Video
Naučni istraživači sa Univerziteta Crne Gore profesor Igor Đurović, Slavko Kovačević sa Elektrotehničkog fakulteta i Kosta Pavlović sa Prirodno-matematičkog fakulteta već četiri godine rade na zaštiti autorskih prava i sprečavanju zloupotrebe sadržaja. Tako su osmislili sistem za umetanje nevidljivog vodenog žiga u cilju sprečavanja zloupotrebe sadržaja (slike, zvuka, videa). Taj vodeni žig se ne može primijetiti na sadržaju ali garantuje da je on autentičan.
Slavko Kovačević koji je dio ovog naučno-istraživačkog tima, govorio je za Portal RTCG o njihovoj inovaciji koja je zaintrigirala istraživačke timove iz cijelog svijeta. Na početku, objasnio je šta tačno predstavlja ovaj vodeni žig i kako funkcioniše.
“Čitaoci ovog teksta već su se susreli sa pojmom vodenog žiga (watermark na engleskom jeziku), a da toga možda i nisu svjesni. Vodenim žigovima čuvaju se autorska prava nad digitalnim sadržajem, a najočigledniji primjer jesu fotografije koje se kače na internet. Vjerovatno ste do sada naišli na sliku preko koje je nalijepljen logo kompanije koja posjeduje prava na njenu distribuciju. Naši vodeni žigovi su upravo to, ali na suptilan način. Naime, mi smo osmislili sistem za umetanje vodenog žiga koji umetanje vrši tako da se vodeni žig zapravo i ne vidi, odnosno ne čuje, zavisno od toga u koji medijum (zvuk, slika ili video) biva umetnut”, istakao je Kovačević.
S obzirom na to da je vodeni žig neprimjetan, njegov zadatak jeste da ne naruši kvalitet izvorne informacije (lijepljenjem logoa kompanije sakriva se dobar dio fotografije), a da ipak zaštiti autorska prava tako što će autorima omogućiti neposredan način njegove identifikacije.
“Sistem koji smo mi razvili sastoji se iz dva alata. Prvi, koji pomoću vještačke inteligencije skriva vodeni žig unutar medijuma od interesa i drugi, koji iz medijuma koji nosi vodeni žig ekstrahuje skrivenu poruku. Ta poruka, odnosno vodeni žig, može biti bilo šta, tako da u jednoj pjesmi mi možemo sakriti sliku ili obratno”, objašnjava Kovačević.
Prisustvo vodenog žiga, u kontekstu sprečavanja zloupotreba, garantuje da je snimak autentičan, odnosno njegovo nepostojanje može biti indikator da je snimak obrađivan.
Ovaj vodeni žig, kako objašnjava Kovačević, može biti koristan i u kontekstu političkih govora. On se upotrebljava kako se osigurala autentičnost izjava političkih lidera. Pa su tako podaci koji su bili u fokusu njihovog istraživanja proistekli iz Skupštine.
“Prioritet je realizovati servis koji bi bez poteškoća mogao da razvrsta autentične i neautentične govore, odnosno snimke. Zadatak našeg sistema bio bi da vodenim žigom “označimo” sve ono što potiče iz Skupštine na samom izvoru, u plenarnoj sali, a da na prijemnoj strani omogućimo jednostavnu verifikaciju. Time bi se svaki pokušaj krivotvorenja informacija vrlo brzo mogao osujetiti – svaki građanin imao bi priliku da sam, neposredno provjeri autentičnost podataka. Mi smo u stanju da u govoru jednog poslanika umetnemo informaciju o tome ko govori, gdje i kojim povodom, a da tu informaciju sakrijemo tako da je samo naš sistem može pronaći”, objašnjava Slavko.
Ovaj naučno istraživački tim je objavio četiri naučna rada fokusirana na umetanje vodenih žigova. Istraživački timovi iz cijelog svijeta citirali su njihove radove, među kojima su Meta (bivši Facebook) i Microsoft Research Asia.
“Ono što nam najviše uliva povjerenje u budućnost našeg rada jeste afirmacija ovako zvučnih imena, koji o nama govore ne samo kao o pionirima upotrebe dubokog učenja u oblasti vodenih žigova, već i kao o konkurenciji sa kojom se vrijedi takmičiti”, istakao je Slavko u razgovoru za RTCG.
Koliko je Crna Gora spremna za upotrebu vještačke inteligencije?
Na pitanje da li idemo u korak sa svijetom u razvoju tehnologije vještačke inteligencije, Kovačević ističe da nažalost ne idemo i da su neophodne promjene da bi sustigli svijet.
“Naš obrazovni sistem je nedopustivo inertan, a u dobroj mjeri i neprijateljski nastrojen prema promjenama koje će nam omogućiti brži razvoj. Kako bismo sustigli svijet mi moramo da se mijenjamo, a za to je pored truda neophodna i politička volja. Mišljenja sam da naša država mora još juče da mijenja plan i program ne samo fakulteta, već i osnovnih i srednjih škola kako bi kadar koji proizvodimo bio zaokružen i radno sposoban u onoj mjeri koja je potrebna da dođe do planiranih, a ne slučajnih boljitaka”, kazao je on.
Međutim, naglašava da se vještačka inteligencija upotrebljava u Crnoj Gori u iznenađujuće velikoj mjeri.
“Sisteme koji koriste vještačku inteligenciju već koriste naše banke, ali i druge veće kompanije. Takođe, koriste je i mnogi građani u svakodnevnom radu, a tu prvenstveno mislim na upotrebu velikih jezičkih modela. Nažalost, jako mali broj domaćih kompanija radi na razvoju rješenja iz ove oblasti”, kazao je Kovačević.
Zloupotrebe vještačke inteligencije, “deepfake” tehnologija
Upotreba vještačke inteligencije ne samo da predstavlja razvojnu šansu za Crnu Goru, već donosi i brojne benefite privredi. Ipak, postoji i opasnost od zloupotreba, posebno u vezi sa lažnim informacijama generisanim putem dubokog učenja.
Kovačević napominje da su građani i te kako upoznati sa takozvanim dipfejkovima tj. lažnim videima (što je primjenjivo i na zvuk i sliku) koji oponašaju ljude. Vremenom će se, upozorava on, linija između realnosti i imaginarnog izbrisati.
“Važno je edukovati građane o ovim opasnostima i raditi na razvoju tehnologija koje će omogućiti provjeru autentičnosti informacija”, smatra Kovačević.
Slika Trampa predstavlja deepfake generisan od strane Midjourney algoritma.
U pitanju je lažna slika koju je napravio softver koji koristi generativnu vještačku inteligenciju, a koja tako izgleda uvjerljivo da je teško prepoznati da se radi o montaži.
Dipfejk (Deepfake) su zapravo sintetički mediji u kojima je osoba na postojećoj slici ili video snimku zamijenjena nečijim likom. Dipfejk tehnologija koristi moćne tehnike od mašinskog učenja i vještačke inteligencije za manipulisanje ili generisanje vizuelnog i audio sadržaja.
Kovačević ukazuje na to da su montaže kao proizvod dubokog učenja veoma uvjerljive i da su njima ranjive gotovo sve kategorije stanovništva.
“Jedina šansa leži upravo u tehnologiji koja će svima nama omogućiti da provjerimo autentičnost informacije. Pomenuću Ilona Maska iz Šipova i zabrinjavajuće veliki broj ljudi koji su smatrali da se radi o autentičnim podacima. Ovakve i slične montaže koje su proizvod dubokog učenja veoma su uvjerljive i njima su ranjive gotovo sve kategorije stanovništva. Da stvari budu dodatno zabrinjavajuće, ove tehnologije tek treba da dostignu fazu određene zrelosti”, istakao je on.
Kako jedan vid zaštite od ovih zloupotreba jeste upotreba vodenih žigova, kako bi sadržaj ostao autentičan.
Kovačević ističe da je njihov rad na projektu trajao je od 2020. godine, a podršku su pružili ne samo naučni časopisi, već i institucije poput Skupštine Crne Gore i Inovaciono-preduzetničkog centra Tehnopolis iz Nikšića. Takođe, dobili su značajnu finansijsku podršku od Fonda za inovacije Crne Gore. Za dalji rad i napredak neophodna je, kaže, dodatna podrška, pa bi ovom istraživačkom timu značila podrška države kroz Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
Na pitanje kakavo je interesovanje mladih studenata za ovu oblast, Kovačević je kazao da je veliko, ali da postoji potreba za sistematičnijim pristupom obrazovanju i podršci države.
“Jedan od gorućih problema visokoškolovanog kadra jeste nedovoljan broj prilika koje odgovaraju stečenoj diplomi i uloženom trudu. Zadatak je svih nas da stvorimo povoljniji ambijent, a nama koji dolazimo sa Univerziteta i etička obaveza da u ovom procesu budemo ključni partner. Kroz ovakve i slične projekte nastojaćemo da našim studentima damo šansu da uđu u koštac sa problemima za čije su se rješavanje školovali. Nadamo se da će se time stvoriti lavinski efekat, a sve u cilju transformacije ICT sektora u stratešku granu naše privrede”, ističe Kovačević.
Preporučeno
U suštini, vodeni žigovi predstavljaju ključne alate u borbi protiv zloupotreba vještačke inteligencije, ali i u stvaranju novih prilika za razvoj domaće ekonomske i tehnološke scene. Međutim, kako zaključuje naš sagovornik, država treba i mora raditi više na zakonskom okviru, obezbjeđivanju adekvatnog mentorstva početnicima u biznisu, izmjenama obrazovnog sistema, kako bi išli u korak sa svijetom u razvoju ove novorazvijene tehnologije.
