“Euro model nije samo program povećanja zarada, već i odgovor na jedan od ključnih izazova koji Crnu Goru očekuju na putu ka Evropskoj uniji – kako zadržati radnu snagu kada građanima bude otvoreno jedinstveno evropsko tržište rada”, poručio je ministar finansija Novica Vuković, na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, ističući da je cilj reforme povećanje primanja zaposlenih, uz istovremeno smanjenje troškova rada i očuvanje konkurentnosti domaće privrede.
Prema predlogu Vlade, od januara 2027. godine minimalne neto zarade iznosile bi 1.000, 1.250 i 1.400 eura, u zavisnosti od nivoa obrazovanja koji se zahtijeva za određeno radno mjesto. Vladine projekcije pokazuju da bi reformom povećanje primanja obuhvatilo više od 250.000 zaposlenih.
Obrazlažući potrebu za novim modelom, Vuković je podsjetio na izazove koji Crnu Goru očekuju nakon pristupanja Evropskoj uniji, kada će domaći radnici imati šire mogućnosti zapošljavanja na evropskom tržištu. Upravo zbog toga, kako je istakao, povećanje zarada i prilagođavanje poreskog opterećenja predstavljaju važne preduslove za zadržavanje radne snage u zemlji.

Ministar se osvrnuo i na kritike ekonomskih reformi, podsjećajući da su prilikom uvođenja programa „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ pojedini akteri najavljivali bankrot države i takozvani „grčki scenario“, prenosi CdM.
Međutim, umjesto predviđenog ekonomskog sloma, Vuković ukazuje na rast budžetskih prihoda, suficit tekuće potrošnje, niži deficit od planiranog, kao i poboljšanje kreditnog rejtinga države. Agencija Moody’s je u septembru podigla kreditni rejting Crne Gore na Ba2, uz pozitivne izglede.
Zbog toga ministar smatra da je opravdano postaviti pitanje odgovornosti onih koji su iznosili dramatične prognoze o ekonomskom kolapsu, a da za takve procjene nijesu snosili političke ili profesionalne posljedice.
Vuković je i ranije ocijenio da Euro model predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za funkcionisanje na jedinstvenom evropskom tržištu. Konačan stav Ministarstva finansija, kao i detaljne procjene fiskalnih efekata predložene reforme, biće predstavljeni kroz budžet za 2027. godinu i prateće analize.
„Javnim finansijama se ne upravlja na osnovu političkih prognoza, već mjerljivim rezultatima“, poručio je Vuković.
PRIVREDNI RAST OVE GODINE ČETIRI ODSTO, REBALANSOM VIŠE ZA ZDRAVSTVO, PENZIJE I PROSVJETU
Rebalansom budžeta za 2026. godinu predviđeno je dodatno finansiranje zdravstva, penzijskog sistema, prosvjete i drugih potrošačkih jedinica, dok je projekcija ekonomskog rasta povećana sa 3,1 na četiri odsto, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. Opozicija, međutim, smatra da su izmjene budžeta posljedica lošeg planiranja i upozorava na rast deficita i troškova zaduživanja.
Predstavljajući Predlog zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Vuković je kazao da su dodatna sredstva opredijeljena za više potrošačkih jedinica kako bi se obezbijedilo njihovo nesmetano finansiranje do kraja godine.
Prema predlogu rebalansa, ukupni primici iznose 3,8 milijardi eura, od čega je za tekući budžet predviđeno 1,653 milijarde, rezerve 34 miliona, budžet državnih fondova 1,456 milijardi, kapitalni budžet 303,8 miliona, dok se 441 milion eura odnosi na transakcije finansiranja izdataka.
U odnosu na prvobitni Zakon o budžetu za 2026. godinu, tekući budžet uvećan je za 39,2 miliona, budžet državnih fondova za 52,8 miliona, a transakcije finansiranja za 9,85 miliona eura.
Govoreći o ekonomskim kretanjima, Vuković je saopštio da je rast BDP-a u prvoj polovini godine iznosio 3,3 odsto, dok je u drugom kvartalu dostigao 3,8 odsto.
„Uz reviziju podataka Monstata za 2025. godinu, sa 2,7 na 3,3 odsto, i snažne sektorske pokazatelje, prognoza rasta za 2026. godinu revidirana je sa 3,1 na četiri odsto. Nominalni BDP procjenjuje se na 8,898 milijardi eura“, kazao je Vuković.
Prema njegovim riječima, najveći doprinos ekonomskom rastu daju privatna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital.
Kao pokazatelje pozitivnih ekonomskih kretanja naveo je rast turističkih dolazaka od 10,3 odsto i noćenja od devet odsto, dok prosječna neto zarada iznosi 1.033 eura, prosječna penzija 577 eura, a stopa nezaposlenosti 7,47 odsto.
Izvorni prihodi planirani su na 3,105 milijardi eura, dok ukupni poreski prihodi bilježe rast od 35,9 miliona eura.
„Za devet mjeseci naplata PDV-a veća je za 7,3 odsto, porez na dohodak fizičkih lica usklađen je sa snažnom naplatom, dok su porez na dobit i akcize na nivou planiranog“, naveo je ministar.

ZDRAVSTVU DODATNIH 25 MILIONA, FONDU PIO SKORO SEDAM MILIONA
Najveće korekcije na rashodnoj strani odnose se na finansiranje zdravstva, zapošljavanja i obrazovanja.
Budžet Ministarstva finansija uvećan je za 37,43 miliona eura, dok je Fondu za zdravstveno osiguranje opredijeljeno dodatnih 25,01 milion eura za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i nabavku ljekova.
Zavodu za zapošljavanje predviđeno je povećanje od 20,8 miliona eura, od čega se 21,81 milion eura odnosi na subvencije poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom, prema obrazloženju ministra.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dobiće dodatnih 8,37 miliona eura za bruto zarade i prateća davanja, dok je Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja opredijeljeno još 6,98 miliona eura.
Dodatnih 1,6 miliona eura predviđeno je za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, za isplatu staračkih naknada u skladu sa zakonom koji je u međuvremenu usvojen.
Sredstva su povećana i za pravosuđe, uključujući Sudski i Tužilački savjet.
Kada je riječ o kapitalnom budžetu, Vuković je pojasnio da se njegovo usklađivanje vrši u skladu sa Zakonom o Prijestonici, kroz preraspodjelu sredstava unutar programa razvojnih projekata Cetinja.
ANĐUŠIĆ: REBALANS POSLJEDICA LOŠEG PLANIRANJA

Sa drugačijim viđenjem razloga za izmjene budžeta izašao je poslanik DPS-a Mihailo Anđušić, koji smatra da je rebalans posljedica lošeg planiranja Ministarstva finansija.
On je ukazao da nedostaju sredstva za isplatu jednokratnih naknada penzionerima, navodeći da Vladi nedostaje gotovo polovina potrebnog iznosa.
„Ovaj rebalans je evidentno rezultat lošeg planiranja Ministarstva finansija kada je riječ o budžetu za prethodnu godinu, s obzirom na to da će zaduženje građane, kroz skupe kredite i kamate, koštati 80 miliona eura samo za kamate“, kazao je Anđušić.
On je ocijenio da su budžetski rezultati lošiji od prvobitno planiranih, te da je došlo do povećanja deficita za oko 80 miliona eura.
„Fali nam za isplatu socijalnih davanja, zdravstvo, prosvjetu. Imamo evidentan deficit o kojem niko ne polemiše i povećanje deficita od oko 80 miliona iz razloga što su nam rezultati realizacije budžeta bili lošiji od plana“, rekao je Anđušić.
Preporučeno
Nakon izlaganja ministra finansija i rasprave, sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prekinuta je zbog početka sjednice Skupštine Crne Gore.















