Video
Ekonomski analitičar Novak Svrkota za Dnevno. me objašnjava da je riječ o šrinkflaciji koja je je jedan oblik inflacije gdje kupci za svoj novac dobijaju manje.
On dodaje da je šrinkflacija spojnica od riječi shrink, što na egleskom znači smanjiti i inflacija.
„Zbog inflacije, smanjuje se količina proizvoda u samoj ambalaži. Možemo primijetiti svakodnevno – koliko se smanjila količina u pakovanju. Možda i najpoznatiji primejr kod čipsa gdje pakovanje izgleda isto, a unutra bude manje čipsa“, objašnjava Svrkota i dodaje da taj slučaj nije karakterističan samo za prehrambene namirnice, već ga možemo vidjeti i kod drugih proizvoda kao npr. žileta i higijenskih proizvoda.
Svrkota napominje da postoje i slučajevi skimpflacije – smanjenje kvaliteta, a da cijena ostaje ista. „Poznati su primjeri kremnog namaza za EU tržište koji ima više lješnika nego onaj koji ide na balkansko“, ističe Svrkota.
Predsjednica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević ističe da je trend tzv. “šrinkflacije” prisutan već neko vrijeme i na crnogorskom tržištu i da je to nešto što potrošači primjećuju.
Kako je kazala, nemaju precizne statističke podatke o toj pojavi, mada je ona, kako navodi, primjetna na određenom broju proizvoda kao što su: mliječni, čokolade i ostali konditorski proizvodi i slično.
„Ne dobijamo konkretne prijave zbog toga, već je to uvijek usputni komentar kada nam se potrošači obraćaju zbog konkretnijih sporova sa trgovcima. Takva praksa nije nedozvoljena, sve dok je na deklaraciji dato pravilno obavještenje o robi u tom smislu, pa se smatra da je potrošač informisan o proizvodu koji kupuje u skladu sa zakonom. Ona je svakako sporna, jer potrošači gotovo po automatizmu kupuju proizvode koji su u istoj ambalaži imali veću gramažu, pritom ne čitajući deklaraciju, čemu su posebno podložni penzioneri i ranjive kategorije potrošača“, objašnjava Nikčević.
Podsjeća da je članom 7 Zakona o zaštiti potrošača jasno definisano šta obavještenje o robi treba da sadrži i da, između ostalog, ono mora sadržati podatke o količini, sastavu, kvalitetu, tipu i modelu robe, datumu proizvodnje i roku upotrebe, načinu upotrebe, održavanju i čuvanju robe i upozorenje o mogućim rizicima vezanim za pravilnu i nepravilnu upotrebu robe. To obavještenje mora biti napisano čitko, jasno, razumljivo i lako uočljivo.
„Prema tome, ne postoji posebna odredba koja bi obavezivala trgovca i/ili proizvođača da takve promjene posebno ističe, budući da su ti podaci već istaknuti na jasan način, na šta potrošači treba da obrate pažnju prilikom kupovine. Isto tako ne može postojati ni obaveza proizvođača da ‘nastavi da proizvode pakuje u istu ambalažu'“, ističe Nikčević koja ima poruku za potrošače:
Preporučeno
„Kako, ipak, smatramo da šrinkflacija nije korektna praksa prema potrošačima, ukazujemo da potrošači treba da budu obazrivi pri kupovini i takve nesavjesne proizvođače “kazne” tako što neće kupovati njihove proizvode, budući da na tržištu ima i onih koji ne primjenjuju ovakve prakse. Na taj način, potrošač može uticati na suzbijanje ovakvog tržišnog ponašanja, jer je on centralna figura svakog tržišta, pa je izuzetno važno da se reaguje na takve negativne trendove“, zaključuje Nikčević.
