Video
Katastrofalni rezultati zdravstvenih vlasti u borbi protiv COVID-19 pokazuju i podaci da je od 4. decembra prošle godine, kada je u Skupštini Crne Gore izabrana nova vlada do 2. marta ove godine, preminuo 501 građanin Crne Gore, što je praktično polovina od ukupnog broja preminulih od početka epidemije, polovinom marta prošle godine. Sama ova činjenica dovoljna je da se postavi pitanje odgovornosti ministarke zdravlja, ali i kompletne vlade, zbog očiglednog nesnalaženja u borbi protiv COVID-a, i donošenja odluka koje pobuđuju sumnju u neke druge razloge koji nijesu zdravstvene prirode, pišu Dnevne novine.
Kako se Crna Gora borila protiv pandemije tokom prvog i drugog talasa, od marta do decembra prošle godine?
Crna Gora je, podsjetimo, prve privremene mjere u sprečavanju širenja novog virusa donijela 13. marta 2020. Tog dana je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti odlučilo da zabrani sva javna i privatna okupljanja, posjete bolnicama i zatvorima, uplovljavanje svih kruzera i jahti do 2. aprila, te da od 16. marta, na najmanje 15 dana, prekine rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Sljedeća mjera 16. marta država je zatvorila granične prelaze za sve strance, osim za one sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori, zatvorila ugostiteljske objekte, tržne centre, dječje igraonice i kladionice.
Dan kasnije su obustavljeni letovi, međunarodni putnički željeznički saobraćaj, kao i autobuski prevoz putnika u međunarodnom drumskom saobraćaju.
Dakle, sve je to urađeno dok nije još bilo nijednog registrovanog slučaja infekcije COVID-19.
Prvi slučaj korone kod dvije žene, potvrđen je 17. marta. Prva žrtva korone bila je 22. marta. Uslijedila je nastava na daljinu, a potom (26. marta) “zaključavanje” Tuzi zbog 15 inficiranih u jednom danu.
Strogim mjerama Crna Gora je 11. aprila imala najnižu stopu smrtnosti među zemljama bivše Jugoslavije, a istovremeno je bila i posljednja država u Evropi u kojoj je registrovan korona virus. U tom momentu imali smo 252 potvrđena slučaja i dvoje preminulih.
Nakon samo dva mjeseca borbe sa epidemijom, Crna Gora je 25. maja prošle godine, proglašena prvom “korona fri” državom.
Borbu protiv korone pratile su i brojne donacije, od Evropske unije, država NATO-a, Kine… Svjetske zdravstvene organizacije, a svojim vrijednim novčanim iznosima pomogle su praktično sve kompanije i preduzeća u Crnoj Gori, kao i dijaspora i brojni pojedinci poput biznismena Petrosa Statisa, Veselina Mijača, Hajriza Brčvaka… Svi su iskazali spremnost da pomognu Crnoj Gori da se što uspješnije izbori sa epidemijom novog korona virusa.
Nacionalno koordinaciono tijelo svakodnevno je zasijedalo i građani su uvijek imali prave informacije. Zahvaljujući tim mjerama tokom prvog i drugog talasa obezbijeđeno je da zaraza ne dođe do ustanova kolektivnog smještaja (prvi slučaj zabilježen je krajem septembra prošle godine).
Drastično povećanje broja zaraženih pojavljuje se nakon oktobra, što se povezuje sa činjenicom da je na sahrani mitropolita Amfilohija bilo hiljade ljudi koji nijesu nosili maske i koji su se pričešćivali jednom kašičicom.
Nakon toga kreće konstantno povećanje broja preminulih sa 191, koliko ih je bilo 8. oktobra kada je predsjednik Đukanović predložio Zdravka Krivokapića za mandatara, do 1.023, što je podatak od 2. marta ove godine.
Crni rekord zabilježen je u februaru ove godine. Ponovimo podatak u prošlom mjesecu preminulo je čak 210 naših građana, što čini petinu od ukupnog broja umrlih od početka epidemije.
Rekordni su brojevi pacijenata koji se liječe u zdravstvenim ustanovama. U Kliničkom centru Crne Gore liječi se 131, a u barskoj bolnici 113 pacijenata. U kritičnom stanju u ove dvije ustanove je 100 oboljelih.
KAD LJEKARI ZAPLAČU
Uprkos ovakvim katastrofalnim podacima, nova vlast i ministarka zdravlja odbijali su donacije vakcina, koje su, da podsjetimo, ponudili grčki biznismen Petros Statis (10.000 plus 40.000) i ruski biznismen Oleg Deripaska, koji je, prema pisanju medija, pokazao spremnost da donira 100.000 vakcina. Ništa od toga nova vlada nije htjela da prihvati, tako da smo danas u samom vrhu po broju umrlih i zaraženih u svijetu i praktično na začelju po broju vakcinisanih.
Za sve ovo do sada niko nije snosio odgovornost. A, kakva je situacija najbolje govori detalj iz jednog primorskog grada koji je DN ispričao čitalac čije je ime poznato redakciji. Doveo je bolesnog oca sa visokom temperaturom, koji se tresao od groznice, ali nije uspio da ga ubaci u Dom zdravlja, jer je tamo već bilo previše bolesnih koji su čekali da ih prime ljekari. Ispred tog objekta takođe je bio veliki broj bolesnih. Izašao je ljekar i zaplakao rekao je: Ne mogu vam pomoći.
Preporučeno
Čovjek koji je doveden sa visokom temperaturom, a riječ je o starijoj osobi, primao je infuziju ispred zdravstvenog objekta. Treba li ovome komentar? Da li će neko snositi odgovornost? Što nas čeka u narednim danima? Zasad izgleda samo možemo da brojimo koliko je inficiranih i preminulih, dok se ministarka i njen kabinet bave smjenama.
