Video
Prema podacima Monstata, Gini koeficijent u Crnoj Gori porastao je sa 31,6 u 2024. na 34 u 2025. godini, odnosno za 2,4 poena, što ukazuje na povećanje razlika u raspodjeli prihoda među stanovništvom. U poređenju sa prosjekom Evropske unije, koji je prema najnovijim podacima Eurostata iznosio 29,2, Crna Gora ima Gini koeficijent veći za 4,8 poena.
Gini koeficijent u Crnoj Gori time je dostigao najviši nivo u posljednjih pet godina, nakon što je u 2023. iznosio 29,4, a godinu kasnije 31,6.
Rast nejednakosti potvrđuje i kvintilni odnos S80/S20, koji pokazuje odnos ukupnih prihoda petine stanovništva sa najvećim i petine sa najmanjim prihodima.
Prema Monstatu, ovaj pokazatelj povećan je sa 5,8 u 2024. na 6,7 u 2025. godini. To znači da je 20 odsto stanovništva sa najvećim prihodima ostvarivalo 6,7 puta veći ukupni ekvivalentni raspoloživi dohodak od 20 odsto stanovništva sa najmanjim prihodima.
Svaki peti stanovnik u riziku od siromaštva
Istovremeno sa rastom nejednakosti, povećana je i stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori. Prema rezultatima Ankete o dohotku i uslovima života (EU-SILC), stopa rizika od siromaštva u 2025. godini iznosila je 20,9 odsto, što je za 0,9 procentnih poena više nego godinu ranije.
To znači da je približno svaki peti stanovnik imao raspoloživi dohodak ispod nacionalnog praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo povećan je sa 3.973 eura godišnje u 2024. na 4.868 eura u 2025. godini, odnosno na oko 406 eura mjesečno.
Za četvoročlano domaćinstvo, sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina, godišnji prag rizika od siromaštva iznosio je 10.222 eura. Ipak, pokazatelj rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, koji obuhvata širi skup socijalnih i ekonomskih okolnosti, smanjen je sa 29,2 na 28,3 odsto.
Smanjena je i stopa teške materijalne i socijalne deprivacije, sa 11 na 9,6 odsto. Na sjeveru svaki treći stanovnik u riziku od siromaštva Posebno su izražene regionalne razlike. Podaci Monstata pokazuju da je u sjevernom regionu Crne Gore čak 33,7 odsto stanovništva bilo u riziku od siromaštva. Na jugu je ova stopa iznosila 19,2 odsto, dok je u centralnom regionu bila najniža – 15,7 odsto.
Značajne razlike postoje i između gradskih i ruralnih područja. U ruralnim sredinama stopa rizika od siromaštva iznosila je 27,2 odsto, dok je u gradskim naseljima bila 17,7 odsto.
Najugroženiji su nezaposleni, među kojima je stopa rizika od siromaštva dostigla 47,4 odsto.
Visokom riziku izložene su i porodice sa jednim roditeljem i najmanje jednim izdržavanim djetetom, kod kojih je stopa iznosila 44,8 odsto, kao i porodice sa dvoje odraslih i troje ili više izdržavane djece, sa stopom od 38,7 odsto.
Evropska unija bilježi blago smanjenje nejednakosti
Za razliku od Crne Gore, gdje je prema rezultatima posljednjih istraživanja nejednakost porasla, na nivou Evropske unije tokom 2025. godine zabilježeno je blago smanjenje. Prema podacima koje je Eurostat objavio 23. oktobra 2026. godine, Gini koeficijent u EU smanjen je sa 29,4 u 2024. na 29,2 u 2025. godini.
Najveća nejednakost među članicama Unije zabilježena je u Bugarskoj, gdje je Gini koeficijent iznosio 37,7. Slijede Letonija sa 35,6 i Litvanija sa 35,5, dok je najmanja nejednakost registrovana u Slovačkoj, sa koeficijentom 23. Među državama sa ravnomjernijom raspodjelom prihoda nalaze se i Belgija sa 23,4, Češka sa 24, Slovenija sa 24,6 i Poljska sa 24,9.
U regionu, prema Eurostatovoj mapi, Gini koeficijent u Srbiji iznosi 32, u Hrvatskoj 28,5, a u Sloveniji 24,6. Ukoliko se posljednji preliminarni podaci Monstata za Crnu Goru uporede sa ovim pokazateljima, nejednakost prihoda u našoj zemlji veća je nego u pomenutim državama regiona.
Rast nejednakosti uprkos povećanju praga siromaštva
Gini koeficijent mjeri nejednakost u raspodjeli raspoloživih prihoda stanovništva na skali od nula do 100. Vrijednost nula predstavlja potpunu jednakost, kada bi svi stanovnici imali jednake prihode, dok vrijednost 100 označava maksimalnu nejednakost. Veći koeficijent ukazuje na izraženije razlike u prihodima, ali ne pokazuje koliko su stanovnici određene države bogati niti kolike su njihove prosječne zarade.
Podaci Monstata pokazuju da se u Crnoj Gori povećavaju razlike između stanovništva sa najvišim i najnižim prihodima, dok istovremeno raste i prag rizika od siromaštva.
Značajnu ulogu u smanjenju rizika od siromaštva imaju socijalni transferi i penzije.
Prema Monstatovim podacima, kada se iz raspoloživog dohotka isključe socijalni transferi, stopa rizika od siromaštva raste sa 20,9 na 26,9 odsto. Ukoliko bi se isključile i penzije, ona bi iznosila 40,5 odsto.
Najnoviji pokazatelji ukazuju na to da je pitanje raspodjele prihoda jedan od važnih ekonomskih i socijalnih izazova Crne Gore, posebno imajući u vidu velike regionalne razlike i visok rizik od siromaštva među nezaposlenima i porodicama sa djecom.
Preporučeno
Podaci Monstata za 2025. godinu su preliminarni i zasnovani na istraživanju u kojem se podaci o prihodima odnose na 2024. godinu. Konačni rezultati biće objavljeni nakon validacije Eurostata.
