Svetlana Radonjić
Prijetnje u osam škola
Obrazovnim ustanovama treći dan stižu imejlovi sporne sadržine. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je da su poruke o bombama dobile i škole ,,Marko Miljanov“, ,,Sutjeska“, ,,Radojica Perović“ i ,,Pavle Rovinski“, ,,Štampar Makarije“, ,,Milorad Musa Burzan“, ,,Vuko Jovović“ u Danilovgradu i JU ,,Srbija“ u Baru. Odvija se onlajn nastava za ove đake.
Kažu da su uprave škola odmah obavijestile policiju, da su učenici, nastavnici i vannastavno osoblje evakuisani, te da policija provjerava prostorije.
”Razumijevajući uznemirenost roditelja i cjelokupne javnosti, ističemo da policijski timovi preduzimaju mjere i radnje u okviru svojih nadležnosti”, rekli su oni.
Od Uprave policije juče nijesmo dobili odgovor na pitanja da li su pregledali prostorije svih škola i kakvi su rezultati istrage. Nezvanično saznajemo da sektor visoko tehnološkog kriminala radi na identifikaciji adresa sa kojih su poslate poruke, a po nalogu tužioca. Tužilac je naložio da se podnese krivična prijava. Ističu da je potrebno duže vremena da se završi taj proces.
Državi djeca nisu prioritet
”Ništa se u ovim slučajevima nije preduzelo koliko bi trebalo”, rekla je majka učenika iz OŠ ,,Maksim Gorki“ Svetlana Radonjić.
Smatra da ova tema nije prioritetna u državi i da je to očigledno.
”Jer kada se ovo pitanje podigne na veći nivo, onda se i mjere raspoređuju, da ima više obezbjeđenja. U školi tvrde da policija nije došla, nego da su im telefonom saopštili da se evakuišu, da nijesu dolazili da pretražuju. Nastavnici su očajni. Njima su ruke ,,svezane“. Ovo je treći dan da se isto dešava, šta ćemo da radimo u ponedjeljak? Hoćemo li ovako svakog dana? Je li realno da nemamo protokole, kapacitete”, rekla je ona.
Kaže da bilježe niz propusta, da ih nakon što je škola prvog dana dobila dojavu niko nije obavijestio, već da su ih djeca pozivala.
”Sigurno ćemo izaći mi, roditelji, da protestujemo. Smatramo da ovo nema više smisla. Nezaštićeni smo u potpunosti”, rekla je.
Psihološkinja Milica Pušonjić koja radi u Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović“ u Podgorici za Pobjedu kaže da ove dojave možda jesu lažne, ali da je prijetnja svakako realna.
” Ono što primjećujem u našoj javnosti je jedna doza humora na ovu temu, ljudi su na neki način oguglali na dojave o bombama i često možemo primijetiti šaljive komentare na račun cijele situacije. Ono što svakako nije dobro je činjenica da postajemo ravnodušni na jednu anomaliju, a djeca koja nam odrastaju u okruženju u kojem su dojave o bombama učestala pojava, će početi da vjeruju da svijet treba da bude takav, što je nedopustivo i daleko od zdravog i podsticajnog okruženja”, rekla je ona.
Neko se šali
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kaže da je očigledno da se neko od djece šali sa svima nama.
”A kako i neće kada im može biti to da rade. Isto se ovo dogodilo i prošle godine u isto vrijeme. Kada nemate sistema odgovorosti naravno da će biti onih koji će to da koriste. Da, dešava se u više zemalja, ali se nigdje ne dešava svako malo kao kod nas. Ne vidimo da se odgovor u bilo čemu može tražiti osim u tome da nemamo mehanizme ni ljude koji mogu i umiju to da otkriju i da nam sistem odgovorosti nije adekvatan”, rekla je Mihailović.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović smatra, takođe, da se neko igra sa obrazovnim sistemom Crne Gore. Pozvao je nadležne – policiju i tužilaštvo, da riješe slučaj i da obezbijede uslove da se više ne ponavlja.
I krajem prošle godine su u više navrata crnogorske obrazovne ustanove dobijale imejlove da je u njihovim prostorijama postavljena bomba. Na
kraju se ispostavilo, kako je tada saopšteno, da ih je slao maloljetnik iz Češke.
Naručene prijetnje preko gejming platforme
Obrazovne ustanove u regionu, takođe, ovih dana dobijaju poruke opasne sadržine, a tamošnji mediji prenose da su podnešene krivične prijave protiv maloljetnika koji su ih slali preko gejming platforme.
U saradnji sa Posebnim javnim tužilaštvom za visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, policija je identifikovala i pronašla maloljetnike iz tog grada stare 14 i 15 godina, za koje se sumnja da su, putem jedne gejming platforme, naručivali slanje poruka prijeteće sadržine obrazovnim institucijama koje pohađaju, o navodno postavljenim eksplozivnim napravama, čime su ugrozili bezbjednost većeg broja djece i građana.
Takođe, prenosi B92, u koordinaciji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srbije, Sektor kriminalističke policije Tuzlanskog kantona pronašao je i identifikovao jedno maloljetno lice, za koje se sumnja da je, putem iste ,,gejming“ platforme naručivalo slanje poruka prijeteće sadržine o postavljenim bombama u jednoj školi u Bosni i Hercegovini, koju pohađa.
Sumnja se da su maloljetnici iz Beograda, u posebno kreiranoj grupi na toj ,,gejming“ platformi, od maloljetnika koji su ranije u akciji policije identifikovani kao pošiljaoci više od 80 elektronskih poruka o navodno
postavljenim eksplozivnim napravama u obrazovnim i drugim institucijama na teritoriji Srbije i regiona, zahtijevali slanje prijetnji, dok su istovremeno na platformi razmjenjivali iskustva o načinima zaštite anonimnosti na internetu.
Pišu i da će protiv roditelja osumnjičenih biti podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično djelo zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica.
Ako roditelji primijete neke promjene u raspoloženju i ponašanju djece neka se obrate stručnim radnicima
Psihološkinja Milica Pušonjić iz podgoričke škole ,,Savo Pejanović” kaže da im, nažalost, aktuelna situacija nije strana, jer su je imali i prethodnih školskih godina. Ono što je evidentno, dodaje ona, je da je u pitanju nenormalan i neuobičajen životni događaj na koji možemo različito reagovati.
” U tom smislu svaka reakcija pojedinca na ove neuobičajene životne okolnosti je u redu. Strah i zabrinutost su očekivane emocionalne reakcije u potencijalno opasnim situacijama i prirodno je da ih ljudi i djeca osjete i ovih dana. Dugoročno, kod nekih ljudi se može javiti osjećaj produžene anksioznosti ili neke druge emocionalne reakcije ili ponašanja, a vezano za ovu situaciju. Sigurna sam da nema roditelja koji se nije zapitao šta bi se desilo da neka od dojava ne bude lažna”, rekla je ona.
Milica Pušonjić
Kaže da svaka anticipacija neke krizne situacije može različito uticati na ljude, tako da ima pojedinaca (odraslih i djece) na koje utiče više, kao i onih na koje utiče manje.
”U školi postoji protokol kako da se ponašaju učenici i zaposleni kada nastupi bilo koja krizna situacija i u skladu sa tim se i ponašamo. U ovih nekoliko dana, konkretno, naša škola nije bila među školama koje su dobile dojave, tako da se nastava odvijala redovno. Ono što smo praktikovali prošlih godina kada su se ove situacije dešavale je da smo koleginica pedagoškinja i ja svaki put obišle sva odjeljenja, kratko provjerile raspoloženje djece i ponudile individualnu podršku svima koji bi osjetili potrebu. Važno je djeci predstaviti ozbiljnost situacije, hrabriti ih, ali ne praviti šalu. Razgovor o ovoj situaciji treba prilagoditi uzrastu”, rekla je ona.
Dodaje da treba razgovarati sa djecom otvoreno, pitati ih kako su doživjeli ovu situaciju, kakva su njihova razmišljanja i očekivanja.
Preporučeno
”Ako roditelji primijete neke promjene u raspoloženju i ponašanju djece, ali i njih samih, da se slobodno obrate stručnim radnicima za savjet. Škole bi trebalo da budu bezbjedna mjesta, u kojima djeca bezbrižno odrastaju stičući razna znanja – kako ona iz nastavnog kurikuluma, tako i ona o životu. Mi odrasli treba da osiguramo da to tako ostane i ubuduće, pa je vrijeme da se preuzme odgovornost i zaštite najmlađi ”, zaključila je Pušonjić.