Video
On je kazala da sistemsko i osmišljeno kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama (ZOSPI) sprovode Aerodromi Crne Gore, Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Crnogorski operator tražišta električne energije (COTEE), Plantaže, Rudnik uglja i Zeta Energy.
“Ova preduzeća, vjerovatno u želji da prikriju nezakonitosti i rasipničko trošenje državnog novca kriju ugovore o djelu, ugovore o privremenim i povremenim poslovima i druge ekvivalentne ugovore koje su sklopili u prethodnoj godini. Većina njih krije i podatke o donacijama, sponzorstvima i jednokratnim novčanim pomoćima.
Dalje, od javnosti se skriva koliko su ova preduzeća zaposlila ljudi u prethodnoj godini, pa čak i spisak javnih funkcionera i njihove zarade. Zvuči nevjerovatno, ali smo uskraćeni i za informaciju o iznosu prosječne plate u njima”, navela je Papović.
Ona je podsjetila da bi preduzeća, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, ovakve informacije morala učiniti dostupnim na svojim internet stranicama. Međutim, kako dodaje, rukovodioci ovih preduzeća su izgleda odlučili da zakoni Crne Gore za njih ne važe.
“Umjesto da obezbjede neometan pristup podacima dio preduzeća se opredijelilo za strategiju iscrpljivanja – upornim ćutanjem na naše zahtjeve, traženjem dodatnih pojašnjenja, proglašavanjem ovih informacija poslovnom tajnom prave opstrukciju sprovođenju zakona”, navela je Papović.
Ona je ukazal i na nekoliko primjera ovih pokušaja pravnih manipulacija:
“Rudnik uglja koji nas je obavijestio da je njihov Odbor direktora taj koji treba da donese odluku o eventualnom objavljivanju ovih informacija čime je na sebe preuzeo odlučivanje da li će se poštovati zakoni ove države;
CEDIS, iako je dostavio informacije o isplaćenim donacijama, pod izgovorom zaštite podataka o ličnosti, odbija da dostavi informacije o broju primljenih u radni odnos u 2021, spisku zaposlenih, spisku javnih funkcionera i njihovim zaradama, iznosu prosječne plate, ugovorima o djelu i naknadama za učešće u kolektivnim radnim tijelima, što takođe predstavlja kršenje zakona.
EPCG je tražila pojašnjenje našeg zahtjeva za slobodan pristup kojim smo tražili podatke o raspolaganju finansijskim sredstvima, ali nam nakon istog nikada nijesu dostavili tražene informacije”.
Očigledno, prema riječima Papović, uzimajući za sebe status “nedodirljivih”, menadžment ovih preduzeća je odlučio da za njih ne važe demokratska pravila transparentnosti i otvorenosti i da su izuzeti iz našeg pravnog poretka.
“Nadamo se da će nova vlada prekinuti ovu bahatu praksu, kazniti ovu vrstu ponašanja i onemogućiti da državna preduzeća budu izvor novca za partijske potrebe, te da im je neophodna hitna depolitizacija i profesionalizacija.
Preporučeno
Istraživanje o upravljanju državnim preduzećima sprovodimo u okviru projekta “Implementacija zajedničkih rješenja za borbu protiv korupcije i dobrog upravljanja u Jugoistočnoj Evropi” uz finansijsku podršku EEA i Norveške kroz Fond za regionalnu saradnju”, zaključuje se u saopštenju.
