Video
Institut za ljekove i medicinska sredstva je prošle godine primio 144 prijave sumnje na neželjeno dejstvo lijeka, oni su kazali da je jedan od njihovih ciljeva povećanje broja dostavljenih prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka kao odraz bolje saradnje sa zdravstvenim radnicima, i pacijentima,na polju racionalne i bezbjedne primjene ljekova u Crnoj Gori.
Te prijave Institutu za ljekove i medicinska sredstva su, kaže Nuculović, sumnje na neželjena dejstva, jer to nijesu dokazana neželjena dejstva, kako tvrdi, već svi prijavljuju sumnje.
,,Sumnja znači da to neželjeno dejstvo nije dokazano, a može biti posljedica nekih druh faktora, primjera radi, psihičke, fizičke, fizičkog stanja, u stvari, samog pacijenta, hrane koju jede, i ostalih drugih faktora. Ovo je posljedica povećanja učestalosti farmaceuta, trenutno, zato što je bio u toku proces edukacije Smart farmaceut, koji je imao za neki cilj da poveća pogled farmaceuta na samo neželjeno dejstvo, i konekciju sa samim pacijentima. Mislim da, što se tiče ljekova, naša Agencija za ljekove radi odličan posao oko kontrole, tako da ne bi trebalo da bude problema što se te strane tiče”, rekao je Nuculović.
Pacijenti nijesu dovoljno edukovani, smatra Nuculović, jer je proces same sumnje na neželjeno dejstvo, naglašava on, prilično jednostavan i može se raditi, kako tvrdi, preko QR koda.
,,Nije potrebno puno podataka, međutim, to pacijenti ne znaju, ili kažu svojim ljekarima i farmaceutu. Dosta pacijenata je i uplašeno s te strane, da ako prijave neželjeno dejstvo neće moći da koriste lijek koji im je potreban, jer često puta je korist mnogo veća od rizika”, istakao je Nuculović.
Sumnje na neželjena dejstva najčešće se odnose, kaže Nuculović, na antibiotike, te iz tog razloga, ističe on, uz antibiotik se obavezno uzima i probiotik, kako kaže, jer je se time sprječava najčešće neželjeno dejstvo antibiotika.
Preporučeno
,,Tu su ljekovi za šećer, koji često mogu spustiti šećer nisko pa da dođe do problema, a zatim neki ljekovi za hipertenziju, poznati AC inhibitori, koji mogu izazvati blagi učestali kašalj, to je neka česta pojava. Ono što treba da znamo je da treba gledati doze, veća doza je pokazatelj isto veće šanse za neželjeno dejstvo, a isto tako treba pričati sa svojim ljekarima i farmaceutima o stanju organizma, primjera radi, insuficijencije jetre i bubrega mogu uticati na prikazivanje neželjenih dejstava”, zaključio je Nuculović
