vidjeh puno mladih da žele da se vrate na selo i tom tradicionalnom načinu života”, ističe sociolog.
Novi sistem vrijednosti koji mlade formira na pogrešan način
Sociolog Andrija Đukanović kaže za RSE da je muzika oduvijek imala jak uticaj, podsjećajući na doprinos rokenrola pozitivnim promjenama u društvu. Ipak, dodaje, danas taj uticaj ide u drugu krajnost.
“Od mladih pravi konzumente proizvoda upitnih vrijednosti. Muzički spotovi promovišu kriminal, život na visokoj nozi, konzumiranje alkohola i narkotika. Materijalno je u prvom planu. Veliki broj mladih želi da bude poput tih pjevača i pjevacica”, ističe sociolog.
To se najbolje vidi na društvenim mrežama, naglašava Đukanović.
“Vidimo da teže životnom stilu koji im se kroz muziku plasira. Pa su tu obavezno fotografije iz ekskluzivnih lokala, automobili, odjeća i telefoni, slike iz noćnog provoda”, navodi on.
Najveća odgovornost na roditeljima
Đukanović naglašava da je najveća odgovornost u izgradnji sistema vrijednosti na roditeljima, koji su zauzeti obezbjeđivanjem egzistencije.
“Djeca su ostavljena vršnjacima, medijima i ulici. To je glavni uzrok poremećenog ponašanja. Rastu uz medije usmjerene samo na profit, u državi nemoćnoj da se obračuna sa kičom koji nerijetko i podržava, zatupljujući građane da bi se njima lakše manipulisalo”, ističe on.
Jelena, majka 11-ogodišnjeg Blaža, svjesna je da je na njoj najveća odgovornost.
“Vidim da se roditelji zgražavaju šta im djeca slušaju, a upravo mi to možemo kontrolisati do određenog doba”, kaže za RSE.
Jelena smatra da je muzika ogledalo društva.
“Ne mogu reći da ova, trenutno popularna muzika, gdje se u svakoj pjesmi spominju nedozvoljene supstance, utiče da neko postane narkoman.”
Međutim, Jelena je optimista.
“Čvrsto vjerujem da iako omladina sluša krajnje ‘trash’ muziku, sigurna sam da mogu biti dobri, pošteni i uspješni ljudi, da među njima ima budućih ljekara, arhitekata…”, ističe ona.
Zeković: Vrač je prizivao kišu i prodavao kišobrane
Basista i tekstopisac poznate crnogorske grupe Perper, na čijim su stihovima odrastale generacije, Momčilo Zeković Zeko na pitanje kako doživljava aktuelni muzički ukus mladih odgovara “da se nalazi u tunelu ozbiljnih godina” i da ne čuje baš sve.
Objašnjavajući gdje je nestala emocija iz tekstova koje danas slušaju mladi, ovaj pjesnik kaže da godine prolaze većom brzinom “jer je neko odlučio da nas ubrza”.
“Ne kažem da bi život bio ljepši bez pomagala koja su nam danas dostupna, ali svakako je previše toga da bismo samo konzumirali lijepo i kvalitetno. A onda su i emocije u drugom planu. Posrnuće je postojalo uvijek, ali je danas konzumiranje svega ultra, mega, giga… “.
Kaže da na ljude “gledamo uz pomoć 5G naočara i instant informacija” što ne može popraviti ni Ministarstvo kulture u pravcu reanimaciji mašte.
“Strategija (kulture) nikad završena od samostalnosti države na ovamo. A i da jeste pokazala bi se presporom da prati aktuelni trenutak”, ističe Zeković.
U ovom vremenu, smatra on, manipulatori ostvaruju najbolje rezultate.
“Prave nam kulturu tuđim sredstvima i projektima, postaju nagrađivani, uhljebljeni, isproducirani, na osnovu velikih fraza a bez ikakvih djela. Koliko je onih koji nisu uradili ništa za novac koji su dobijali i od tog Ministarstva, a koje opet za našu kulturu nije uradilo ništa osim budžeta”, dodaje Zeković.
“Veliki vrač je dominirao i prizivao kišu, a u isto vrijeme prodavao kišobrane da nas ne skvasi nešto lijepo”, zaključuje Zeković.
Iako Crna Gora nema istraživanja koja se bave uticajem muzike na mlade, evropske države ih redovno sprovode.
Međunarodna organizacija Freedom u avgustu je sprovela istraživanje koje je pokazalo koliko muzika utiče na mentalno zdravlje adolescenata.
Preporučeno
Uticaj muzike, ukazuju, obuhvata emocionalno izražavanje i regulaciju, njegovanje društvenih veza i osjećaja pripadnosti, kreativnosti i intelektualnog rasta.
