Teroristi koriste AI za propagandu, Crna Gora nema strategiju za suzbijanje hibridnih napada

Teroristi koriste AI za propagandu, Crna Gora nema strategiju za suzbijanje hibridnih napada

Standard

02/03/2026

07:11

Dok ekstremističke grupe u svijetu sve više koriste vještačku iteligenciju za regrutovanje i propagandu, institucionalni odgovor Crne Gore na rast ekstremističkog sadržaja na internetu je slab i nekoordiniran, pokazalo je istraživanje Pobjede.

Međunarodni izvještaji upozoravaju na nove taktike ekstremističkih grupa, koje koriste vještačku inteligenciju za širenje propagande i vrbovanje pristalica. Navodi se da terorističke grupe koriste AI za izradu tekstova, slika i videa kako bi se približile mlađoj publici.

Stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić upozorava da korišćenje deepfake tehnologije omogućava prelazak sa masovne propagande na precizno ciljane ekstremističke narative.

“Algoritmi preporučivanja sadržaja, optimizovani za maksimalno zadržavanje pažnje korisnika, proizvode dinamičke informacione mjehure (echo chambers) i postupnu normalizaciju radikalnih narativa. AI-generisani sadržaji dodatno doprinose ovoj dinamici kroz automatizovanu produkciju ideološki koherentnih poruka, simulaciju autentičnih glasova i identiteta, emocionalno targetirane narative prilagođene psihološkom profilu pojedinca”, kazao je Pekić za Pobjedu.

Evropska komisija (EK) je u izvještaju o napretku za 2025. godinu upozorila na rastuće prisustvo ekstremističkog sadržaja na internetu, zajedno sa govorom mržnje i dezinformacijama, navodeći da je institucionalni odgovor na te pojave slab i nekoordiniran.

EK je pozvala crnogorske vlasti da ulože napore u suzbijanju stranog uplitanja i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, kao i da jačaju otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji.

Vlada Crne Gore još nije usvojila Strategiju za prevenciju i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma za period 2025–2030, iako je sa njenom izradom počela prošlog septembra. U Strategiji za period od 2020–2024. upozorava se na ulogu interneta i društvenih mreža u širenju radikalnih ideja, mržnje i ekstremizma, i ukazuje na potrebu jačanja strateške komunikacije.

Pekić naglašava da korišćenjem digitalnih platformi, enkripcije i vještačke inteligencije, ekstremističke grupe mogu lakše vrbovati nove članove, planirati napade, širiti propagandu i izbjegavati nadzor bezbjednosnih institucija.

“Zbog toga je ključno da se ovaj trend prepozna na vrijeme i da se razvije sveobuhvatan pristup koji uključuje jačanje kapaciteta bezbjednosnih institucija, unapređenje zakonodavnog okvira, regionalnu i međunarodnu saradnju, ali i preventivne mjere”, kazao je Pekić.

Ivan Pekić (FOTO: Mara Babović)

Preko deepfaka do novih pristalica Evropska policijska agencija (EUROPOL) je prošlog juna saopštila da je u maju 2025. na internetu prijavljeno uklanjanje više od 2.000 poveznica na džihadističku i krajnje desnu ekstremističku propagandu koja je bila usmjerena na maloljetnike. U izvještaju se upozorava na zabrinjavajuće nove taktike ekstremističkih grupa, koje koriste AI za izradu tekstova, slika i videa kako bi se približile mlađoj publici.

“Propaganda često uključuje kombinaciju slika djece sa ekstremističkim porukama, upute za radikalizovane roditelje o „odgoju budućih džihadista“, sadržaje u formatu mimova i kratkih videa sa elementima video-igara i glorifikaciju maloljetnika koji su sudjelovali u terorističkim napadima”, navode u EUROPOL-u.

Prošlog decembra Euronews je objavio da militantne grupe sve više koriste generativne AI alate za izradu realističnih fotografija i videozapisa, navodeći da takav lažni sadržaj može pomoći u regrutaciji novih sljedbenika, zbunjivanju ili zastrašivanju protivnika te širenju propagande u razmjerama koje su do prije samo nekoliko godina bile nezamislive.

Ivan Pekić upozorava da manje države imaju posebnu ranjivost u digitalnom prostoru u poređenju sa većim sistemima.

Manje države imaju ograničene resurse i stručnjake za sajber bezbjednost, što otežava zaštitu kritične infrastrukture i nadzor digitalnog prostora. Drugo, zbog manje populacije i manjih digitalnih zajednica, propagandni ili maliciozni sadržaji mogu brzo doprijeti do značajnog procenta stanovništva, povećavajući njihov uticaj.

Međunarodni centar za borbu protiv terorizma (ICCT) je u junu 2024. upozorio da su tokom rata u Gazi teroristi koristili generativnu vještačku inteligenciju i na internetu plasirali različite slike sa ciljem podsticanja dodatnog nasilja i širenja propagande.

“Neke fotografije beba ili mladih ljudi povrijeđenih u ratu izgledale su kao da su manipulisane upotrebom generativne AI kako bi se stvorio veći haos i uznemirujući sadržaj na internetu. U vezi s istim sukobom, na društvenim mrežama su se pojavile i slike i video-snimci vojnika Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) koji nose pelene. Činilo se da je taj sadržaj generisala grupa povezana sa Hamasom koristeći generativnu AI, sa ciljem podrivanja izraelske vojske”, navodi se u izvještaju ICCT.

Ministarstvo se oslanja na prevenciju

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) navode da je onlajn radikalizacija ozbiljan društveni izazov kao i da je sve veća pažnja usmjerena na ulogu vještačke inteligencije u tim procesima.

“Zavod za školstvo je u saradnji sa Ministarstvom sačinilo namjenski priručnik (uputstvo) za nastavnike upućujući ih kako da prepoznaju rane znake radikalizacije kod učenika, uključujući promjene u ponašanju – Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva.

U dokumentu koji je donijet u decembru 2023. predstavljene su vrste nasilja kod učenika i procedure za nastavnike i školu u tim slučajevima. Iz Ministarstva navode da se u slučajevima onlajn radikalizacije ili zloupotrebe tehnologije u školskom okruženju nastavnicima preporučuje da kontaktiraju školskog psihologa.

“Učenici se uče kritičkom razmišljanju kroz izborni predmet Medijska pismenost i radionice koje sprovodi Zavod za školstvo. Pažnja je usmjerena na prepoznavanje lažnih video-snimaka radi izazivanja panike ili mržnje. Na to kako algoritmi društvenih mreža, uz pomoć vještačke inteligencije „uvlače“ mlade u ekstremne sadržaje prikazujući im samo jednu stranu priče, kao i na prepoznavanje automatizovanih kampanja koje promovišu terorizam ili radikalne stavove”, kazali su iz Ministarstva.

Iz Agencije za nacionalnu bezbijednost (ANB) i Uprave policije nijesu odgovarali na pitanja Pobjede o strategiji sprečavanja AI ekstremističke propagande. Iz Agencije su prošlog juna Vijestima kazali da su društvene mreže, zatvorene grupe na aplikacijama poput Telegrama i širenje govora mržnje nova oružja radikalnih islamista u Crnoj Gori.

U izvještaju o napretku za 2025. godinu Evropska komisija (EK) je pozvala Crnu Goru da uspostavi mrežu lokalnih kontakt tačaka za prevenciju nasilnog ekstremizma u opštinama, navodeći da je u junu 2024. ANB, u saradnji sa policijom, spriječila uspostavljanje radikalne islamističke mreže u Crnoj Gori.

Islamska zajednica prati onlajn prostor

Iz Islamske zajednice u Crnoj Gori su kazali Pobjedi da sa pažnjom prate onlajn prostor, a posebno društvene mreže gdje se eventualno mogu pojaviti ekstremistički i radikalni narativi.

“Do sada, iako su povremeno zabilježeni pokušaji širenja ekstremističkih sadržaja, nijesmo uočili neki masovni trend ili značajnije prisustvo organizovanih grupa koje bi širile tu ideologiju, makar na prostoru Crne Gore”, kazali su iz Islamske zajednice.

Navode i da kontinuirano rade na informisanju i edukaciji vjernika o opasnostima radikalizacije i da ne prihvataju ni najmanje propagandu nasilja ni u kakvom obliku.

Iz Islamske zajednice su istakli da je važno preventivno djelovanje kroz edukaciju, promociju umjerenih i autentičnih islamskih vrijednosti, saradnju sa državnim organima, nevladinim organizacijama i drugim zajednicama u zajedničkim inicijativama protiv radikalizacije.

“Onlajn kampanje nemaju uticaj na rad Islamske zajednice, jer je ona uređen sistem koji počiva na vrijednostima tradicije Islama na ovim prostorima. Međutim, svakako da, makar donekle, te kampanje imaju uticaj na mlađe korisničke grupe i pojedince na digitalnim platformama. Stoga Islamska zajednica posvećuje pažnju prevenciji i edukaciji, a što je jedan od prioriteta zajednice”, kazali su iz Islamske zajednice.

Zajednica, dodali su, ima interne mehanizme praćenja i analize relevantnih sadržaja, a saradnja s nadležnim institucijama i stručnjacima omogućava pravovremenu identifikaciju potencijalno štetnih narativa.

Izvor: Pobjeda
Izvor (naslovna fotografija): AI

Ostavite komentar

Komentari (0)

X