Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever kazala je da zbog sve učestalijih napada, svi zajedno moramo raditi na zaštiti sigurnosti zaposlenih u medijima.

”Odgovornost moraju podijeliti i poslodavci u medijskim kućama koji moraju osigurati zaštitu novinara, bar osnovnu, kao što je procjena rizika, osiguranje opreme, plan pokrivanja rizičnih događaja, psihološka pomoć, a da ne govorimo o pomoći prilikom izvještavanja sa kriznih područja poput Ukrajine”, poručila je Sever na konferenciji koju su organizovali švedski medijski institut FOJO i Sindikat medija Crne Gore (SMCG).

Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da je posljednjih godina povećano ugrožavanje bezbjednosti novinara, i apelovao na nadležne da se pozabave rješavanjem nerasvijetljenih slučajeva napada na novinare.

”Političari i zvaničnici u Crnoj Gori moraju neselektivno osuđivati napade na medije bez obzira da li im se izvještavanje sviđa ili ne”, poručio je Kračković.

On je najavio da će SMCG uskoro predstaviti smjernice za bolju zaštitu novinara od mogućih napada.

”Te smjernice će dati predloge kako da izvještavamo i pazimo kada izvještavamo sa događaja visokog rizika, kao što su demonstracije, protesti, prirodne katastrofe, zdravstvene krize, kako da se novinari bolje zaštite od onlajn prijetnji, posebno novinarke, zaštite ili smanje rizik od napada tokom izvještavanja”, rekao je Kračković.

On je naglasio daje ekonomsko-socijalni položaj novinara u Crnoj Gori ugrožen rastućom inflacijom, kao i preopterećenošću medijskih radnika u protekle tri godine zbog koronavirusa, lokalnih i globalnih političkih dešavanja.

Generalni direktor Direktorata za medije Ministarstva kulture i medija, Neđeljko Rudović, rekao je da taj resor, u saradnji sa medijskim asocijalicama i nevladinim organizacijama, priprema prvu medijsku strategiju u Crnoj Gori, kao i set novih medijskih zakona.

”Ako neko želi da drži novinare u strahu da ne bi radili svoj posao i budu “poslušni”, služe se raznim mehanizmima kao što su prijetnje i nasilje nad novinarima. Crnogorsko društvo mora naći način da se izbori sa tim”, poručio je Rudović.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema kada je riječ o izazovima novinarstva je širenje govora mržnje i dezinformacija, odnosno pokušaja da se “uguši” novinarstvo.

Lars Talert iz švedskog medijskog instituta Fojo kazao je da je bezbjednost mnogo širi koncept od šlemova i pancira, i da je na neki način povezana sa svim što novinari rade ne samo u ratnim zonama, nego u svim državama.

On je, govoreći o tome šta je potrebno da novinarstvo bude održivo, rekao da se to ne odnosi samo na ekonomsku ili održivost radnog okruženja, već i na društvenu održivost u redakcijama i medijskim organizacijama.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković kazala je da je i dalje aktuelna jasna i oštra podijeljenost medijske zajednice, uz uvažavanje različitih uređivačkih politika i tržišne utakmice.

”Evidentni problem koji se, osim toga, ogledaju u nejednakoj samoregulaciji, slučajevima kršenja kodeksa novinara, nezavidnoj ekonomskoj situaciji u medijima, opterećuju medijsku scenu, istovremeno i cjelokupnu crnogorsku javnost”, ocijenila je Mijušković.

Mijušković smatra da treba osnažiti djelovanje Komisije za praćenje i istrage napada na novinare, prekinuti praksu nosilaca javnih ovlašćenja i političara da prijete otkazima, gašenjem medija i ugrožavanjem medijskim sloboda i podstiču atmosferu netrpeljivosti novinara i redakcije zbog nezadovoljstva izvještavanjem.

”S tim u vezi treba ojačati mehanizme pritužbi na rad medija, medijskih ombudsmana i samoregulatronih tijela”, dodala je Mijušković.

Govoreći o dezinformacijama, član Komisije za novinarsku etiku Ukrajine Oleg Khomenok, kazao je da u toj državi prisutno širenje dezinformacije i sa ruske i sa ukrajinske strane, čiji je cilj da mobilišu društvo i podstaknu na neke radnje.

On je rekao da se za borbu protiv širenja dezinformacija primjenjuju sudski mehanizmi koji omogućavaju da se prekine emitovanje određenih medija, kao i da Vlada aktivno sarađuje sa društvenim organizacijama koje su usmjerene na suprotstavljanje dezinformacijama.

Direktor Asocijacije za nezavisne medije Moldavije Petru Macovei kazao je da je ta država u centru dezinformacionih aktivnosti ruske propaganda, zbog svog geografskog položaja, ali i zbog toga što, kako je naveo, Rusija ne može da prihvati da države koje su nekada bile dio Sovjetskog saveza same biraju svoj put.

On je istakao da su društvene mreže glavni kanali za širenje dezinformacija, a da su osnovni izvor uglavnom proruski političari.

Macovei je kazao da je primijetio da i u Crnoj Gori postoje neki proruski mediji koji šire dezinformacije.

Urednik u redakciji za provjeru činjenica Raskrinkavanje.me Darvin Murić rekao je da nije novost da u Crnoj Gori postoje proruski mediji i portali koji otvoreno podržavaju agresiju na Ukrajinu i često plasiraju dezinformacije. On je rekao da je u Crnoj Gori problem dezinformacija znatno manji jer veće i relevantne redakcije ne podliježu takvim uticajima.

Sagovornici su saglasni da je problem što se dezinformacije šire mnogo brže nego one informacije koje ih opovrgnu, i da je medijska pismenost veoma važna kako bi građani umjeli da filtriraju informacije i razvijati kritičko razmišljanje.

Novinarka iz Srbije Jelena Zorić je, na panelu o ugrožavanju bezbjednosti novinara, kazala je da su proteklih deceniju novinari u državama regiona na meti: “Postoji tradicija napada i zločina nad novinarima, koji inače rade u javnom interesu i insistiraju na poštovanju institucija, ali i tradicija nerješavanja tih napada”.

Dušica Tomović iz Balkan Investigative Reporters Network (BIRN) rekla je da se metodogija napada i prijetnji novinarima mnogo promijenila, da se napadi sve češće dešavaju u digitalnom svijetu, a da redakcije medija nijesu svjesne koje su opasnosti i na koji način se ugrožava rad novinara.

Ona smatra da se na ovaj problem može uticati tako što bi se propisale procedure pravila ponašanja u redakcijama. Tomović, koja je istraživačka novinarka, kazala je da se osjeća sigurno i da smatra da u Crnoj Gori problem bezbjednosti novinara nije toliko izražen, navodeći da su napadi na novinare nekada zloupotrebljavani.

Marijana Camović Veličković iz SMCG naglasila je da u toj sindikalnoj organizaciji pripremaju smjernice za procjeni rizika, kako bi pitanje bezbjednosti novinara stavili na vrh agende poslodavaca.Ona je rekla da se posljednjih godina povećao broj napad na novinare, te da u posljednje tri godine ima više do 70 registrovanih napada i prijetnji, te da su se oni uglavnom preselili na onlajn sferu i napade tokom izvještavanja sa protesta.

“Redakcijama će se ponuditi smjernice, koje su samo prvi korak ka izgradnji kulture bezbjednosti zaposlenih u medijima i nadamo se da će oni uvidjeti njihov značaj u preveniranju i kontroli rizičnih situacija”, navela je Camović Veličković.

Član Komisije za istrage napada na novinare Dalibor Tomović kazao je da je rad tog tijela bio dugo opstruiran, ali da su tek sada počeli da dobijaju podatke koji nijesu zatamnjeni i da su uspostavili mnogo bolju komunikaciju sa državnim organima.

On je rekao da Komisiju, ali i crnogorsko društvo, opterećuju stari slučajevi koji su neriješeni, kao što su ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, pokušaj ubistva novinara Tufika Softića, napadi na Oliveru Lakić.