To je poruka sa okruglog stola „Upotreba alkoholnih i duvanskih proizvoda u Crnoj Gori – analiza stanja i preporuke za smanjenje prevalence“, koji je organizovao Institut za socio-ekonomske analize (ISEA).

Izvršna direktorica ISEA prof. dr Mirjana Čizmović, podsjetila je da je od 2018. godine fokus istraživanja te organizacije bio usmjeren na ekonomske troškove povezane sa upotrebom duvanskih proizvoda, uključujući uticaj promjena politika, poput akcizne politike, na smanjenje potrošnje, prihode budžeta i troškove javnog zdravstva.

Istakla je da je ISEA Institut tokom 2023. godine proširio svoj istraživački fokus i na alkoholne proizvode, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Institutom za javno zdravlje i organizacijom CAZAS, navodeći da se istraživanje bavilo uticajem promjena politika na smanjenje potrošnje alkohola, kao i njihovim fiskalnim efektima.

Regionalna koordinatorka i predstavnica Univerziteta Džon Hopkins – Blumberg škole javnog zdravlja i Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore doc. dr Ana Mugoša, istakla je značaj višegodišnjih istraživanja u okviru projekta “Economics for Health” (ranije poznatog kao “Tobacconomics”).

„Zadovoljstvo mi je što ovakvi događaji okupljaju veliki broj važnih partnera, što potvrđuje značaj ove teme koja se sprovodi ne samo u Crnoj Gori i regionu, već i na globalnom nivou tokom posljednjih 20 godina“, navela je Mugoša.

Podsjetila je da je projekat “Economics for Health” usmjeren na države sa nižim i srednjim nivoom dohotka, koje se suočavaju sa visokom prevalencom upotrebe štetnih proizvoda poput duvanskih i alkoholnih proizvoda.

Prema riječima Mugoše, ove države bilježe značajne socio-ekonomske izazove uzrokovane velikom potrošnjom ovih proizvoda. Posebno je istakla da ekonomska istraživanja sprovedena u okviru projekta pomažu donosiocima odluka da bolje razumiju probleme i kreiraju efikasnije javne politike.

Govoreći o upotrebi alkohola u Crnoj Gori i uticaju na zdravlje,nacionalna kontakt tačka za alkohol iz Instituta za javno zdravlje dr Sabina Ćatić, ukazala je da je prema istraživanju Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju, alkohol treći najveći faktor rizika za smrtnost i obolijevanje građana Crne Gore u dobi između 15 i 49 godina.

„Važno je naglasiti da konzumacija alkohola ne uzrokuje samo zavisnost – koja pogađa oko 210 miliona ljudi širom svijeta – već i brojne zdravstvene poremećaje, od raka do poremećaja kardiovaskularnog sistema“, rekla je Ćatić.

Kazala je da iako Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da prosječna potrošnja čistog alkohola po glavi stanovnika u Crnoj Gori iznosi 9,64 litra godišnje (iznad prosjeka evropskog regiona), ali da precizni lokalni podaci nedostaju.

Upozorila je da istraživanja pokazuju da su mladi u Crnoj Gori među najugroženijima.

„Alkohol, pored akutnih trovanja, povećava rizik od saobraćajnih nesreća, agresivnog ponašanja i delinkvencije. Saobraćajne nesreće uzrokovane alkoholom su vodeći uzrok smrtnosti među mladima, dok učestalo pijenje u ranoj dobi negativno utiče na intelektualni razvoj i obrazovna postignuća“, upozorila je Ćatić.

Poručila je da je neophodno podizanje svijesti o štetnim efektima alkohola na zdravlje, kao i pokretanje sistemskih mjera u borbi protiv zloupotrebe alkohola: od pojačanih istraživanja i edukacije, do izmjena zakonske regulative.

Predstavnica NVO CAZAS, mr Željka Ćetković, predstavila je rezultate istraživanja o stavovima građana i građanki Crne Gore prema upotrebi alkohola.

„Jedan od zaključaka jeste da je konzumacija alkohola duboko ukorijenjena u crnogorskom mentalitetu i često se normalizuje već u ranoj dobi. Mladi se često prvi put susreću sa alkoholom kroz porodicu, bilo tako što kupuju alkohol za roditelje ili rođake, što doprinosi stvaranju percepcije da je to društveno prihvatljivo“, navela je Ćetković.

Ukazala je na rezultate istraživanja koji pokazuju da je čak 81 odsto učenika makar jednom probalo alkohol prije 16. godine, dok je 38 odsto njih to učinilo već u dobi od 13 godina ili ranije.

„Mladi alkohol najčešće konzumiraju kod kuće ili u prisustvu porodice ili u društvu, kao dio inicijacije i dokazivanja u grupama“, kazala je Ćetković.

Navela je da je istraživanje pokazalo da žene često piju kako bi se lakše nosile sa neugodnim osjećajima, dok muškarci navode pritisak vršnjaka i okoline kao glavni razlog.

Govoreći o preporukama, Ćetković je istakla da je potrebno pooštriti zakonsku regulativu o dostupnosti alkohola, naročito mladima.

„Potrebno je opranizovati edukativne kampanje o štetnim efektima alkohola, uvesti strožije kontrole u prodaji alkohola maloljetnicima, kao i raditi na destigmatizaciji traženja pomoći za probleme sa alkoholizmom“, kazala je Ćetković.

Predstavljajući istraživanje na temu „Ekonomija alkohola i oporezivanje alkohola u Crnoj Gori” mr Ivana Ivanović iz Instituta za socio-ekonomske analize, kazala je da je istraživanje pokazalo značajne nalaze o konzumaciji, proizvodnji, uvozu, izvozu i oporezivanju alkoholnih pića, uz preporuke za unapređenje fiskalne politike i javnog zdravlja.

„Crnogorske akcizne stope na alkoholna pića su znatno niže u poređenju sa državama Evropske unije. Na primjer, akciza na pivo je osam puta niža nego u Finskoj, dok su akcize na žestoka pića najviše u regionu. Analiza udjela akciza u maloprodajnim cijenama pokazuje njihovo smanjenje u periodu od 2020. do 2023. godine“, rekla je Ivanović.  

Kazala je da je povećanje plata u istom periodu učinilo alkohol dostupnijim građanima, što ima potencijalno negativne posljedice po javno zdravlje.

„Istraživanje je pokazalo da povećanje cijena alkoholnih pića utiče na smanjenje njihove potrošnje, posebno kod domaćinstava sa nižim prihodima. Na primjer, povećanje cijene žestokih pića za deset odsto smanjilo bi njihovu potrošnju za 11 odsto kod domaćinstava sa niskim prihodima, dok bi kod domaćinstava sa višim prihodima taj procenat bio 6,8 odsto“ navela je Ivanović.

Ukazala je da dodatne simulacije pokazuju da bi povećanje akciza od 20 i 30 odsto dovelo do smanjenja potrošnje alkohola, ali i do povećanja budžetskih prihoda, pri čemu bi najveći doprinos dale grupe sa višim prihodima zbog većih apsolutnih izdataka na alkohol.

„Potrebno je i usmjeravanje dijela prihoda od akciza na prevenciju i liječenje problema povezanih sa alkoholom, sa posebnim fokusom na mlade. Takođe, potrebno je pojačati regulaciju reklamiranja i dostupnosti alkohola, uključujući javne kampanje o rizicima konzumacije alkohola“, navela je Ivanović.

Predstavnica Instituta za socio-ekonomske analize mr Anđela Vlahović predstavila je istraživanje o dostupnosti cigareta u Crnoj Gori, koje obuhvata period od 2010. do 2023. godine.

Ukazala je da prema rezultatima istraživanja, visok nivo konzumacije cigareta i njihova dostupnost i dalje predstavljaju značajan socio-ekonomski izazov za zemlju.

„Prema našim podacima iz 2022. godine, prevalencija pušenja u Crnoj Gori iznosila je čak 38 odsto. Istovremeno, cijene cigareta su znatno niže nego u državama Evropske unije, što doprinosi njihovoj visokoj dostupnosti“, istakla je Vlahović.

Naglasila je da je Crna Gora u posljednje tri godine svjedočila značajnim socio-ekonomskim promjenama, uključujući povećanje minimalne neto plate sa 250 na 800 eura, kao i rast minimalne penzije za 52 odsto.

„Ove promjene dovele su do povećanja životnog standarda, ali su istovremeno uticale i na povećanje dostupnosti cigareta“, pojasnila je Vlahović.

Ukazala je da je prema podacima istraživanja uočeno smanjenje broja brendova cigareta na tržištu – sa 143 brenda u 2010. godini na 102 brenda u 2023.

„Međutim, dostupnost cigareta nije opala. Duvanska industrija je kroz strategije formiranja cijena doprinijela povećanju dostupnosti cigareta u prosjeku za pet odsto, uprkos smanjenju broja brendova“, navela je Vlahović.

Govoreći o preporukama, Vlahović je ukazala na važnost implementacije međunarodnih standarda i fiskalnih politika za kontrolu duvanskih proizvoda.

„Crna Gora već ispunjava minimalne standarde oporezivanja cigareta prema EU direktivama, ali je neophodno raditi na daljoj harmonizaciji sa zakonodavstvom EU i implementaciji Okvirne konvencije o kontroli duvana Svjetske zdravstvene organizacije“, rekla je Vlahović.

„Naš cilj je usmjeriti poreska prilagođavanja i strategije kontrole duvana kako bismo smanjili ukupnu potrošnju cigareta. Dugoročno, smanjenje dostupnosti za deset odsto može rezultirati smanjenjem potrošnje za čak 8,9 odsto“, navela je Vlahović.

Predstavljajući upotrebu bezdimnih duvanskih proizvoda u Crnoj Gori, mr Ivana Ivanović iz ISEA Instituta pojasnila je da bezdimni duvanski proizvodi, poznati i kao “heated tobacco products” (HTP), predstavljaju inovaciju u duvanskoj industriji. 

Posjetila je da su na crnogorskom tržištu ovi proizvodi prisutni od druge polovine 2019. godine.

„Crna Gora, poznata po visokom stepenu konzumacije duvanskih proizvoda, zabilježila je rapidan rast u upotrebi bezdimnih proizvoda. Udio prodaje bezdimnih proizvoda u ukupnom legalnom tržištu porastao je sa 3,2 odsto u 2020. godini na 10,7 odsto u 2023. godini. Udio akciza u cijeni bezdimnih proizvoda povećao se sa 5,19 odsto u 2020. na 33,67 odsto do kraja 2024. godine“, rekla je Ivanović.

Ukazala je da su se cijene bezdimnih proizvoda kretale između 2,70 i 3,00 eura, dok su cigarete iz niže premium kategorije imale cijene između 2,10 i 2,90 eura.

„Strategija duvanske industrije održava cijene bezdimnih proizvoda blizu cijena cigareta, što doprinosi njihovoj pristupačnosti“, navela je Ivanović.

Ukazala je i da žene čine najveći procenat korisnika (62,3 odsto), a najčešći potrošači su osobe starosti 25-34 godine (38,8 odsto), iz urbanih sredina (84 odsto), sa srednjim ili visokim obrazovanjem (97,3 odsto) i zaposlenjem (71,7 odsto)“, dodala je Ivanović.

„Glavni razlozi za upotrebu bezdimnih proizvoda uključuju mogućnost korišćenja u zatvorenim javnim prostorijama, percepciju manje štetnosti i pomoć pri prestanku pušenja cigareta“, kazala je Ivanović.

Kazala je da Crna Gora, kao kandidat za članstvo u EU i potpisnica Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana, radi na usklađivanju svog zakonodavnog okvira.

„Bezdimni duvanski proizvodi su trenutno regulisani Zakonom o akcizama i Zakonom o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, koji regulišu promociju i sponzorstva. Međutim, uređaji za bezdimne proizvode nisu obuhvaćeni zakonom, a korišćenje u zatvorenim prostorijama još uvijek nije zabranjeno“, podsjetila je Ivanović.

Govoreći o preporukama, Ivanović je poručila da je potrebno izjednačiti visinu akciza na bezdimne proizvode sa akcizama na cigarete kako bi se smanjila potrošnja i povećali budžetski prihodi.

„Takođe, potrebno je i uskladiti regulativu sa preporukama Okvirne konvencije o kontroli duvana, zaštititi politike kontrole duvanskih proizvoda od uticaja duvanskih kompanija, sprovesti javno-zdravstvene kampanje o štetnosti bezdimnih proizvoda, kao i podržati nezavisna istraživanja koja analiziraju zdravstvene i ekonomske posledice upotrebe ovih proizvoda“, zaključila je Ivanović.

Okrugli sto je realizovan kao dio projekta koji ISEA sprovodi u okviru RESET granta, podržanog od strane Vital Strategies. Okrugli sto je podržan i kroz projekat “Unapređenje politike oporezivanja duvanskih proizvoda u zemljama sa niskim i srednjim nivoom dohotka“, koji se implementira u partnerstvu sa Univerzitetom Džon Hopkins – Blumberg školom javnog zdravlja.