Video
Prošle godine, kako smo pisali u junu, odgođen je upis za njih 404, odnosno 5,17 odsto.
Logoped Senka Živković koja radi u Javnoj predškolskoj ustanovi ,,Đina Vrbica“ rekla je Pobjedi da je ove godine za više od 120 djece odložen polazak u školu. Kaže da se taj broj iz godine u godinu povećava.
” Razlozi odlaganja polaska u školu su brojni, a jedan od njih je kašnjenje u govorno-jezičkom razvoju”, rekla je ona.
Iz Ministarstva prosvjete ranije su navodili da je sve više djece sa govorno-jezičkim smetnjama.
” Nažalost, to je uticaj sve veće upotrebe mobilnih telefona, tablet kao i sjedenje ispred TV ekrana. Naše preporuke su da se smanji upotreba tih uređaja i da se poveća interakcija sa djecom. Jako je bitno uključiti stručne službe, posebno u radu sa predškolcima, u vrtićima gdje one postoje”, rekli su iz Ministarstva tada.
Logoped Živković ističe da je prošle godine više od 300 djece bilo obuhvaćeno logopedskim tretmanima. Dodaje da je to veliki broj djece i da tim obuhvatom realne potrebe djece nijesu pokrivene.
” Na primjer, imamo dijete koje kasni u progovaranju i njemu trebaju dva-tri termina nedjeljno. Realno, ono kod nas može da bude obuhvaćeno dva do tri puta mjesečno, što svakako nije dovoljno. Potrebno nam je više logopeda”, rekla je ona, dodajući da ustanova broji više od 6.000 djece.
Podsjeća da je adekvatan podsticaj na ranom uzrastu veoma važan za dalje učenje i razvoj, kako u porodičnom okruženju, tako i dodatnim stimulativnim tretmanima.
” Adekvatnim podsticajem dijete je spremnije da pređe na sljedeći nivo obrazovanja”,rekla je Živković.
Nema rečenice ni do treće godine
Objašnjava da se kod tipičnog razvoja prva riječ kod djeteta očekuje oko prve godine, te da jezički razvoj počinje oko druge godine, kada djeca spajaju riječi i koriste kratku rečenicu.
” Ta granica se znatno pomjerila, pa se dešava da djeca ni do treće godine nemaju razvijenu rečenicu”, navodi Živković.
Smatra da su uzroci odlaganja početka školovanja djece brojni i da treba da budu predmet jednog obuhvatnijeg istraživanja.
” Pored uobičajenih razloga odloženog progovaranja (prijevremeno rođenje, neurološke smetnje, oslabljen sluh, genetska predispozicija…) suočavamo se i sa neadekvatnom stimulacijom na ranom uzrastu. Svi koji se bavimo ranim razvojem uočavamo usku povezanost upotrebe ekrana i kašnjenja u progovaranju. Kasnije progovaranje povlači za sobom usporeniji razvoj govora i jezika, važnog faktora u daljem razvoju i učenju djece”, navodi Živković.
Dodaje da kada kod djece postoje odeđena odstupaja u izgovaranju glasova koje se logopedskim tretmanima koriguju i da to ne bi smio da bude razlog odlaganja škole.
” Kašnjenje u jezičkom razvoju (oskudniji vokabular, nepravilna i agramatična rečenica, nedovoljno razvijena slušna pažnja…) su razlozi koji donekle mogu biti pedagoški opravdani”, navela je ona.
Zakonom o osnovnom obrazovanju u vaspitanju utvrđeno je da se djetetu može odložiti početak školovanja za jednu školsku godinu, ako se konstatuje da dijete nije spremno za polazak u školu, na prijedlog komisije ili roditelja.
O odlaganju početka školovanja odlučuje posebna komisija koju čine pedagog, odnosno psiholog, nastavnik razredne nastave i vaspitač. Komisiju imenuje direktor škole. Komisija u donošenju odluke o odlaganju početka školovanja cijeni mišljenje roditelja i nadležne zdravstvene službe.
Stručnjaci iz škole ranije su za Pobjedu komentarisali da se djeca, pored ostalog, vraćaju u vrtiće, jer nijesu zrela za školu i da bilježe slučajeve koji imaju poteškoća u govoru. Isticali su da zbog tih nepravilnosti nijesu u mogućnosti da prate nastavu.
Stručnjaci su kroz testiranje primjećivali i da djeca najčešće imaju problem sa grafo-motorikom. Ne umiju da drže pravilno olovku, te ne vuku linije kako treba.
Preporučeno
Iz Udruženja ,,Roditelji“ komentarisali su tada da pedijatri već duži niz godina upozoravaju na ovaj problem.
