Video
Slučaj “državni udar” se odnosi na pokušaj nasilnog rušenja vlasti partije Mila Đukanovića uoči prijema Crne Gore u NATO.
Pet godina nakon prvostepene presude u tom slučaju i tri od njenog poništenja, pred Višim sudom u Podgorici se vodi ponovljeni postupak – sa novim tužiocem i promijenjenim sudijom.
Gdje su danas glavni akteri slučaja državni udar: tužioci, sudije, optuženi, svjedoci?
Šta se dešavalo sa slučajem proteklih osam godina?
Pod optužbom da su na dan izbora 16. oktobra 2016. planirali napad na institucije, nasilno rušenje vlasti i likvidaciju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, sredinom 2017. počelo je “suđenje vijeka” koje je direktno prenošeno na televiziji i YouTubu.
Optužnicom koju su zastupali tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac Saša Čađenović obuhvaćena su dva ruska, tri crnogorska i dvadesetak srpskih državljana.
Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov optuženi su za organizovanje i finansiranje pokušaja nasilnog rušenja crnogorske vlasti a lideri tadašnjeg opozicionog proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević i njihov vozač Mihailo Čađenović – da su bili dio zavjere.
Među optuženim srpskim državljanima, od kojih se dio nagodio sa tužilaštvom (priznali krivicu i dobili minimalne kazne), bio je i nekadašnji komandant žandarmerije Srbije, Bratislav Dikić.
Ključni svjedok saradnik tužilaštva je bio Saša Sinđelić, koji je govorio o kontaktima sa Šišmakovim i Dikićem, a drugi Mirko Velimirović o nabavci i transportu oružja.
Zapadni zvaničnici su podržavali institucije da rasvijetle slučaj umiješanost Rusije u pokušaju državnog udara dok je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdio da “za takve tvrdnje nema dokaza”.
Sudija Suzana Mugoša je objavila presudu 9. maja 2019. godine kojom su svi, njih 13, osuđeni na ukupno skoro 70 godina zatvora.
Američka ambasada presudu je ocijenila istorijskom, a britanski ministar inostranih poslova Džeremi Hant još jednim “primjerom nečuvenih pokušaja Rusije da naruši evropsku demokratiju”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin koji se sastao 2019. u Beogradu sa Mandićem i Kneževićem, kako su naveli, rekao im je da su “pravi heroji”, uz poruku “da izdrže”.
Avgusta 2020. na izborima je smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista lidera Mila Đukanovića.
Stranke proruskog DF bile su među pobjednicima izbora.
Pet mjeseci kasnije u februaru 2021. Apelacioni sud je ukinuo prvostepenu osuđujuću presudu.
Novi postupak u slučaju “državni udar” počeo je juna 2023. u istom, Višem sudu u Podgorici ali pred novim sudijom Zoranom Radovićem.
Istu optužnicu zastupa novi Specijalni tužilac Vladimir Novović.
Šta se zna o sudbini optuženih Rusa?
Eduard Šišmakov ruski vojni oficir, pripadnik Glavne obavještajne uprave (GRU), prvostepeno je osuđen na 15 godina zatvora, bio je nedostupan crnogorskim organima tokom suđenja.
Tužilaštvo ga je tretiralo kao glavnog organizatora i finansijera terorističkih aktivnosti sa političkim motivom rušenja vlasti u Crnoj Gori. Koristio i lažni pasoš pod imenom Eduard Širokov.
Od tada nije javno eksponiran. Prema podacima brojnih baza nema ga na javnim funkcijama u Rusiji.
Njegovo ime je na spisku osoba pod sankcijama Ukrajine, koje se odnose zabrane raspolaganja imovinom, transakcija, letova i transporta preko te zemlje.
Vladimir Popov, osuđen prvostepeno na 12 godina, drugi je ruski obavještajac koji je bio nedostupan sudu.
Koristio je drugo ime, Vladimir Mojsijev, a prema podacima od prije pola godine bio je zaposlen u ruskoj Saveznoj državnoj instituciji “Vojna jedinica 29155” i aktivan u operacijama u Ukrajini.
Kako je ranije pisao RSE, ova jedinica služi za pružanje obavještajnih podataka za ruske vojne komandante. Takođe se bavi elektronskim nadzorom i regrutovanjem stranih špijuna i sajber špijunažom. Popov je bio rukovodilac u izdavačkoj kući “Страховая пресса” koja od 2020. ne radi.
Šta je sa optuženim crnogorskim državljanima?
Andrija Mandić, lider rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, prvostepeno osuđen na pet godina zatvora, izabran je 2023. za predsjednika Skupštine Crne Gore čime je postao i član Vrhovnog Savjeta odbrane.
Njegova partija bila je u pobjedničkoj koaliciji na izborima 2020. kada je smijenjen DPS Mila Đukanovića.
Milan Knežević, lider rasformiranog proruskog Demokratskog fronta prvostepeno osuđen na pet godina zatvora, danas je poslanik vladajuće većine.
Kneževićeva partija do kraja godine po koalicionom sporazumu ući će u Vladu.
Od izbora 2020. do prošle godine bio je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu crnogorske Skupštine.
Mihailo Čađenović, vozač i aktivista DF-a osuđen prvostepeno na 18 mjeseci zatvora, sada je član Upravnog odbora državne kompanije “Putevi”.
Šta se zna o sudbini optuženih srpskih državljana?
Bratislav Dikić prvostepeno osuđen na osam godina zatvora. Penzionisani general policije Srbije, sada je postavljen je na čelo državne kompanije “Šumsko gazdinstvo” u Nišu.
On je po ukidanju presude Apelacionog suda početkom 2021, pušten iz pritvora u kome je bio od oktobra 2016. U ponovljenom postupku rekao je da su raniji tužioci Katnić i Čađenović tokom istrage vršili pritisak na njega da prizna krivicu.
Predrag Bogićević i Nemanja Ristić osuđeni su prvostepeno na po sedam godina zatvora. Njima je suđeno u odsustvu jer su državni organi Srbije odbili da ih izruče. Bogićević je u Srbiji aktivan kao predsjednik Ravnogorskog (četničkog) pokreta.
Branka Milić, prvostepeno osuđena na tri godine, pred kraj suđenja je puštena da se brani sa slobode, ali je pobjegla u ambasadu Srbije odakle je izašla nakon što je Apelacioni sud ukinuo presudu.
Na zatvorsku kaznu od godine uslovno do godinu i po osuđeni su Kristina Hristić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević i Milan Dušić.
Šta se zna o svjedocima saradnicima?
Saša Sinđelić, svjedok saradnik je nakon svjedočenja u prvostepenom postupku napustio Crnu Goru.
Vratio u oktobru 2019. kada su ga crnogorski organi izručili Hrvatskoj gdje je bio osuđen na 21 godinu zatvora zbog teškog ubistva i teške krađe.
U više intervjua mijenjao je iskaze u odnosu na svjedočenja pred sudom.
Mirko Paja Velimirović je bio svjedok saradnik. Tokom suđenja je govorio o nabavci oružja za upad u Skupštinu Crne Gore koje je, kako je na sudu tvrdio, “onesposobio i bacio u jezero na Kosovu”.
U martu ove godine u intervjuu za proruski In4S poručio je da se izvinjava optuženima jer “nije govorio istinu”.
Rekao je i da su mu iskaz kreirali specijalni tužioci.
Tužioci u pritvoru
Bivši Glavni Specijalni tužilac Milivoje Katnić protivno svojoj volji penzionisan je 2022. a na njegovo mjesto je izabran Vladimir Novović.
Po nalogu Specijalnog tužilaštva u pritvoru je od 14. aprila ove godine.
Tužilaštvo ga tereti za zloupotrebu službenog položaja i učešće u kriminalnoj organizaciji koja je pomagala jednom od kriminalnih klanova u Crnoj Gori.
I njegov zamjenik, specijalni tužilac Saša Čađenović je u pritvoru od decembra 2022. pod istim optužbama za zloupotrebu službenog položaja i pomaganje jednom kriminalnom klanu.
Sudija Suzana Mugoša je i dalje sudija Višeg suda u Podgorici.
Zbog izjave da je uvjerena da je oslobađajuća “odluka Apelacionog suda kupljena” Disciplinska komisija je kaznila zabranom napredovanja dvije godine i smanjenjem plate od 30 posto tokom tri mjeseca.
Preporučeno
Mandić i Knežević više puta su tvrdili da tužioci i sudije rade po nalozima vladajućeg DPS-a.
