Poručili su da je potrebno naći sistemsko rješenje za smanjenje cijena u Crnoj Gori, dodajući da trgovine to ne mogu same, već je potrebno da se u ovu problematiku uključi i država.

Predlažu smanjenje PDV-a na prerađevine od mesa, voće i povrće sa 21 na sedam odsto. To su zaključci sa jučerašnjeg okruglog stola koji je organizovao Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) na temu „Kako do nižih cijena u Crnoj Gori“.

Bojkot nije ostvario cilj 

Iako su bili pozvani, premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković nijesu se pojavili niti poslali predstavnike. I učesnici i organizatori, negodovali su zbog izostanka državnih čelnika ukazujući da su time pokazali odnos prema potrošačima. Predsjednica CEZAP-a Olga Nikčević je kazala da su inicirali dijalog, jer do sada različite inicijative i skupovi nijesu rezultirali konkretnim rješenjem.

“Bojkot trgovačkih lanaca nije ostvario cilj niti je bio prava mjera, zato želimo da otvorimo dijalog kako bismo zajednički i svako pojedinačno iz svog resora mogli napraviti korak koji će doprinijeti snižavanju cijena proizvoda u Crnoj Gori”, kazala je Nikčević.

Advokat CEZAP-a Miloš Vukčević je rekao da se cijena proizvoda od proizvođača do kupca uveća duplo ili čak tri puta kada se saberu sve marže uvoznika, lanaca i nameti države.

“Tako nešto što vrijedi jedan euro na kraju košta između 2,5 i tri eura. Mislim da svi akteri mogu napraviti neku korekciju, nezahvalno je tražiti to samo od jednog”, kazao je Vukčević dodajući da je analiza Ekonomskog fakulteta pokazala i da su marže uvoznika i distributera rasle više nego marže trgovaca.

Vlasnik mesne industrije „Goranović“ Đorđije Goranović tvrdi da je Crna Gora najjeftinija u regionu kada je riječ o mesu i prerađevinama od mesa.

“Svakodnevno pratimo svaki proizvod i visinu marži, jer nam je važno da je cijena u maloprodaji prihvatljiva za potrošača. U prosjeku na prerađevine od mesa bruto marža ne prelazi 20 odsto, a te marže u pojedinim trgovačkim lancima u Srbiji idu i do 70 odsto”, kazao je Goranović.

Dodao je da donosioci odluka nijesu dovoljno uradili u posljednjih pet do deset godina kako bismo imali veću proizvodnju i manju uvoznu zavisnost, što bi pomoglo da se cijene lakše drže pod kontrolom.

“U okviru prerađevina od mesa ima više osnovnih životnih namirnica za koje je PDV 21 odsto. Nije Slovenija slučajno na te proizvode propisala stopu od sedam odsto, a Makedonija pet odsto”,ocijenio je Goranović.

Hajka 

Naveo je da je u proteklom periodu na trgovačke lance neprimjerena hajka, apelujući na državu da napravi strategiju poboljšanja ambijenta za razvoj crnogorske proizvodnje.

“Odluke se donose bez dovoljno analize, nekad su pitke za uho, jako profitabilne na političkom tržištu, ali kad prođe vrijeme faktura se vrati i obije svima nama o glavu”, ocijenio je Goranović.

Većinski vlasnik i predsjednik kompanije Voli Dragan Bokan bio je razočaran što osim predstavnika Vlade, nije bilo ni proizvođača ni distributera, ocjenjujući da to govori da i dalje nijesmo svjesni situacije u kojoj se nalazimo.

2Ako ne poštujemo potrošača, zbog koga smo mi ovdje – kazao je Bokan dodajući da je saglasan da su cijene u Crnoj Gori previsoke.

Ocijenio je da je napadati sopstvenu privredu više nego opasno pitajući kome je to interes.

“Analiza Ekonomskog fakulteta je pokazala da ako bi svi lanci smanjili četiri odsto svoje marže, inflacija bi se smanjila za jedan odsto, a maloprodajni lanci bi bankrotirali. Čiji je to interes? Vjerovatno onih koji protežiraju dolazak stranih lanaca. Koji interes ima od ovakve promocije Lidl? Da neko pravi takvu kampanju za Voli, to bi bio bivši političar”, ocijenio je Bokan.

FOTO: Pobjeda

Kazao je da je država limitirala cijene 1.181 artikala u njegovoj kompaniji, od čega 125 artikala osim PDV-a, ima carine ili akcize, država zarađuje 43 odsto, a njih ograničava između pet i 15 odsto.

“Nije mi jasno kome je to palo na pamet, to nije logično. Jedino da svi učestvujemo da se smanji cijena. Imamo najniže cijene u regionu jer imamo najbolje maloprodajne lance i trgovine koje rade sa najmanjim bruto maržama”, tvrdi Bokan.

Vlasnik Domaće trgovine Ljubomir Šćepanović je ocijenio da se bez sistemskih i krupnih promjena ne može naći dugoročno rješenje.

“Kada smo profitabilni i plaćamo poreze ne valja, kad gubimo onda smo dobri – ocijenio je Šćepanović dodajući da njegova kompanija godinama ne uzima dividendu, već je reinvestira i dodatno se zadužuje kako bi pratili standard konkurenata i takmičili se kvalitetom”, kazao je on.

Uzrok van Crne Gore 

Smatra da je uzrok problema visokih cijena van Crne Gore, ocjenjujući da će se tržište stabilizovati pola godine nakon što se završi rat u Ukrajini.

“Bićemo dio svake inicijative koja ima za cilj da podrži uređenje ovog problema na način da pronađemo sistemska rješenja sa što manje improvizacije, gdje će kvalitet biti ispred tajminga. Moramo definisati cilj da bismo mogli u odnosu na to da mjerimo naš rezultat. Ako cilj bude preširok, bićemo neuspješni. Potrebno je definisati kategorije u kojima treba djelovati, a to svakako nije mesna industrija ni pekarstvo”, smatra Šćepanović.

Slavica Pavlović iz Privredne komore je apelovala na Vladu da privredu moraju od starta uključiti u donošenje odluka koje na njih utiču, podsjećajući da zahvaljujući trgovačkim lancima, tokom pandemije nijesmo osjetili nedostatak bilo kog proizvoda.

Jasna Vujović iz Ministarstva ekonomskog razvoja je kazala da je zvanična statistika pokazala da je Vlada akcijom „Limitirane cijene“ uticala na njihovu stabilizaciju. Kazala je da trgovci nijesu bili saglasni sa takvim njihovim odlukama dodajući da očekuje da će koordinaciono tijelo koje je Vlada formirala za praćenje cijena uskoro izaći sa novim mjerama. Smatra i da će i zakon o robnim rezervama koji je u pripremi uticati na sigurnost snabdijevanja i stabilizaciju cijena.

Mirsad Spahić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predlaže da se napravi organizacija proizvođača, dodajući da je to dobra praksa u Italiji i Francuskoj koja može biti od pomoći prilikom povlačenja evropskih sredstava i zajedničkog nastupa na tržištu. Agrobuždet, kako je naveo, već pet godina predviđa 100.000 eura za finansiranje troškova takvih organizacija, ali se za to, kako tvrdi Spahić, niko nije javljao.

“Moramo da prilagođavamo našu ponudu onome što stanovništvo traži, zato je neophodno da imamo zajednički motiv da imamo priznatu organizaciju proizvođača i tada ćemo moći da pričamo o budućnosti proizvodnje. Svi koji su između sebe konkurencija, dovode u pitanje i to malo proizvodnje”, ocijenio je Spahić dodajući da u Italiji cijenu formiraju upravo proizvođačke organizacije.

Goranović smatra da nikada nije postojala politička volja da se napravi bilo kakvo ozbiljna proizvođačka organizacija, jer bi takva organizacija pokucala na vrata i ministru i premijeru. Nezadovoljan stanjem u poljoprivredi, Bokan je pitao kako tek mogu da se snađu mali proizvođači, imajući u vidu da je poljoprivredna proizvodnja koju je pokrenuo na Šasu na rubu egzistencije.

“Ako se ne razvije, nećemo imati interes da zadržimo ovu proizvodnju. Uložili smo četiri miliona eura i nema šanse da se ta investicija vrati. Imamo mogućnost direktnog plasmana i opet dolazimo u situaciju da nemamo perspektivu, šta onda da rade mali proizvođači”, pita Bokan. M. LEKOVIĆ.

AZK: Bez dokaza o postojanju trgovačkog kartela 

Agencija za zaštitu konkurencije je krajem 2023. godine započela analizu uslova konkurencije na tržištu trgovine s ciljem da utvrdi da li se krši Zakon o zaštiti konkurencije.

“Do ovog momenta nijesmo imali dokaza da postoji nedozvoljeno ponašanje u sektoru trgovine. To znači da na osnovu podataka koje smo prikupili, nema dokaza da na ovom tržištu postoji kartel, a da li ćemo doći do dokaza, to je drugo pitanje”, kazao je juče direktor Agencije Nebojša Jovović na okruglom stolu.

Podsjetio je da su analizu započeli kako bi utvrdili ima li zabranjenih sporazuma, naglašavajući da nikada nije rekao da ga ima, već da će se to analizirati.

“AZK djeluje i može djelovati isključivo na osnovu nedvosmislenih dokaza o kršenju propisa o zaštiti konkrencije. Sve drugo bi bila zloupotreba službenog položaja. Držimo se struke, ne vodimo se populističkim izjavama”, poručio je Jovović.

Saslušanje pred Odborom za ekonomiju

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet usvojio je inicijativu predsjednika Odbora Borisa Mugoše (SD) da se organizuje skupštinsko saslušanje u vezi sa cijenama hrane.

Na sjednicu će biti pozvani ministri ekonomskog razvoja, finansija i poljoprivrede, predstavnici AZK-a, privrednih i drugih udruženja.