Kako navodi direktor Zavoda za hitnu medicnisku pomoć Vuk Niković, 119 ljekara Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su stalno zaposleni ljekari ove ustanove, raspoređeni u 24 organizacione jedinice.

“Proces rada u HMP Kotor trenutno se organizuje na način što rad u jedinici pokrivaju tri ljekara od kojih su dva ljekara Zavoda i ljekar iz Doma zdravlja Kotor. Jedan ljekar koji je završio specijalizaciju za jedinicu HMP Kotor nalazi se na bolovanju.

Zavod na nivou države je u poslednja 24 sata imao 521 pregled u ambulanti, 116 kućnih posjeta, 31 transport, od čega je hitna pomoć u Kotoru za 24 sata imala sedam pregleda u ambulanti, pet kućnih posjeta i četiri transporta”, ističe Niković.

U svakodnevnoj komunikaciji i koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, kao i direktorima domova zdravlja Kotor i Herceg Novi, kako navode, pravi se plan i sagledava situacija na nivou kompletnog Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.

“Višedecenijska nebriga o Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i odlazak velikog broja specijalista iz naše ustanove danas za posljedicu ima nedostatak stalnog kadra zaposlenog u zavodu ali bez obzira na sve podrška i sistemska organizacija Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore postoji od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore i svih institucija, kako na lokalnom tako i na državnom nivou, a sve u cilju podizanja kvaliteta usluge hitne medicinske pomoći”, ističe Niković.

Povezani članci

Društvo

Hitna pomoć u Crnoj Gori na ivici kapaciteta: Ljekara fali u Kotoru, u Baru tehničara, Niković otkriva ključne izazove i planove

Hronika

Pesnicama i psovkama na bijele mantile, učestali napadi na ljekare i medicinsko osoblje u Crnoj Gori

Društvo

Napadi na ljekare moraju se strože kažnjavati, a probleme smo godinama gurali pod tepih

Kompletan proces rada, pojašnjavaju, analizira se na dnevnom nivou i prave se adekvatne procjene rizika i organizaciona šema rada Zavoda.

“I dalje sam stava da sve jedinice moraju biti modernizovane i renovirane, jer na taj način stvaramo adekvatnu bazu za implementaciju norveškog – crnogorskog protokola za prijem kućnih posjeta, uvođenje telemedicine i umrežavanje svih EKG aparata, što će tehnološki djelimično nadomjestiti nedostatak kadra i stvoriti preduslove za planirani projekat uvođenja paramedikusa u rad Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore”, kazao je Niković.

On naglašava da prije pet godina nijedna jedinica hitne pomoći nije imala internet. Po njegovom dolasku 2021. godine, tvrdi, pokrenuta je i tužilačka istraga koja se odnosi na pronevjere u apotekarskom poslovanju.

“Novac građana Crne Gore kao i ulaganja države su trošeni netransparentno, sve jedinice hitne pomoći bile su zapuštene, zaključane u noćnim satima, dok je vozni park bio uništen i često sam kao ljekar na teren izlazio u neispravnom sanitetskom vozilu.

Svaka reforma zahtijeva puno razumijevanje društva, a Zavod za hitnu medicinsku pomoć će svim građanima obezbijediti pravovremenu uslugu hitne medicinke pomoći”, zaključuje Niković.