Video
Okrugli sto je organizovan u okviru projekta “Jačanje pravosudnih mehanizama za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja“, koji CeMI sprovodi sa Institutom za pravne studije, a koji je finansijski podržalo Ministartsvo za ljudska i manjinska prava.
Programska direktorica CeMI-ja Teodora Gilić, istakla je da je nasilje nad ženama jedno od najozbiljnijih kršenja osnovnih ljudskih prava, a statistika pokazuje da je ono u porastu.
“Vjerujemo da je broj počinjenih djela nasilja mnogo veći u odnosu na broj prijavljenih i procesuiranih. Razlozi za nedovoljnu prijavu nasilja često su duboko ukorijenjeni i kompleksni, od ličnih osjećanja prema počiniocu, straha za egzistenciju do nedostatka povjerenja u pravosudne institucije. Važno je da se pravosudni mehanizmi poboljšaju i prilagode zbog efikasnije i odlučnije zaštite žrtve“, kazala je Gilić.
Cilj je, kako je dodala, da se doprinese razvoju efikasnijeg i odgovornijeg pravosudnog sistema, koji će omogućiti žrtvama da steknu povjerenje u institucije i osjećaj sigurnosti prilikom prijave nasilja.
Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović, saglasna je da mnoge žrtve ne prijavljuju nasilje zbog straha, stigmatizacije, nepovjerenja u institucije koje bi trebalo da im pruže zaštitu.
„Svaka institucija može i mora učiniti više u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Uvjerena sam da će preporuke biti važan korak ka unapređenju transparentnosti i efikasnosti sistema, ali i adekvatne zaštite žrtava. Cilj jeste i mora biti izgradnja održivog sistema zaštite i podrške kroz međusobnu saradnju i posvećenost. Samo zajedno možemo da osiguramo da svaka žrtva žrtva nasilja dobije potrebnu podršku“, kazala je Pejović.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kako je naglasila, ostaje posvećeno podršci projektima i inicijativama koje jačaju institucionalni sistem i promovišu, prije svega, ljudska ženska prava.
Predstavljajući Analizu o postupanju sudova u postupcima povodom nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja monitorka suđenja iz CeMI-ja Gordana Mitrović, kazala je da su najveći broj oštećenih supruge i vanbračne supruge, dok je među njima najmanji broj bivših supruga i bivših vanbračnih supruga.
Najviše djela nasilja u porodici, kazne preblage
Mitrović je zaključila da je percepcija javnosti da je kaznena politika suviše blaga i da je i utisak nakon sprovedenog istraživanja i ove analize takav, ali da to ne mora u svakom pojedinačnom slučaju biti uvijek tako.
„Stav javnosti je često strog, jer javnost nema sve činjenice pred sobom, kao što ima sudija. Ipak podaci do kojih smo došli govore u prilog tome da su kazne preblage. Kazna zatvora u trajanju do šest mjeseci pred osnovnim sudovima je izrečena u 68 predmeta od ukupno 154 koliko smo posmatrali. Dakle u 45,95 odsto predmeta je izrečena kazna zatvora u trajanju do šest mjeseci. Najduže kazne koje smo zabilježili pred osnovnim sudovima su u trajanju od dvije godine i to jedna za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i druga za nedozvoljene polne radnje u vezi sa obljubom sa djetetom i to u produženom trajanju“, rekla je Mitrović.
Prema njenim riječima, najviše je djela nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, odnosno njih 96 od 154 posmatrana, a slijede proganjanje, ugrožavanje sigurnosti i laka tjelesna povreda.
„Kazna zatvora drugostepenom presudom je preinačena u kaznu zatvora sa dužim trajanjem u svega dva predmeta. Takođe, naveli smo dva primjera prekvalifikacije krivičnog djela na lakše. I to su oba predmeta vođena pred višim sudovima. Dešava se da protokom vremena utisak o težini djela, svireposti, načinu na koji je djelo izvršeno slabi i postaje blaži“, navela je Mitrović.
Glavne preporuke su, kako je rekla, da se mora više raditi na pridržavanju međunarodnih standarda, ujednačavanju sudske prakse, jačanju institucija, ali prije svega na jačanju svijesti o potrebi nulte tolerancije na svako, pa samim tim i rodno zasnovano nasilje, kao i na ekonomskom osnaživanju žena.
„Potrebno je unapređenje pravnog okvira i postrožavanje kaznene politike. Da bi se sve postiglo neophodni su validni statistički podaci, pa su važni faktori praćenje i analiza sudske prakse. Takođe je važno osnaživanje institucija, kao i podizanje svijesti među samim građanima, minimizacija predrasuda i stereotipa, osnaživanje žena kako ekonomsko tako i ono koje će ih usmjeriti da svako nasilje prijave i da tolerancija prema nasilju bude nulta. Preporuka je da se sprovedu detaljnija istraživanja o faktorima zbog kojih žrtve ne prijavljuju nasilje, zašto odustaju od gonjenja, kao i da se detaljnije istraži pitanje njihovog povjerenja u institucije“, navela je Mitrović.
Predsjednica Osnovnog suda Bar, Tamara Spasojević, smatra da kaznena politika nije blaga, bar kada je o sudu koji predstavlja riječ.
„Od janura do sada je u našem sudu formirano 20 predmeta za nasilje u porodici. Što se tiče krivičnih predmeta, takođe je 20 predmeta u toku za nasilje u porodici, od januara do danas. Skoro u svakom predmetu je određen pritvor za nasilje u porodici“, kazala je Spasojević.
Sudije na udaru javnosti i to ih remeti u radu
Smatra da su sudije dosta na udaru javnosti i da ih to remeti u radu.
„Nije nam svejedno kada nas sjutra u novinama prozovu i kažu da nismo imali dovoljno sluha, a imali smo sluha i procijenili sve, ali prosto svi su predmeti različiti, nije svaki predmet za određivanje pritvora, kao što nije svaki predmet za određivanje visoke kazne zatvora. Ko je u sudnici zna kroz šta sve prolazimo i sa čime se sve suočavamo. Vjerujte da nam oštećeni nekada naprave veći problem u predmetu nego okrivljeni i vežu nam ruke u mnogo situacija“, zaključak je Spasojević.
Pojasnila je da se ne mogu poistovjetiti situacije gdje je žena pretučena ili bila žrtva verbalnog nasilja.
Glavna policijska inspektorka u Odjeljenju za koordinaciju policijskih i sa njima povezanih poslova Tamara Pavićević, smatra da je rodna neravnopravnost uzrok i posljedica rodno zasnovanog nasilja.
„Nasilje se rjeđe prijavljuje od strane žrtve i prijavjuje se nakon više puta izvršenog akta nasilja u manjim sredinama. Znamo iz prakse da se nasilje uglavnom ne dešava jednom i ako se desilo velike su šanse da će se ponoviti. Uglavnom se radi o tome da se nasilje prijavljuje prvi put, ali da se ono dešavalo u kontinuitetu. Ključno je kako osnažiti žrtvu da prijavi nasilje“, istakla je Pavićević.
To što je najveći broj izrečenih kazni do šest mjeseci zatvora treba detaljno analizirati, odnosno utvrditi da li je to dovoljna kazna za počinjeno krivično djelo.
„Mislim da bi trebalo da svi u sistemu, koliko smo u mogućnosti i koliko nam zakon dozvoljava da radimo na osnaživanju žrtve, ne samo na njenoj zaštiti već na osnaživanju žrtve da prijavi nasilje što je prije moguće, ne kada se ono desi ko zna koji put i da se nakon prijave žrtva zaštiti na svaki način. Treba da se vratimo na uzroke nasilja, odnosno na rodnu neravnopravnost i da vidimo odakle treba da krenemo sa edukacijom“, smatra Pavićević.
Smatra da policija ulaže maksimalne napore u rješevanju svakog prijavljenog nasilja i veoma je značajna uloga multidisciplinarog tima kako bi se analiziralo postupanje svih aketera, obezbijedila pravda žrtvi, adekvatna kazna za počinioca i kako se nasilje ne bi ponovilo.
„Poenta svega je hitno postupanje i postupanje po pravilima kako bi se žrtva zaštitila, pružilo joj se sve što je potrebno i kako bi se adekvatno reagovalo“, rekla je Pavićević.
Ženi u prosjeku, da prijavi nasilje u porodici treba sedam godina
Asistentkinja izvršne direktorice SOS Podgorica, Martina Vučelić, naglasila je da je u Crnoj Gori u posljednjih sedam godina ubijeno 17 žena i njima, kako je dodala, dugujemo da se ne smije reći da se ne može svaka prijetnja uzeti za ozbiljno i da se ne može za svaku prijetnju određivati pritvor.
„Ženi u prosjeku, da prijavi nasilje u porodici treba sedam godina. Za tih sedam godina ona doživljava različite oblike nasilja. Niko od nas nije pomenuo psihološko stanje žene i traume koje doživljava za sve te godine. Nije svaka žena kada prijavi nasilje nije spremna da istraje u postpku, pogotovo imajući u vidu odnos institucija i nerazumijevanje samog pojma žrtve“, rekla je Vučelić.
Smatra da je neophodna ozbiljna reforma pristupu žrtvi i da dugotrajni sudski procesi iscrpljuju žene sa iskustvom nasilja.
Preporučeno
