Za sada se ne pominje eventualna treća doza kineske Sinofarm vakcine.

U Institutu za javno zdravlje kažu da prate istraživanja svih proizvođača vakcina, te da će kada budu imali konkretne i zvanične preporuke o tome obavijestiti javnost.

” Zvanični podaci, jasni i precizni o tome ko je kandidat za treću dozu, kada, odnosno nakon kog perioda bi se ona primjenjivala još uvijek ne postoje”, kazali su Pobjedi iz Instituta.

O ideji treće doze počelo je da se govori sa pojavom novih sojeva korona virusa, ali i izvještajima da se poslije druge doze kineske vakcine kod pojedinih nijesu stvorila antitijela.

Rezultati

Kineska kompanija Sinofarm najavila je 28. marta da će ispitati rezultate treće faze kliničkog ispitivanja u inostranstvu kako bi odlučila da li njihova vakcina treba da ima treću dozu.

Preliminarni rezultati su pokazali da dodatna revakcinacija može da poveća broj antitijela i istovremeno poboljša sposobnost vakcine da odbrani organizam i od mutiranih sojeva korona virusa.

Ipak, kako je Pobjeda pisala, veći broj antitijela ne znači da imamo bolji imunitet. Iz Instituta za javno zdravlje ranije su rekli da su testovi na antitijela besmisleni i nijesu presudna potvrda o postojanju imuniteta. Stoga nije ih potrebno raditi, osim u slučajevima kada osoba sa sigurnošću ne zna da li je bila inficirana, a sjeća se da je imala rizičan kontakt. Oni se preporučuju i kada ljudi imaju kliničku sliku kovida-19, ali ne i laboratorijsku potvrdu PCR testom.

Iako rijetko priznaje slabosti svojih vakcina protiv korona virusa, Kina je nedavno objavila da je njihova efikasnost ipak niža i da vlada razmatra miješanje vakcina kako bi pojačala efikasnost.

Kineske vakcine ,,nemaju vrlo visoku stopu zaštite“, rekao je direktor kineskog Centra za kontrolu bolesti Gao Fu na konferenciji za novinare krajem aprila.

Peking je podijelio stotine miliona doza u inostranstvu i na taj način pokušao da umanji povjerenje u Fajzer-Biontek koji radi na principu vektora mRNK.

Dostupni podaci pokazuju da kineske vakcine po efikasnosti zaostaju za drugima, uključujući proizvode Fajzera i Moderne, ali ih je lakše skladištiti jer ne zahtijevaju tako stroge kontrole temperature.

Treću fazu testiranja kineska vlada sa svojom Sinofarm vakcinom sprovodi u nekoliko država kroz masovnu imunizaciju. Riječ je Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptu, Bahreinu i Jordanu.

Iz Instituta za javno zdravlje su kazali da još uvijek nijesu publikovani detaljni podaci ove faze kliničkog ispitivanja.

Gao Fu je ocijenio da je ,,optimizacija“ postupka vakcinacije, uključujući mijenjanje broja doza i vremenski razmak između njih, ,,definitivno“ rješenje za efikasnost vakcina.

“Sada se formalno razmatra da li za postupak imunizacije treba koristiti različite vakcine iz različitih proizvodnih linija”, rekao je Gao.

Stručnjaci kažu da bi miješanje vakcina ili sekvencijalna imunizacija mogla da poveća efikasnost. Britanski istraživači proučavaju moguću kombinaciju Fajzer-Biontek i tradicionalne vakcine Astra Zeneka.

Ispitivanje 

Kineske vlasti nijesu predale svoje vakcine Evropskoj agenciji za ljekove (EMA) na ispitivanje. Ta ustanova do sada je odobrila upotrebu četiri vakcine: Fajzer – Biotek, Astra Zeneka – Sveučilište Oksford, Moderna i Džonson & Džonson. Trenutno se ispituje i ruski Sputnjik V.

Sa druge strane, kako prenosi Rojters, kineska vakcina Sinofarm uskoro bi mogla da dobije dozvolu za hitnu upotrebu od Svjetske zdravstvene organizacije.

Kineski proizvođači vakcina Sinofarm i Sinovak prezentovali su podatke o svojim vakcinama protiv kovida-19 pred organima Svjetske zdravstvene organizacije, kako bi predstavili nivo djelotvornosti koja bi bila kompatibilna s onom koju zahtijeva ta institucija.

Savjetodavni odbor SZO (SAGE) saopštio je da se nada da će se uskoro izdati preporuke za te vakcine, a podaci koje su kompanije javno podijelile na sastanku (SAGE) jasno pokazuju da imaju nivo djelotvornosti koja bi bila kompatibilna sa zahtjevima koje je SZO zatražila za ovu vakcinu, što znači efikasnost od oko 50 do 70 odsto, i da posjeduju sve sigurnosne podatke koji pokazuju da je ova vakcina bezbjedna za upotrebu.

Iako podaci o djelotvornosti kineskih vakcina Sinofarm nikada nijesu javno objavljeni, njihov proizvođač – pekinški institut za biološke proizvode, jedinica podružnice Sinopharm China National Biotec Group (CNBG), rekao je, prenosi Rojters, da je vakcina djelotvorna 79,34 odsto u sprečavanju obolijevanja od kovida-19, i to na osnovu trenutnih podataka. Odobrena je u nekoliko zemalja, uključujući Kinu, Pakistan i UAE.

Masovna vakcinacija

Masovna vakcinacija u našoj zemlji trebalo bi da počne ove sedmice. u U subotu je stiglo 201.000 doza Sinofarmovih vakcina, a dan ranije Srbija je donirala 10.000 doza Astra Zeneke. Najavljen je dolazak još 25.000 Astra Zeneka vakcina, kao i oko 30.000 ruskih Sputnjik vakcina, dok će od maja do avgusta stići i 41.000 Fajzerovih vakcina, prema najavama Ministarstva zdravlja.

Astra Zeneka – 4 dolara

U javnosti se postavlja veliki broj pitanja oko bezbjednosti vakcine Astra Zeneka koju su proizveli istraživači sa Oksforda. Stvaranje krvnih ugrušaka i prijave smrti zbog tih komplikacija umanjili su, prema pisanju medija, povjerenje u tu vakcinu. Uprkos izvještajima i studijama koje napominju da su te situacije veoma rijetke, te da ostale vakcine takođe imaju svoje nuspojave, o vakcinama Astra Zeneka se najviše govorilo.

Nakon primanja vakcine Astra Zeneka se i dalje registruju rijetki slučajevi stvaranja krvnih ugrušaka, ali njena efikasnost i dobrobit i dalje premašuje tu opasnost, piše u brojnim izvještajima, a to potvrđuju i EMA i SZO.

Efekti Astra Zeneke su vidljivi nakon primanja prve doze, iako i dalje ostaje na snazi odluka da se prima iz dva puta nakon četiri nedjelje, piše Lancet časopis.

Ukoliko se stvari posmatraju sa tačke profita, berzanski eksperti objašnjavaju da je moguće da se radi o tome jer je cijena jedne doze Astra Zeneke svega četiri dolara, što je čini najjeftinijom, ukoliko se uzme poređenje sa činjenicom da Mađarska plaća dozu Sinofarma 36 dolara.

Britanski farmaceutski gigant je nedavno otkrio brojke oko vakcine koju su stvorili u partnerstvu sa Univerzitetom Oksford. Kompanija je na početku rekla da ne želi da zarađuje na vakcini i da će, makar dok traje pandemija kovida-19, njena cijena biti samo onoliko koliko koštaju troškovi proizvodnje.

Astra Zeneka je isporučila 68 miliona doza širom svijeta u prvom kvartalu, što je 275 miliona dolara a samo od Evrope 224 miliona.

Analiza koja je u tom časopisu objavljena u Lancetu u martu je otkrila da je efikasnost ove vakcine 76,7 procenata i to nakon 21 dana od primanja prve doze i da zaštita traje najmanje 90 dana nakon toga.

U Velikoj Britaniji se vode opsežna istraživanja na terenu, te su upoređivani rezultati nakon primanja jedne doze Fajzera ili Astra Zeneke.

Primijećeno je da ukoliko nakon primanja Astra Zeneke pacijent ipak dobije kovid-10 nakon tri nedjelje od primanja prve doze, ima gotovo 45 odsto manje šansi da prenese infekciju na okolinu. Fajzer ima 49 odsto u tom dijelu. Slučajevi smrti i hospitalizacija zbog kovida-19 su veoma rijetki nakon prve doze.

Sa dvije doze, različita klinička ispitivanja zabilježila su efikasnost zaštite od 62 do 79 odsto kao i stoprocentnu zaštitu od hospitalizacije i smrti.

Evropski regulatori odobravaju dalju upotrebu vakcina jer su prednosti u sprečavanju obolijevanja i komplikacija od kovida-19 daleko veće od potencijalnih rizika.

Britanska regulatorna agencija za ljekove i zdravstvene proizvode (MHRA) rekla je da je učestalost takvih krvnih ugrušaka četiri osobe na milion.

U međuvremenu, Evropska agencija za ljekove je saopštila da je rizik od rijetkih krvnih ugrušaka oko 1 na 100.000. Tokom visoke stope prenosa infekcije, velike su koristi Astra Zeneke jer se sprečava hospitalizacija zbog kovida-19.

Različite koristi vakcina za različite starosne grupe i ostale faktore, kao što je lokalna transmisija kovida-19, glavni su razlozi zašto neke zemlje odobravaju vakcinu Astra Zeneka samo za određena godišta.

Različite poruke evropskih vlasti podstakle su skepticizam prema vakcinama, a ponovna izgradnja povjerenja zahtijeva transparentnost i dosljednost. Prvobitno su neke države ponudile Astra Zeneku samo stanovnicima uzrasta od 18 do 64 godine.

Nijesu dozvolili vakcinisanje starijih od 65 godina saopštivši da nema još dovoljno podataka kako utiče na tu starosnu kategoriju. Njemačka i Francuska su prvo zabranile upotrebu za starije stanovništvo, ali su kasnije preinačile tu odluku.

EMA je u januaru odobrila upotrebu vakcina, pa i za starije od 65 godina. Iz kompanije Astra Zeneka saopštili su da su podaci sa kliničkih ispitivanja pokazali da vakcina štiti ljude svih uzrasta.

U poređenju sa drugim vakcinama treba napomenuti Fajzer rizik od ozbiljnih alergijskih reakcija (anafilaksija) od oko 11 slučajeva na milion vakcinisanih osoba.

Međutim, ovaj je rizik donekle ublažen ako se ostane na mjestu vakcinisanja na posmatranju 15 do 30 minuta nakon primanja injekcije.

Simptomi

Ljekari savjetuju da se nakon Astra Zeneke obrati pažnja na određene simptome, kada bi trebalo zatražiti ljekarsku pomoć:

1. Jaka uporna glavobolja koja se ne poboljšava jednostavnim ljekovima protiv bolova i pogoršava se pri ležanju ili je propraćena mučninom i povraćanjem;

2. Neurološki simptomi kao što su: zamagljen vid, poteškoće s govorom, pospanost, drhtavica;

3. Kratkoća daha ili bol u grudima;

4. Oticanje nogu;

5. Stalni bolovi u stomaku;

6. Sitne mrlje krvi ispod kože.