Video
Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog, kako je navedeno u njihovom saopštenju, uznemirujuće vandalskog i bezobzirnog napada na transrodnu osobu u Kolašinu i očekuje da će nadležni organi efikasno procesuiratii počinioce.
Preporučeno
“Po ko zna koji put moramo ponoviti da su krajnje neprihvatljive ovakve i slične vrste nasilja, kojima se grubo krše ljudska prava zbog stvarne ili pretpostavljene seksualne pripadnosti i/ili rodnog identiteta i da zaslužuju efikasnu reakciju i osudu- ne samo institucija sistema već i javnosti. Ona mora biti adekvatna i pravovremena kako bi dokazali da homofobiji nema mjesta u društvu, koje kroz dugogodišnje integracione i reformske procese mora biti posvećeno dostizanju najviših standarda demokratije i vladavine prava. S tim u vezi, neprihvatljivi su svi oblici dodatnog ugrožavanja položaja ranjivih i marginalizovanih grupa, a posebno nasilje, kao što je brutalan čin ugrožavanja fizičkog i psihičkog integriteta na pragu sopstvenog doma koji se dogodio u Kolašinu”, navodi se u saopštenju.
Kako su saopštili, po saznanju za događaj, predstavnici Institucije su o tome i daljim pravcima djelovanja u nastupajućim danima razgovarali sa aktivistima Asocijacije KVIR Montenegro koja zagovara i štiti prava LGBTIQ osoba, a pridružili su se i apelu Asocijacije Spektra da se intenzivira rad na implementaciji svih onih aktivnosti koje će kreirati sigurno okruženje za transrodne, ali i sve one osobe koje zbog svoje različitosti doživljavaju nejednak i ponižavajući tretman.
“U susret Povorci ponosa, još jednom šaljemo snažnu poruku podrške LGBTIQ osobama da će Zaštitnik nastaviti da podstiče i zagovara sve neophodne promjene kako bi njihov život bio kvalitetniji i u skladu sa garantovanim pravima i slobodama, uključujući i usvajanje Zakona o životnom patnerstvu osoba istog pola”, piše u saopštenju.
Još jednom su, kako kažu, sa posebnom zabrinutošću skreću pažnju na pojavu nasilja generalno, čije su žrtve najčešće i najviše nezaštićene i marginalizovane grupe (žene, djeca, LGBT populacija, starije osobe), jer se, prema njihovim riječima, stiče utisak da svako relativizovanje, blaga reakcija i nedostatak oštre kaznene politike otvara vrata novom nasilju.
