– Nasilje nad ženama predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i sloboda, ali i prepreku razvoju društva u kojem svi građani i građanke uživaju jednakost, sigurnost i dostojanstvo – saopšteno je iz institucije Zaštitnika.

Ističe se da podaci i iskustva žena koje se suočavaju sa nasiljem jasno ukazuju na potrebu hitnog i sveobuhvatnog djelovanja nadležnih institucija, kao i snažnije podrške u prevenciji i zaštiti žrtava.

Podsjeća se da je, prema podacima Sudskog savjeta, od 1. januara do 31. jula 2025. godine, za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici iz člana 220 KZCG, u radu bilo 786 predmeta, dok je za isti period prošle godine bilo 446.

U tom periodu riješeno je 396 predmeta, od čega 187 pravosnažno.

– U odnosu na pravosnažne presude, izrečene su sljedeće kazne: zatvorska kazna – 70; kazna zatvora u prostorijama za stanovanje – 21; uslovna osuda – 86; rad u javnom interesu – 2; zabrana približavanja – 33; obavezno liječenje alkoholičara – 19; obavezno liječenje narkomana – 7; obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi – 7; obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi – 4; obavezno psihijatrijsko liječenje – 4; vaspitna mjera posebne obaveze – 2 – piše u saopštenju.

Povezani članci

Društvo

Nasilje nad ženama – svakodnevica u Crnoj Gori; Rakočević za Standard: Iako zakoni postoje, implementacija ostaje samo slovo na papiru

Hronika

Sistem ne vjeruje ženama, žrtvama porodičnog nasilja: Vrtimo se u krug – od slučaja do slučaja

Politika

Milatović: Proširiti okvir nadležnosti Ombudsmana u cilju afirmisanja vrijednosti vladavine prava

Kako navode, rodno zasnovano nasilje ostaje jedno od pitanja koje ozbiljno opterećuje naše društvo, a institucija Zaštitnika daje punu podršku ideji, koja je pretočena u zakonodavnu inicijativu, da dođe do kriminalizacije femicida.

Istaknuto je i da je rodno zasnovano nasilje izraženo i kroz prisustvo mizoginog, seksističkog, odnosno diskriminatornog govora prema ženama, samo zato što su žene, što dovodi do daljeg jačanja rodnih stereotipa i nasilja u realnoj i virtuelnoj stvarnosti, posebno na društvenim mrežama, za šta još uvijek nema adekvatnog sistemskog odgovora.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pozvao je sve relevantne institucije da obezbijede efikasnu primjenu mehanizama zaštite, unaprijede sistem prijavljivanja i reagovanja, intenziviraju edukacije i kampanje, te uključe zajednicu u aktivno suzbijanje nasilja nad ženama.

– Nasilje nad ženama nije privatna stvar, već društveni problem kojem se mora stati na put – naglašava se u saopštenju.

Zaključuje da institucija ostaje posvećena zaštiti prava žena i pružanju podrške svima koji su pogođeni nasiljem, podsjećajući da je poštovanje ljudskih prava i sloboda temelj svake demokratske zajednice.