Njih trojica, iz hobija i kao ljubitelji ovog pića, uspjeli su da za godinu naprave napitak koji se dopao ne samo ljubiteljima raznih manifestacija u našoj zemlji već i strancima.

Učili, istraživali i krenuli

U razgovoru za portal Standard jedan od vlasnika ove male pivare Vasilije Prelević otkrio je kako rade na proizvodnji piva, koliko su postigli za godinu, i šta je to što pivo “Zora” čini drugačijim od drugih.

Prelević je takođe istakao da su za godinu uspjeli da ,osim što proizvode pivo, pokrenu i školu u kojoj će mlade osobe naučiti kako da proizvedu pivo.

“Odnedavno smo krenuli sa školom i trenutno imamo pet učenika koje pivo veoma interesuje, od jednog smo čak i mi nešto novo naučili. Uvijek se istražuje i uvijek se uči”, kazao je na početku razgovora Vasilije.

Sve počelo na terasi ispred kuće

Kada je u pitanju početak rada njihove male pivare, on otkriva da je sve krenulo od hobija i to ispred njegove kuće, a nakon kraćeg perioda se pretvorilo u ozbiljnu priču.

“Počeli smo da pijemo kraft piva, pa nas je interesovalo kako se proizvode, onda smo otišli u pivaru gdje smo naučili princip kuvanja. Onda smo počeli da kuvamo, kod mene kući na terasi i to 20 litara. Dva, tri mjeseca smo tako radili, dok nismo vidjeli što i kako ćemo. Uslijedila je i odluka da želimo time da se bavimo i krenuli sa dubljim istraživanjem.

Shvatili smo da nam treba dobra voda, potom smo ispitivali vode širom Crne Gore i našli izvor blizu Danilovgrada koji nam treba za proizvodnju naših piva, a to su ejl piva. I onda smo ovdje u Spužu zakupili kućicu i imanje na tri godine, ovdje smo već godinu dana i produžićemo još dvije. Na ovom imanju smo zasadili hmelj koji treba da nikne, kako bi imali baš naš domaći hmelj”, ispričao je Prelević.

Bez podrške i pomoći

Prema njegovim riječima, ideja je bila da imaju sve svoje domaće sastojke, u čemu ih je omelo to što u Crnoj Gori nema nijedna sladara, te ga nijesu mogli imati.

“Kada je u pitanju pomoć samo smo nas trojica radili, drugu pomoć nijesmo imali. Sve sami ulagali, postepeno.

Zora pivo može se naći u određenim lokalima. Ima ga u Podgorici, Budvi, Herceg Novom, Baru. S obzirom na to da smo godinu dana tu, zadovoljni smo koliko je ljudi čulo za naše pivo”, rekao je Vasilije.

Prvo pojavljivanje u javnosti piva Zora krenulo je na lokalnim manifestacijama.

“Prvo pojavljivanje bilo je kada se kosilo pored rijeke Zete. Mi smo pomogli i kupili gorivo, piće i hranu, da bi dali podršku lokalnoj zajednici. Onda smo otišli na festival Rijekom Zetom koji je organizovala opština Danilovgrad, gdje smo se uključili u organizaciju, častili pivo. Zatim smo imali događaj Spuško ljeto, gdje nismo imali piva za prodaju, ali smo podržali manifestaciju sa dva paketa piva, čisto da ljudi znaju da smo tu. Bilo je festival na kojim smo nastupali, gdje smo isticali da smo iz Spuža iako smo svi Podgoričani. Poslednja akcija koju smo organizovali je bila za vrijeme pandemije to je sterelizator, trudili smo se da pomognemo svima koliko smo u mogućnosti”, ispričao je Prelević.

Dobar stil života

Kada je u pitanju postignuto za godinu dana, Vasilije kroz osmijeh kaže “prodali smo dosta piva, ali smo i dosta poklonili”.

“U ovu priču nijesmo ušli sa ciljem da zaradimo, već zbog dobrog stila života. Žurke, manifestacije, obilazak ljudi, u Kotoru za Novu godinu recimo najvše su stranci pokazali interesovanje i kupovali.

Generalno o pivu mislim da imamo kratak asortiman, jedno pivo, zbog čega smo krenuli sa eksperimentisanjem”, rekao je Prelević.

Kako napominje, zantaske pivare treba da imaju više piva.

“Mi smo napravili jedno i prodaja je baš dobro krenula i onda jednstavno nijesmo uspjeli još drugo da završimo. Recept kad se razvija, razvija se po tri mjeseca. Lako ga je napraviti, nije teško uopšte. Da bi se pivo napravilo potreban je 21 dan, dan kad se kuva pivo, nakon čega ide u fermentaciju koja je podijeljena u primarnu i sekundarnu. Primarna je u bačvi velikoj, tu 15 dana kvasac pretvara šećer u alkohol, a sekundarna je flaširanje. Tu se pivo gazira. Naše pivo se gazira prirodnim putem nema CO2, proizvodimo ga od kvasca i šećera, a nakon toga je sedam dana u boci. Poslije toga je dosta mlado i može da se pije, ali ga ipak puštamo da bude i po mjesec dana u boci da odstoji”, objasnio je mladi preduzetnik.

Cilj bio – crnogorsko pivo

Zora se pravi isključivo na tradicionalan način i to od četiri sastojka, izvorske vode, hmelja, kvasca i pivskog slada, dok prema riječima Vasilija, “velike pivare dodaju ekstrate, kako bi piva mirisala drugačije i dobila aromu drugačiju.“

Kada je u pitanju naziv piva “Zora”, Prelević ističe da je cilj bio imati neko crnogorsko pivo.

“Istraživali smo pivare i vidjeli da postoje samo četiri crnogorska naziva piva. Baš zbog toga smo htjeli da napravimo neko naše pivo koje će da posjeća na ono pivo koje se nekad pilo na našim prostorima”, kazao je on.

Kada su razvijali recepte, kako je objasnio, rađena su anketiranja i to uglavnom kod starijih ljudi i to od 70 godina, jer su oni pili staro Nikšićko pivo.

“Tako smo istraživali i kada smo krenuli da razvijamo pivo to je bio neki američki stil, neki voćni, citrusno i na kraju smo skroz promijenili recept i izmislili nešto novo, zbog čega se ne može reći da pripada nijednom stilu, ni engleskom, ni belgiski, ni američki. Nego je baš naš”, zaključio je Vasilije Prelević.