Video
U razgovoru za Dnevne komentarisao je činjenicu da 15.000 mališana u Crnoj Gori nije primilo MMR vakcinu, a ta brojka je, sudeći po ocjenama Kavarića, zabrinjavajuća je.
Govoreći o tome šta to znači sa epidemiološkog aspekta, upozorava da bi 15.000 djece u Crnoj Gori moglo biti potencijalno inficirano malim boginjama u eventualnoj epidemiji.
Samim tim, bili bi, kaže on, izloženi “veoma opasnim komplikacijama, pa i ugrožavanju života”.
“Epidemiološki, to bi bila više nego nepovoljna situacija koja bi dramatično ugrozila javno zdravlje u našoj državi, što bi opet u postojećim okolnostima bilo tragično ”, rekao je Kavarić.
Stoga je, kako je rekao, pravi i presudan trenutak da roditelji, u vremenu kovid pandemije i mogućih epidemija malih boginja i gripa, budu roditelji u pravom i najširem smislu te riječi i, napominje, veličanstvene uloge koja im je dodijeljena.
“Da zaštite i odbrane zdravlje i živote svoje djece. Svojom roditeljskom ljubavlju i vakcinacijom. Jer u ovom dramatičnom trenutku za ljudsku civilizaciju, voljeti svoje dijete znači vakcinisati ga”, rekao je Kavarić.
Na pitanje Dnevnih koliko je ovoliki procenat nevakcinisane djece MMR-om opasan u jeku epidemije korona virusa, te strahuje li od sudara morbila, gripa i kovida, Kavarić odgovara da je najgore od svega što je takav scenario vrlo realan.
“Ionako iscrpljen zdravstveni sistem bi bio u još većem izazovu sa dolaskom gripa, koji se očekuje početkom novembra, i malih boginja. Pojava jednog od ovih oboljenja značajno slabi imunološki sistem djeteta i uzrokuje znatno težu sliku ako se istovremeno pojavi i drugo ili treće oboljenje”, kaže Kavarić.
Time bi se, napominje on, zatvorio začarani krug simultane neravnopravne borbe koju bi oslabljeni dječiji organizam morao da vodi na više strana.
Preporučeno
“Ako sve ovo nije dovoljno da nadležni, ali svi, bez izuzetka, od prvog do posljednjeg, odmah povedu najširu, najmasovniju i najsveobuhvatniju promociju i kampanju vakcinacije i protiv kovida i malih boginja (MMR) i dolazećeg gripa, zaista se postavlja profesionalno i etičko pitanje smisla civilizacijskih vrijednosti, kao i uopšte postojanja ovakvog zdravstvenog sistema, njegovih ciljeva i uloge u savremenom društvu”, zaključio je Kavarić.
