Riječ je o dokumentu koji bi trebalo da obuhvati četiri osnovne oblasti priprema za proširenu Uniju: vrijednosti, politike, budžet i upravljanje i ponudi odgovore na pitanje može li EU sa više od 27 članica efikasno da donosi odluke, finansira zajedničke politike i zaštiti vladavinu prava.

Datum 30. septembar naveden je u indikativnoj agendi Evropske komisije, zbog čega još ne predstavlja čvrstu garanciju da će dokument tog dana biti usvojen. Njegovo predstavljanje već je odlagano, a konačni termin zavisi od dnevnog reda Kolegijuma, a najave su da bi ipak mogao biti usvojen. Poslije toga je za 15. oktobar predviđena strateška rasprava lidera EU o proširenju pa se može reći da je usvajanje takvog dokumenta koji bi bio priprema za taj sastanak.

Kolegijum evropskih komesara političko je rukovodstvo Evropske komisije i čini ga 27 komesara po jedan iz svake države članice. Svaki član zadužen je za određenu oblast, dok je resor proširenja povjeren komesarki Marti Kos.

Buduće analize trebalo bi da pokažu kakve bi posljedice novo proširenje imalo na zajedničko tržište, poljoprivredu, energetiku, bezbjednost hrane, odbranu, migracije, budžet i institucionalno odlučivanje. Njihov predmet zato nijesu samo obaveze država kandidata, već i spremnost same Evropske unije da primi nove članice.

Razmatranje dokumenta dolazi šest mjeseci nakon što je Evropski parlament 11. marta usvojio Rezoluciju o Strategiji proširenja EU. Rezolucija je jedan od političkih temelja buduće pretpristupne politike, ali nije pravno obavezujuća i sama po sebi ne mijenja postojeća pravila pregovora.

Kolegijum evropskih komesara, FOTO: EU Commision

Njome je EP zatražio postepeno napuštanje jednoglasnosti prilikom odlučivanja o međukoracima u procesu pristupanja, uključujući otvaranje i zatvaranje pregovaračkih klastera i poglavlja.

Prema tom prijedlogu, o pojedinim odlukama glasalo bi se kvalifikovanom većinom, čime bi se smanjila mogućnost da jedna država članica zbog političkog ili bilateralnog spora samostalno zaustavi napredovanje kandidata koji je ispunio tehničke uslove.

Takav sistem još nije usvojen. Za njegovu primjenu bile bi potrebne odluke nadležnih institucija EU i saglasnost država članica, koje i dalje imaju ključnu ulogu u politici proširenja.

PRIPREMA ZA NOVE ČLANICE

Pretpristupne analize Evropske komisije ne mogu se posmatrati samo kao razrada martovske rezolucije Evropskog parlamenta.

Komisija je još u martu 2024. godine utvrdila četiri područja priprema za proširenu Uniju: vrijednosti, politike, budžet i upravljanje. Tada je naglašeno da proširenje mora ostati zasnovano na pojedinačnim zaslugama kandidata, ali i da EU mora ojačati sposobnost efikasnog odlučivanja i djelovanja.

Evropski savjet je potom pozvao Komisiju da pripremi detaljne analize kako bi unutrašnje reforme Unije napredovale paralelno sa pristupnim procesima država kandidata.

Cilj je da u trenutku mogućeg prijema novih članica budu spremne obje strane – države koje pristupaju i Evropska unija koja ih prima.

Budući dokument zato bi trebalo da procijeni koliko je sadašnji sistem odlučivanja održiv u proširenoj Uniji, koje politike će zahtijevati izmjene i koliko bi novo proširenje koštalo evropski budžet.

Posebno osjetljiva pitanja biće zajednička poljoprivredna politika, kohezioni fondovi, funkcionisanje jedinstvenog tržišta, energetika, migracije, odbrana i mehanizmi zaštite vladavine prava.

Rad Komisije zasniva se na njenom dokumentu iz 2024. godine, zaključcima Evropskog savjeta i programu rada za 2026, dok martovska rezolucija EP predstavlja važan dodatni politički signal.

POHVALE CRNOJ GORI

EP u martovskoj rezoluciji pohvalio je Crnu Goru zbog znatnog napretka i primio k znanju ambiciju države da pristupne pregovore završi do kraja 2026. godine.

Parlamentarci su pozvali institucije i države članice EU, posebno Evropski savjet, da pozitivno odgovore na takvo zalaganje, uklone prepreke koje postoje na strani Unije i povećaju vjerodostojnost i predvidljivost procesa proširenja.

Ilustracija, FOTO: Pobjeda

Istovremeno je naglašeno da ubrzavanje pregovora ne smije značiti ublažavanje uslova za članstvo. Proces mora ostati zasnovan na rezultatima svake države pojedinačno, uz strogu kontrolu sprovođenja reformi.

Za Crnu Goru bi eventualno uvođenje kvalifikovane većine pri zatvaranju poglavlja moglo biti posebno značajno. Takva promjena smanjila bi prostor da jedna članica iz bilateralnih ili unutrašnjopolitičkih razloga blokira napredovanje kandidata i kada Evropska komisija ocijeni da su mjerila ispunjena.Međutim, riječ je i dalje o zahtjevu Evropskog parlamenta, a ne o važećem pravilu. Dok države članice ne donesu odgovarajuću odluku, za ključne međukorake u pregovorima ostaje potrebna njihova saglasnost.

REVERZIBILNE POGODNOSTI

Evropski parlament podržava postepeno uključivanje kandidata u pojedine politike, programe i djelove zajedničkog tržišta prije punopravnog članstva. Cilj je da građani ranije osjete koristi evropske integracije i da se države kandidati postepeno pripreme za obaveze koje donosi članstvo.

Takva integracija, međutim, ne bi bila bezuslovna.

Rezolucijom se traži da pogodnosti stečene tokom pristupanja budu reverzibilne – odnosno da mogu biti ograničene, suspendovane ili ukinute ako država kandidat prestane da ispunjava obaveze ili ozbiljno nazaduje u oblastima demokratije, vladavine prava i ljudskih prava.

To ne znači da bi svaka loša ocjena Evropske komisije automatski dovodila do ukidanja stečenih prava, ponovnog otvaranja zatvorenih poglavlja ili vraćanja viza. Za svaku korektivnu mjeru morala bi da postoji pravna osnova i da bude sprovedena odgovarajuća procedura EU.

Za Crnu Goru takav pristup znači da koristi ostvarene prije članstva ne bi zavisile samo od jednokratnog ispunjavanja mjerila. Država bi morala da pokaže da su reforme trajne i da nema nazadovanja nakon privremenog ili konačnog zatvaranja pojedinih poglavlja.

NEMA „ČLANSTVA DRUGOG REDA“

Evropski parlament istovremeno se usprotivio mogućnosti da postepena integracija postane zamjena za punopravno članstvo.

U Rezoluciji je naglašeno da budućim članicama ne smiju trajno biti uskraćena prava koja imaju ostale države EU niti se smiju stvarati različite kategorije članstva.

Postepeno uključivanje treba da bude priprema za članstvo, a ne trajni položaj između statusa kandidata i ravnopravne članice.

Ipak, još nije poznato kako će to načelo biti razrađeno u dokumentu Evropske komisije. Komisija bi trebalo da procijeni i moguće zaštitne mjere koje bi se primjenjivale tokom pristupanja ili nakon prijema novih članica.

Evropski parlament pozvao je Komisiju da predloži evropski mehanizam zaštite demokratije u budućim članicama. Takav sistem mogao bi da omogući zamrzavanje pojedinih pristupnih pogodnosti ako se nakon članstva utvrdi ozbiljno nazadovanje u vladavini prava.

BEZVIZNI REŽIM NIJE BEZUSLOVAN

Jedan od politički najosjetljivijih djelova Rezolucije odnosi se na viznu liberalizaciju, koju Evropski parlament opisuje kao jedan od najuspješnijih i među građanima najvidljivijih rezultata postepene integracije.

Parlament podržava mogućnost aktiviranja mehanizma suspenzije bezviznog režima prema državama obuhvaćenim procesom proširenja u slučajevima ozbiljnog demokratskog nazadovanja i teških kršenja ljudskih prava.

Kao naročito ozbiljni primjeri navedeni su progon i nasilje prema mirnim demonstrantima, aktivistima civilnog društva, novinarima i opozicionim političarima.

Evropski parlament, FOTO: EU Pairlament

To, međutim, ne znači da bi negativna ocjena u godišnjem izvještaju Komisije automatski vratila vize građanima određene države. Suspenzija bi zahtijevala utvrđivanje propisanih razloga, procjenu institucija EU i sprovođenje postupka predviđenog evropskim pravilima.

Politička poruka je, ipak, jasna: bezvizni režim i druge koristi približavanja Evropskoj uniji ne smatraju se bezuslovnim i nepovratnim ako država ozbiljno odstupi od demokratskih standarda.

Za Crnu Goru novi pristup donosi istovremeno priliku i upozorenje. Ograničavanje pojedinačnih veta moglo bi ubrzati tehnički dio pregovora, ali bi stroža reverzibilnost učinila da ozbiljan zastoj ili nazadovanje u reformama proizvedu neposrednije političke posljedice.

UKIDANJE JEDNOGLASNOSTI

Evropski parlament založio se za postepeno uvođenje kvalifikovane većine prilikom odlučivanja o međukoracima u procesu pristupanja. To bi moglo obuhvatiti odluke o otvaranju i zatvaranju pregovaračkih klastera i pojedinačnih poglavlja.

Prema sadašnjim pravilima i praksi, za ključne odluke u procesu proširenja potrebna je saglasnost država članica. Zbog toga jedna članica može zaustaviti napredovanje kandidata i kada Evropska komisija procijeni da su tehnički uslovi ispunjeni.

Prelazak na kvalifikovanu većinu smanjio bi mogućnost bilateralnih blokada i korišćenja politike proširenja za sporove koji nijesu neposredno povezani sa evropskim pravilima i pristupnim mjerilima.

Kvalifikovana većina u Savjetu EU uobičajeno podrazumijeva podršku najmanje 55 odsto država članica, odnosno najmanje 15 od 27 država, koje predstavljaju najmanje 65 odsto stanovništva Unije.

To ne bi značilo potpuno ukidanje jednoglasnosti. Evropski parlament govori o međukoracima u pregovorima, dok bi konačna odluka o prijemu nove članice i ugovor o pristupanju i dalje zahtijevali saglasnost svih država članica i ratifikaciju u skladu sa njihovim ustavnim pravilima.

Za Crnu Goru bi takva promjena mogla smanjiti opasnost da jedna država iz političkih ili bilateralnih razloga blokira zatvaranje poglavlja. Ipak, države članice takvu promjenu još nijesu usvojile.

Izraz „ukidanje veta“ zato treba razumjeti kao moguće ograničavanje jednoglasnosti u pojedinim fazama pregovora, a ne kao potpuno uklanjanje veta iz procesa pristupanja.

FINIŠ KAO TRKA SA VREMENOM

Ako Crna Gora želi da pregovore završi do kraja godine, najveći dio preostalih obaveza moraće da ispuni u kratkom roku, dok će svako zatvaranje poglavlja i dalje zavisiti od političke saglasnosti država članica.

Dodatni izazov predstavljaće odluke koje treba donijeti u crnogorskom parlamentu, posebno u oblastima koje zahtijevaju kvalifikovanu većinu ili otvaraju osjetljiva politička i identitetska pitanja.

Uz moguće unutrašnje blokade, bilateralne zahtjeve pojedinih članica i sve strožu kontrolu trajnosti reformi, završnica pristupnih pregovora već sada dobija obilježja trke sa vremenom, ali i sa interesima koji nijesu uvijek neposredno povezani sa ispunjavanjem evropskih standarda.

Fon der Lajen: Uskoro planovi za najnaprednije kandidate

Predsjednica EK Ursula fon der Lajen u jučerašnjem govoru o stanju EU dala je nekoliko ključnih poruka za zemlje kandidate.

Prvo se osvrnula na samu EU, uz stav da „Evropa može postići rezultate tamo gdje je to zaista važno“, ali i da moraju „ponovo osvojiti i srca Evropljana i stvoriti osjećaj pripadnosti nečemu većem“.

“Dovoljno je pogledati Ukrajinu i Moldaviju. Zapadni Balkan. Dovoljno je pogledati sve one zemlje bliske našoj Uniji. A budući da njihova budućnost leži unutar naše Unije, uskoro ćemo predložiti planove aktivnosti za kandidate koji su ostvarili najveći napredak”, najavila je ona.

Ursula fon der Lajen, FOTO: Dragan Mijatović

Kako je precizirala, proces će i dalje zasnivati na zaslugama. Ujedno, potcrtala je da „poštovanje evropskih vrijednosti nije predmet pregovora“.

“Zgrožena sam prizorima sa sahrane Ratka Mladića u Beogradu prošle sedmice. On je počinio najužasnije zločine protiv čovječnosti. Veličanju ratnih zločinaca jednostavno nije mjesto u Evropskoj uniji. Sve žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije zaslužuju da ih se sjećamo, a sve njihove porodice zaslužuju naše saosjećanje. Jer to je ono što branimo kao Unija: istinu, pravdu i poštovanje naših vrijednosti”, zaključila je Fon der Lajen.

Ove poruke juče je komentarisala komesarka Marta Kos, ističući da se „krećemo ka proširenoj EU“.

“Predsjednica Fon der Lajen je u svom govoru o stanju EU najavila da ćemo uskoro predložiti planove aktivnosti za kandidate koji su najviše napredovali. Oni će utvrditi jasnu listu prioriteta: vremenske okvire i konkretne rezultate kako bi se pomoglo onima koji su najviše napredovale u neophodnim reformama. Ova razjašnjenja pomoći će i nama da se pripremimo za naredni korak u proširenju i jačanju naše EU”, navela je Kos na mreži Iks.