Video
Crna Gora je nazadovala za jednu poziciju i sada je 40. na listi od 180 zemalja. Zajedno sa Sjevernom Makedonijom nalazi se među onima u kojima je sloboda medija na zadovoljavajućem nivou, prema kriterijumima RSF-a. „Zadovoljavajuće“ je oznaka kojom je Crna Gora opisana na mapi.
Mala zemlja, mnogo medija
U izvještaju se navodi da uprkos maloj populaciji od 620.000 stanovnika, Crna Gora ima više od 150 registrovanih medija – tri dnevna lista, četiri TV emitera s nacionalnim frekvencijama – uključujući i javni kanal RTCG – i jednu novinsku agenciju.
“Tri od četiri televizijske mreže s nacionalnom pokrivenošću su u djelimičnom ili potpunom stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbije”, piše u izvještaju.
Reporteri bez granica su prilikom mjerenja indeksa slobode razmatrali i politički kontekst u kome se ističe da su se nakon poraza DPS-a 2020. godine, partije koja je bila na vlasti 30 godina i neprijateljski raspoložena prema slobodi medija – pritisak Vlade i napadi na novinare donekle smanjili.
“Nova vlada je obećala da će uskladiti nacionalno zakonodavstvo s evropskim pravom 2024. godine. Međutim, postoji zabrinutost da će strani vlasnici nekih medija uticati na uređivačku politiku kako bi služili interesima drugih vlada (kao što je Vlada Srbije) ili interesima svojih lokalnih političkih stranaka”, ističe se u izvještaju.
Tumačeći pravni okvir, navodi se da je u Crnoj Gori zagarantovana sloboda izražavanja, a kleveta je dekriminalizovana.
“Iako je proteklih godina doživio nekoliko promjena, i dalje postoje praznine u pravnom okviru u pogledu slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja i zaštite povjerljivosti izvora. Rezultat je nedovoljna zaštita nezavisnosti medija pred političkim i ekonomskim pritiscima. Isto važi i za RTCG, uprkos donošenju novih zakonskih odredbi 2020”, navodi se u izvještaju Reportera bez granica.
Ekonomski kontekst
Izvještaj ističe da je država, kao glavni oglašivač, posljednjih decenija većinu svojih sredstava raspodijelila „lojalnim“ medijima.
“Dok RTCG i lokalne javne emitere pretežno finansira država, privatni mediji su u velikoj mjeri podložni uticaju oglašivača i nestabilnosti tržišta. Nakon katastrofalnih ekonomskih posljedica pandemije Covid-19 na medije, Vlada im je osigurala finansijsku podršku koja se pokazala nedovoljnom da osigura njihovu održivost”, piše u ovom dokumentu.
Duboke podjele
Reporteri bez granica su istakli u ovoj analizi da crnogorsko društvo ima duboke etničke, vjerske i političke podjele, pored autoritarne političke kulture naslijeđene iz prošlosti.
“U takvom okruženju mediji se često optužuju da rade za strane interese i izdaju naroda ili crkve. Kampanje protiv profesionalnih novinara često vode političari iz vladajućih i opozicionih stranaka”, ističe se u izvještaju.
Zabilježeno je da su gotovo svi napadi na novinare posljednjih godina razriješeni, no mnogi od onih koji su se dogodili ranije su ostali nekažnjeni, uprkos obećanjima Vlade koja je došla na vlast 2020.
“To se odnosi na slučaj ubistva novinskog urednika Duška Jovanovića 2004. i pokušaja ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić 2018. Novinar Jovo Martinović je 2023, nakon sedam godina postupka, konačno oslobođen optužbi za neosnovanu pripadnost kriminalnoj grupi”, zaključuje se u izvještaju.
Preporučeno
Od susjednih zemalja, Srbija se nalazi na 98. mjestu, a nazadovala je Bosna i Hercegovina (sa 64. na 81. poziciju), Kosovo (sa 56. na 75) i Albanija (sa 96. na 99. mjesto).
