Video
“Zavod za hitnu medicinsku pomoć predstavlja jednu od najvažnijih karika u zdravstvenom sistemu, jer pravovremena reakcija ekipa hitne pomoći može značajno povećati šanse za preživljavanje pacijenata i smanjiti posljedice teških zdravstvenih stanja”, kazao je direktor Zavoda mr sc. med. Vuk Niković.
On je u emisiji Link Radija Crne Gore istakao da u toj ustanovi trenutno radi 125 ljekara, među kojima je 25 specijalista, dok se osam doktora nalazi na specijalizaciji.
“Trenutno nam nedostaje 25 doktora, a od 1. aprila kada odu na specijalizaciju, faliće ih 34. Znači, imamo jedan aktuelan problem – manjak kadra, koji ćemo, nadam se, prevazići u narednom periodu”, naveo je Niković.
Kako je objasnio, hitna medicinska pomoć ima ključnu ulogu u zbrinjavanju pacijenata sa teškim traumama, infarktom miokarda ili akutnim moždanim udarom.
“Kada pacijenta sa određenom traumom, povredom ili komplikacijom transportujete i adekvatno zbrinete do referente zdravstvene ustanove, povećavate stopu preživljavanja. Samim tim smanjujete bolničke dane u Kliničkom centru ili bolnicama, ali i stopu invaliditeta”, rekao je Niković.
On je podsjetio da je Zavod u posljednjih pet godina započeo sveobuhvatnu reformu sistema hitne medicinske pomoći, s ciljem usklađivanja sa standardima Evropske unije, posebno imajući u vidu da je Crna Gora turistička destinacija koju svake godine posjećuje veliki broj stranih državljana.
U okviru reforme planirano je i uvođenje norveškog, odnosno crnogorskog protokola kućnih posjeta, koji će omogućiti precizniju procjenu da li je potrebno da ekipa hitne pomoći izađe na teren.
“To podrazumijeva da, kada pozivalac broja 124 saopšti svoje simptome, ljekar ili medicinski tehničar koristi protokol i postavlja određeni set pitanja na osnovu kojih se procjenjuje da li je lice za prijem, odnosno da li će ekipa izaći na teren ili neće”, pojasnio je Niković.
Prema njegovim riječima, svi pozivi biće snimani, što će omogućiti provjeru eventualnih propusta, ali i koristiti u edukativne svrhe.
“U Zapadnoj Evropi odavno su shvatili da je ljudima sve urgentno i da postoji ogroman procenat bezrazložnih izlazaka hitne medicinske pomoći na teren”, ukazao je Niković.
Hitna medicinska pomoć, kako je objasnio, interveniše u slučajevima kada je ugroženo stanje svijesti, srčani rad ili disanje pacijenta, ali i kod saobraćajnih nesreća i drugih masovnih akcidenata.
Zavod planira i uvođenje telemedicine, kojom će svi EKG aparati biti umreženi kako bi se zdravstveni problem kod pacijenta brže otkrio i kako bi se pacijent pravovremeno transportovao u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.
Niković je najavio i uvođenje paramedikusa, odnosno posebno obučenih zdravstvenih radnika koji nijesu ljekari, ali su osposobljeni da pruže pomoć na terenu.
“Planiramo da visoke medicinske tehničare dodatno školujemo godinu dana, kako bismo dobili kadar koji može raditi u dispečarskom centru, izlaziti na teren i pripremiti pacijenta za transport”, kazao je on.
On je podsjetio da su službe hitne medicinske pomoći prošle godine pregledale oko 300.000 pacijenata, što govori o obimu i odgovornosti posla.
Govoreći o ulaganjima, Niković je naveo da je od 2021. godine rekonstruisano 19 jedinica hitne medicinske pomoći, kao i da je obnovljen vozni park nabavkom više od 30 novih vozila.
“U narednom periodu planiramo nabavku dodatnih vozila za sjeverne opštine, posebno za ruralna područja gdje su potrebna vozila koja mogu adekvatno da se kreću seoskim putevima”, rekao je Niković.
On je poručio da je cilj svih reformi veća bezbjednost pacijenata i jačanje povjerenja građana u sistem hitne medicinske pomoći.
Preporučeno
“Sve ovo što radimo je jedna sveobuhvatna reforma za koju je potrebno vrijeme, kontinuitet i ljudi koji će na adekvatan način prepoznati njen značaj. Moja poruka građanima je da nam vjeruju”, zaključio je Niković.
