Video
O pregovorima sa EU, izazovima i obavezama na tom putu, ali i o spremnosti Crne Gore da na njih odgovori, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Biljanom Papović, državnom sekretarkom u Ministarstvu evropskih poslova, i Nikoletom Đukanović, profesoricom na Univerzitetu Donja Gorica.
Papović je mišljenja da posljednji izvještaj Evropske komisije realno oslikava napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija. „Izazovi su u brojnim oblastima zaista složeni, ali spoj ocjena iz izvještaja i optimizma koji dolazi ne samo iz Crne Gore, već i iz Brisela, govori da je posao koji je pred nama ostvariv“, kazala je Papović.
Đukanović smatra da se preostala poglavlja mogu zatvoriti do kraja naredne godine, ali isključivo uz snažnu političku volju. „A upravo u toj političkoj volji vidim najviše prepreka. Naša politička scena je izuzetno kompleksna i opterećena različitim direktnim i indirektnim interesima i podinteresima, zbog čega je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati“, navela je ona.
Papović se osvrnula i na obaveze iz Reformske agende, kao i na podatak da je Crna Gora do sada povukla svega 38% sredstava iz Plana rasta. Kašnjenja u ispunjavanju reformskih koraka, po njenoj ocjeni, proističu iz preopterećenosti administracije. No, da to nije uvijek slučaj pokazuje i primjer Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koji je pripremljen, ali još nije usvojen na Vladi. „Pitanje političke volje je uvijek presudno. Postoje teme za koje u određenom trenutku ne postoji spremnost da budu stavljene na sto. Istovremeno, važno je da se određena pitanja otvaraju uz kvalitetnu javnu debatu, kako bi se izbjegli kontraefekti. I ta priprema društva za osjetljive teme je nešto što je potrebno“, naglasila je ona.
Đukanović, međutim, podsjeća da je taj zakon trebalo uputiti Skupštini još u decembru prošle godine. „Ako građani nijesu spremni za taj iskorak koji nije „veći“ od Zakona o istopolnom životnom partnerstvu, a govorimo o pravima i životima značajnog broja ljudi u Crnoj Gori, onda mi nijesmo spremni za te evropske vrijednosti, za ono što EU u stvari nudi, daje, garantuje, obezbijeđuje i ono što ona zaista jeste. Onda se s pravom postavlja pitanje kuda idemo i zašto uopšte težimo Evropskoj uniji ako te vrijednosti ne dijelimo“, poručila je ona.
Sagovornice su se osvrnule i na činjenicu da, čak i nakon zatvaranja svih poglavlja, Crna Gora mora dobiti saglasnost svih država članica EU.
Papović smatra da fokus sada mora ostati na ispunjavanju domaćih obaveza. „Hajde da uradimo svoj domaći zadatak i da onda tu političku odluku država članica dočekamo pripremljeni. Proces je danas predvidiv zahvaljujući novoj metodologiji, a ono što će se dešavati nakon 2026. godine biće, prije svega, u nadležnosti država članica i političkim odlukama u tim zemljama“, istakla je ona.
Komentarišući nezvanične ideje o ograničenom pravu glasa novih članica, Đukanović smatra da one odražavaju strah EU od država koje koketiraju sa Rusijom. „Balkan je specifično i nepredvidivo područje, opterećeno našim ratnim nasljeđima i animozitetima – etničkim, nacionalnim, religijskim itd. U tom smislu, sigurna sam da koliko je EU važno da region integriše, toliko joj je važno i da to nekako uradi pod velom demokratije i zaštite ljudskih prava, a ne animoziteta i nedobrosusjedskih odnosa“, naglasila je ona dodajući da se ne može zanemariti ni uticaj Srbije kao ni povezanost određenih struktura u Crnoj Gori sa zvaničnim Beogradom.
„Mislim da treba da budemo spremni na mnoge opstrukcije. Mislim i da samoj EU jesu problem te partije koje su na vlasti u Crnoj Gori, odnosno taj dio parlamentarne većine. Ali, isto kao što mi sagledavamo što nam je manje zlo, pa se odlučujemo za nešto što nam je rješenje, tako i EU pravi sličan izbor – jer DPS, zbog sistemske korupcije koju je izgradio, očigledno više nije mogao biti opcija. Tako se danas oblikuje svojevrsni hibridni, neprirodni kompromis koji je pitanje kako će biti održiv“, ocijenila je Đukanović.
Papović, s druge strane, smatra da se pitanje uslovnog prava glasa ne odnosi na Crnu Goru. „Oprez zbog ruskog uticaja je logičan u kontekstu rata u Evropi, jer imamo rat na evropskom kontinentu koji je uzrokovan ruskom agresijom. Ali, Crna Gora nema dilemu kada je riječ o našem spoljnopolitičkom opredjeljenju. Naša stopostotna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU to jasno pokazuje“, poručila je Papović.
Govoreći o odgovoru države prema revizionističkim tendecijama koje opterećuju i proces integracija, Papović je stava da tu treba imati dodatni oprez. „Naš zadatak je da izgradimo tu otpornost i da negdje ostanemo zaista stabilno na ispunjavanju naših zadataka. Evropska komisija prepoznaje sve te stvari. Ono što je normalno u svim društvima je da ne postoji jedna ideologija i da će postojati i određeni ljudi kojima će biti u interesu da to upotrijebe. Pitanje je obima i mogućnosti da se tome suprostavimo“, navela je Papović.
No, Đukanović upozorava da se ne može govoriti o otpornosti, jer reviziju istorijskih činjenica sprovode pojedini akteri vlasti. „Ko da napravi otpornost ako imate određene medije, institucije i partije koji, u stvari, predstavljaju kanale tog uticaja. Mislim da je jako teško govoriti uopšte o toj otpornosti, ali sam sigurna da Crna Gora ima dosta progresivnog tkiva da tome oponira“, zaključila je Đukanović.
Preporučeno
Cijeli PROUDCAST dostupan je na linku:
