Video
Oni ocjenjuju da se radi o korisnoj inicijativi, čijom bi se realizacijom dao doprinos razvoju, ne samo Bihora, već čitavog sjevera Crne Gore.
Predsjednik petnjičke Mjesne zajednice Savin Bor, Senad Rastoder, ističe da je narod u Bihoru, a naročito u ovom selu i okolnim mjestima, prirodno upućen na saradnju sa ljudima koji žive u tom dijeli Pešterske visoravni.
“Nas sa Srbijom razdvaja samo administrativna granica i ništa drugo. Odavde do Tutina je udaljenost isto kao do Petnjice”, kazao je Rastoder Portalu RTCG.
On dodaje da se uspostavljanjem državne granice na ovom području lokalno stanovništvo suočilo sa svakavim problemima, jer im je u ovom dijelu onemogućen slobodan prolaz ka teritoriji Srbije.
“Zato je potrebno u što kraćem roku otvoriti granični prelaz na Pešterskoj visoravni kako bi se stanovništvu iz pograničnog pojasa omogućilo da iz ekonomskih, rođačkih i susjedskih odnosa nesmetano prelazi granicu”, kaže predsjednik mjesne zajednice Savin Bor.
Rastoder tvrdi da bi otvaranje graničnog prelaza u dijelu Pešterske visoravni pozitivno uticalo na izgradnju putne infrastrukture i smanjivanje regionalnih razlika.
“Činjenica je da se putna mreža na prostoru Bihora nalazi u dosta lošem stanju. To važi i za puteve koji vode prema Pešterskoj visoravni, iako ka ovom prostoru gravitira veliki broj stanovnika. Smatram da bi otvaranje graničnog prelaza bilo višestruko značajno, jer bi za sobom pokrenulo realizaciju drugih projekata, od izgradnje modernih saobraćajnica, pa sve do investicija koje bi uticale na smanjenje regionalnih razlika”, smatra Rastoder.
Mještani podsjećaju da se Savin Bor prema granici sa Srbijom prostire na dvanaestom kilometru od Petnjice i da je jedno je od rijetkih sela na sjeveru Crne Gore koje se može pohvaliti da još uvijek ima jaka pojedinačna poloprivredna i farmerska gazdinstva, kao u najboljim vremenima.
Iako se radi o planinskom mjestu, smještenom na preko hiljadu i dvjesta metara nadmorske visine, u mjesnoj zajednici Savin Bor živi preko 500 stanovnika.
Da život u ovom kraju nije stao ukazuje i osnovna škola na Savinom Boru koja sa područnim odjeljenjima broji preko 120 učenika.
Posebno je zanimljivo to što mještani u svojim štalama i torovima gaje blizu dvije hiljade ovaca i osamsto krava, čime se malo koji planinski kraj Crne Gore može pohvaliti. Stočni fond u drugim djelovima prostranog Bihora u poslednjih nekoliko decenija potpuno je desetkovan.
Mještani navode da je Savin Bor po mnogo čemu specifično mjesto i da na ovom prostoru žive vrijedni i pošteni domaćini, koji su genetski predodređeni da rade i žive od svoga rada. Oni upravo zato smatraju da bi se uspostavljanjem graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni stvorili još bolji uslovi za život u ovim krajevima.
Dok sela na sjeveru Crne Gore, pa i ona koja su bliza gradu, polako ostaju pusta, to sa Savin Borom nije slučaj. Ovo mjesto je udaljeno od Petnjice oko dvanaest kilometara, i još toliko od Berana.
“Istina je da ni naše selo nijesu zaobišla iseljavanja lokalnog stanovništa, ali to nije toliko izraženo kao u nekim drugim sredinama”, kaže predsjednik mjesne zajednice.
Rastoder vjeruje da je ovdje narod opstajao kroz vjekove zahvaljujući upornom radu.
“Ta praksa traje i do danas. Na to upućuje i podatak da u Savinom Bori nema kuće koja ne drži bar pet krava, osim ako se ne radi o socijalno ugroženim domaćinstvima. Važno je napomenuti da se naši planinski katuni graniče sa teritorijom Srbije, zato bi uspostavljnje graničnog prelaza prema Tutinu dalo dodatni stimulans mještanima da više još više rade jer bi na lakši način svoje proizvode mogli da plasiraju u Srbiji. Prije svega u fabrikama i na tržištu u Tutinu”, kaže ovaj čovjek.
Za otvarnje graničnog prelaza zalaže se i odbornik u SO Petnjica, Zaim Ličina (SNP), iz susjednog manjeg sela Kruščice, najbližeg Peštereskoj visoravni, navodeći da bi uz odgovarajuće podsticajne mjere usmjerene ka potrebama mlađih generacija Savin Bor sa svojom okolinom mogao da postane još privlačnije mjesto za život.
“Ako se žele zaustaviti migraciona kretanja onda se posebna pažnja mora posvetiti mladim ljudima“, smatra Ličina.
Prema njegovim riječima potrebno je uspostaviti čvrstu vezu sa studentima i upoznavati ih sa razvojnim potencijalima Petnjice, kako bi se nakon završenih studija vraćali i davali doprinos razvoju sredine u kojoj su rođeni.
“Isto tako, treba uvesti stimulativne mjere za mlade bračne parove koji izražavaju spremnost da ostanu da žive u svom zavičaju. Ali, najvažnije je za stanovnike ovog područja da se otvori granični prelaz ka Sandžaku, jer je to naša najkraća veza do susjednih gradova”, kaže Ličina.
Mještani tvrde da Savin Bora sa svojom okolinom može da postane i dobra turistička destinacija, kada bi se na pravi način valorizovali njegovi prirodni potencijali.
“Ovdje je sve ekološki netaknuto. Od hrane, do vode i vazduha. Zato ovo područje zaslužuje da se proglasi zaštićenom ekološkom i turističkom zonom”, kažu mještani.
To bi, smatraju oni, uz uspostavljnje graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni i otvaranje otkupnih centara i uz instaliranje kapaciteta za proizvodnju zdrave hrane i smještaj turista, donijelo dobrobit čitavom kraju i dodatno uticalo na podizanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja.
Mještani Savin Bora nijesu nerealni. Oni ne zahtijevaju da to bude neki moderni i skupi granični prelaz.
“Mi želimo samo da se otvori bilo kakav zvanični prelaz. Mala kućica sa rampom bi bila dovoljna. Mi smo prirodno upućeni na taj kraj, do kojeg sada moramo da idemo okolo-naokolo, preko Rožaja i državnog prelaza Dračenovac, što je nerealno kada nam je ovdje prečicom sve na dohvat ruke”, priča predsjednik mjesne zajednice.
Preporučeno
Stanovnici ovog i susjednih sela, kao i petnjičke opštine, traže samo kraći put do susjeda na Pešterskoj visoravni. Slučaj bihorskih sela u dijelu prema Pešterskoj visoravni najbolje ilustruje kako su administrativne granice na prostoru bivše Jugoslavije prekinule veze među ljudima, koji su prirodno upućeni jedni na druge.
