Video
”Pravda je spora ali dostižna”… Iako ovu izreku mnogi doživaljvaju kao kliše, postoje slučajevi koji je u potpunosti opravdavaju.
Prošle sedmice zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Armenko donijela je Mišljenje u kojem jasno naznačava da je Komisija za etički kodeks Tužilačkog savjeta, povrijedila pravo na privatnost tužioca Miloša Šoškića. Armenko u odluci koja je donesena 23. novembra navodi da je Etička komisija prekoračila svoja ovlašćenja time što je donijela Mišljenje da je državni tužilac ”povrijedio pravila”, a takođe primjećuje da Mišljenje Etičke komisije nije ”obrazloženo niti su dati dovoljni, uvjerljivi i relevantni razlozi” kao i da ”ne sadrži analizu konkretnog slučaja”!
Podsjetimo, Komisija za Etički kodeks državnih tužilaca donijela je početkom januara prošle godine mišljenje da je tadašnji viši državni tužilac u Podgorici (sada specijalni tužilac) Miloš Šoškić, prekršio Etički kodeks u tržnom centru “Delta City” kada je njega i biznismena Zorana Bećirovića zaskočio novinar dnevnog lista “Dan” Vladimir Otašević. Komisija je tada utvrdila da je ”Etički kodeks prekršen jer se Šoškić družio sa osobom protiv koje je nadležno tužilaštvo pokrenulo postupak po krivičnoj prijavi (Bećirovićem)”.
Etičku komisiju koja je donijela mišljenje na štetu Šoškića, sačinjavali su bivši v.d. vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković, bivša vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić i tužiteljka Radmila Ćuković.
Etička komisija prekršila Ustav i Evropsku konvenciju
”Donošenjem (davanjem) Mišljenja Komisije za etički kodeks državnih tužilaca od 24. decembra 2019. godine, podnosiocu pritužbe povrijeđeno je pravo na privatni život iz člana 40. Ustava Crne Gore i sljedstveno tome član 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda”, navodi se u odluci zamjenice Ombudsmana.
Kako se dalje ističe, Ombudsman je Tužilačkom savjetu – Komisiji za Etički kodeks državnih tužilaca dao preporuku.
”U ovakvim i sličnim situacijama, da kad donijeto Mišljenje može na bilo koju način da utiče na određeno pravo zaštićeno Ustavom Crne Gore, isto obrazloži jasnim i uvjerljivim razlozima zbog kojih je ponašanje u konkrentom slučaju takvo da opravda nužnu i neodložnu potrebu da se ograniči, te da se uz adekvatno obrazloženje izvrši balansiranje i uspostavljanje pravedne ravnoteže između relevantnih suprotstavljenih javnih i privatnih interesa”, navodi se u odluci koju potpisuje Snežana Armenko.
Zamjenica Ombudsmana takođe primjećuje da je Tužilački savjet (Etička komisija) donio mišljenje da je podnosilac pritužbe kao državni tužilac,”povrijedio pravila”, dok je njihova nadležnost u tom pravcu definisana kao ”davanje mišljenja da li je neko ponašanje u skladu sa etikom”.
”U tom pravcu je preporuka zaštitinika, da je zbog značaja, pravnih posljedica i pravne snage Mišljenja, posebno u odnosu na državne tužioce na koje se odnosi Mišljenje, poželjno primjenjivati adekvatnu zakonsku formulaciju njegove nadležnosti shodno članu 21. st. 3 Zakona o državnom tužilaštvu, kako bi se izbjegla pogrešna tumačenja pravnog tumačenja i pravne snage tako i tih Mišljenja”, stoji u odluci.
Etička komisija se umješala u pravo na privatnost
Armenko u svojoj odluci ističe da Šoškić nije prekršio kodeks iako je Etička komisija smatrala da je to učinio. Zamjenica ombudsmana obrazložila je svoje mišljenje:
”Podnosilac pritužbe (Miloš Šoškić) je u vrijeme spornog događaja i donošenja Mišljenja, obavljao funkciju tužioca u Višem državnom tužilaštvu i nije bio nadležan za odlučivanje po podnijetim krivičnim prijavama, niti je na bilo koji način doveden u vezu sa postupanjem po istim”, navodi se u obrazloženju zamjenice Ombudsmana.
Armenko zaključuje da se donošenjem Mišljenja, ”Etička komisija kao nadležni organ umješala u pravo na privatni život Šoškića, budući da je postavila standard i odlučila o razvoju i održavanju odnosa državnog tužioca sa drugim licima u privatnom životu, u slobodno vrijeme”.
Nedostatak činjnica
U sljedećoj tački zamjenica Ombudsmana navodi da je Etička komisija donijela mišljenje na osnovu prikupljenih činjenica, međutim, primjećuje se da ”nije dato bilo kakvo činjenično utvrđenje i ocjena izvedenih dokaza pojedinačno”.
”Dispozitiv mišljenja ne sadrži analizu konkretnog slučaja”, navodi se u odluci.
Armenko takođe konstatuje da nedostaje jasan i uvjerljiv razlog i pojašnjenje ”da li, i iz kojih razloga takvo ponašanje šteti ugledu državnih tužilaca čak i u situaciji kada podnosilac pritužbe nije insititucionalnom nadležnošću involviran u predmetni slučaj (u smislu da je lično zadužen za određeni predmet)”.
”Stoga sama konstatacija da je protiv određenog lica podnijeta krivična prijava nadležnom državnom tužilaštvu nije po mišljenju Zaštitinika dovoljna i relevantna da opravda zadiranje u privatni život. Mišljenje nije obrazloženo niti je je pri njegovom donošenju izvršeno balansiranje suprostavljenih prava, tačnije prepoznavanja neophodnosti miješanja u privatni život, imajući u vidu konkretne okolnosti predmeta”, navodi zamjenica Ombudsmana.
Preporučeno
”Dakle, ovako dato Mišljenje (Etičke komisije) nije obrazloženo niti su dati dovoljni, uvjerljivi i relevantni razlozi, kao što uz izvjestan stepen (polje) slobodne procjene, nije izvršeno balansiranje i uspostavljanje pravedne ravnoteže između relevantnih suprotstavljenih javnih i privatnih interesa”, navodi se u obrazloženju zamjenice Ombudsmana.
