Upozorenje prethodi posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića 17. svibnja radi postavljanja kamena temeljca brane Buk Bijela (2) – projekta koji je daleko od spremnosti  za izgradnju.

Tvrtka u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) (49%) i Elektroprivrede Srbije (51%) planira seriju od tri brane na gornjoj Drini – Buk Bijela, Foča i Paunci – ukupne snage oko 180 megavata.

U srpnju 2017. potpisan je memorandum o izgradnji Buk Bijele s kineskom Nacionalnom aero-tehnološkom međunarodnom inženjerskom korporacijom (AVIC-ENG) (3), no nije potpisan konačni ugovor o gradnji. Građevinska dozvola za sada je obezbijeđena samo za pripremne radove.

Osim činjenice da nije potpisan ni jedan ugovor o zajmu, pa izvor finansiranja ostaje nepoznat, nikada nije objavljena ni studija izvodljivosti, što postavlja pitanje postoji li ona uopšte?

Unatoč činjenici da Drina čini dio granice Bosne i Hercegovine s Crnom Gorom i Srbijom, od državnih institucija BiH niko do sada nije podnio zahtjev za saglasnost za izgradnju ove hidroelektrane, dok Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine još uvijek ispituje slučaj. U prosincu 2020. godine, 24 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine pokrenula su postupak pred Ustavnim sudom protiv odluke Republike Srpske o izdavanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini, budući da odluke u vezi s državnom imovinom poput rijeka na međunarodnim granicama, mogu samo biti donijete na državnoj razini (4).

U tijeku je i slučaj pred Odborom za provedbu Espoo konvencije zbog propusta Bosne i Hercegovine da se savjetuje sa Crnom Gorom o prekograničnim uticajima hidroelektrana na gornjoj Drini na životnu sredinu. Skupina nevladinih organizacija podnijela je žalbu Odboru u maju 2020., što je slijedila crnogorska vlada u prosincu iste godine (5).

Postupak koji je pokrenuo Aarhus centar u Sarajevu također je u toku na Vrhovnom sudu Republike Srpske, tražeći da se ospori odluka Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske iz 2019. godine kojom je omogućeno ERS-u da se osloni na procjenu utjecaja na životnu sredinu koja datira od prije deset godina i koja sadrži izuzetno mnogo manjkavosti, umjesto da zahtijeva izradu nove studije po osnovu  zahtjeva ERS-a za novu okolišnu dozvolu (6).

‘ERS tvrdi – bez ikakvih dokaza – da izgradnjom HE Buk Bijela neće biti prekograničnog utjecaja, navodi Nataša Kovačević iz Green Home, Crna Gora. ‘Zapravo, ako akumulacija doseže do 434 mnv. to ne bi samo poremetilo migraciju ugrožene mladice i drugih vrsta, već bi zapravo akumulacija prodrla i u teritoriju Crne Gore, jer se na granici visina kotira na 432,37mnv’, dodala je.

‘Ne samo što su Tara i Drina dugi niz godina popularne za rafting i kajakarenje, one svojom ljepotom predstavljaju prave bisere Balkana. Izgradnjom planiranih hidroakumulacija na Drini prijeti potpuno uništenje skoro 30 km toka, a građanima Foče i okoline predstavlja prijetnju po zdravlje. Shodno tome, potreba za očuvanjem rijeka za buduće generacije, upravo u netaknutom obliku kakve su nama date, ne smije se dovesti u pitanje'’ dodao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu, Banja Luka.

Saopštenje potpisuju: 

Aarhus Centar u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

Centar za životnu sredinu, Bosna i Hercegovina

Green Home, Crna Gora

Nature Lovers Montenegro, Crna Gora

NVO Da zaživi selo, Crna Gora

SRK Lipljen Pljevlja, Crna Gora

WWF Adria